ZLATNA BILANCA Predstavljene najbolje kompanije i 1000 najvećih

Najveći je izvoznik, očekivano, Ina koja je u izvozu ostvarila 10 milijardi kuna, a sljedeća na listi Petrokemija zabilježila je 1,9 milijardi kuna. Na listi najvećih izvoznika slijede još Pliva, Boxmark Leather, Uljanik Brodogradilište, Končar, Croatia Airlines, Ericsson Nikola Tesla itd. Među uvoznicima najveći je HEP s 3,5 milijardi uvoza, slijede OMVI P.Z. Auto, Konzum, Lidl itd., a primjerice Pliva i Boxmark Leather među najvećim su izvoznicima i uvoznicima.

Prosječna plaća 1000 najvećih lani je porasla 1,6 posto u odnosu na 2010. U prosjeku je svakom zaposlenom porasla za 94 kune. Može se reći da je 384.904 zaposlenih u 1000 najvećih tvrtki lani primalo prosječnu plaću od 5927 kuna. To je 620 kuna, odnosno 11,7 posto više od državnog prosjeka, koji za 2011. iznosi 5305 kuna. Najveće kompanije lani su, kumulativno, zapošljavale samo 1115 osoba više nego u 2010. Na brojci od gotovo 385 tisuća zaposlenih to je neznatan porast od 0,3 posto, odnosno stagnacija.

Što se tiče liste ‘najmnogoljudnijih’ kompanija, Konzum je lani s 11.725 zaposlenih prestigao Zagrebački holding (11.685). Da je država najveći poslodavac, pokazuje i lista 10 najvećih po broju zaposlenih. Tu su osim Zagrebačkog holdinga čak četiri državne tvrtke (HP – Hrvatska pošta, HEP – operator distribucijskog sustava, Hrvatske šume i HŽ infrastruktura) te još dvije u kojima država ima znatan vlasnički udjel – Ina i Podravka. Još su dvije privatne tvrtke na toj listi HT i Zaba. Devet tvrtki s popisa 1000 najvećih nema nijednoga zaposlenog (gledano prema evidentiranim satima rada). Najveća od njih, TE Plomin, na 90. mjestu liste najvećih kompanija. Ovogodišnja lista na prvi pogled pokazuje napredak – lani je tvrtki bez ijednoga zaposlenog bilo 13. No od tih 13, sedam ih više nije među 1000 najvećih.

Među 129 novih tvrtki na listi ih je 13 koje bi i lani ušle u 1000 najvećih, no nisu na vrijeme predale financijske izvještaje. Od pravih pridošlica najbolji plasman ostvarili su Elka kabeli – s rastom od 398 posto skočili su na 211. mjesto, što je rezultat sveobuhvatnog restrukturniranja poslovanja. Velik skok u TOP 1000 napravili su Brodokomerč nova (229.), Cervesia Zagreb (231.), Swietelsky Baugesellschaft (278.), Biljemarkant trgovina (280.), Montmontaža (335.) itd. Od novih na listi najveći rast zabilježila je Biljemarkant trgovina koja 2010. nije imala prihoda, slično kao i Bipa, koja je u 2010. prokrijžila simboličnih 111 kuna, te Calzedonia Croatia (446 kuna prihoda).

Najjače banke: Kad je riječ o sektorima, najveći i najjači dio gospodarstva i dalje su banke koje su lani ostvarile ukupan prihod od 29,5 milijardi kuna i dobit od 4,7 milijardi kuna. Slijede energetika s 28,6 milijardi kuna prihoda, proizvodnja hrane s 24,6 te građevinarstvo koje je doživjelo najveći pad i lani uprihodilo 17,7 milijardi kuna, s tim da jedini od vodećih imaju gubitak od 283 milijuna kuna na razini sektora. Peti, najjači, sektor su telekomunikacije i pošta sa 16 milijardi kuna prihoda, ali zato o profitabilnosti govori podatak o 2,4 milijarde kuna dobiti, što je mnogo više od energetike i proizvodnje hrane.

Koliko su jake energetske tvrtke i koliko čvrsto drže svoje pozicije, potvrđuje se iz godinu u godinu – njihov rang u 1000 najvećih gotovo da se i ne mijenja. No sudeći prema nekim novitetima ove godine, idućih bi se godina mogle promijeniti pozicije. Možda ne Inine i HEP-ove, koji su i dalje čvrsti predvodnici, ali bi moglo biti premještanja na listi.

Osim što je novoj Vladi energetika mantra, strani i domaći investitori kreću u borbu za svoje mjesto. Primjerice, ove godine u sektoru nafta, naftni derivati i plin, u kojem prva tri mjesta kao i lani drže Ina, Prirodni plin i OMV Hrvatska, pojavio poznati poslovni subjekt – Crodux plin u vlasništvu umirovljenoga generala Ivana Čermaka, čiji je prihod porastao za visokih 151,6 posto (168,2 milijuna kuna) u odnosu na 2010., što je i najveći rast u tom sektoru. Za razliku od Croduxa, Crosco je zbog prekinutih aktivnosti u Libiji, Siriji i Egiptu u istom sektoru u 2011. zabilježio golem pad od 175,3 posto, to je pak najveći sektorski pad, pa su mu u 2011. gubici iznosili 232,3 milijuna kuna uz pad prihoda za 30-ak posto u odnosu na 2010.

Kako podaci na papiru mogu varirati, upozoravaju u Grupi Belupo. Primjerice, ukupan prihod te grupe, koju čine sva ovisna društva Farmavita, Ljekarne Deltis Pharm te tvrtke kćeri u Sloveniji, Slovačkoj i Makedoniji, za 2011. iznosi 836,675,202, a ukupna je aktiva 1.149,130,258 kuna. Poslovni rezultat od 646,290,806 kuna odnosi se na ukupan Be-