Posebna politika namijenjena mladima, nazvana ‘Tvoj prvi EURES posao’, mladim Europoljanima trebala bi pomoći da prošire područje na kojem traže potencijalni posao. Izgledno je da će u projekt dogodine biti uključena i Hrvatska.
Čak 18 posto nezaposlenih registriranih na burzi rada u Hrvatskoj mladi su do 24 godine. Riječ je o 55.445 ljudi – kad bi svi bili na jednom mjestu, činili bi grad veći od Karlovcu. Zapravo, možda je lakše shvatiti veličinu broja na drugi način – kad bi svi nezaposleni mladi registirani na burzi činili grad, taj grad bi bio jedan od 10 najvećih u zemlji.
Nije tako ni čudno da se ministar rada Mirando Mrsić pozabavio tim pitanjem i ponudio moguće rješenje. Reakcije na njegov prijedlog o volontiranju mladih visokoobrazovanih ljudi u tvrtkama bile su snažno podijeljene. Ipak, stjecanje one prve, najteže godine radnog iskustva čak i s primanjem od tek 1600 kuna mnogima se u nezavidnoj situaciji čini kao savršena varijanta.
Rad bez zasnivanja radnog odnosa za mlade znači da bi dobili mogućnost zaposlit se kod poslodavca na godinu dana, stručno se usavršavati i steći potrebno iskustvo.
Godina rada upisivala bi im se u radnu knjižicu, poslodavac bi im bio dužan plaćati prvi i drugi stup mirovinskog osiguranja, a država bi svakom radniku osigurala 1600 kuna mjesečne naknade.
O tome kako će se taj projekt odvijati i koliko će biti uspješan ovisi mnogo. Na kraju krajeva, nitko neće riješiti probleme hrvatskoga gospodarstva ako ih domaća pamet ne riješi sama. Ipak, svojevrsno svjetlo na kraju tunela mladima koji su nezaposleni, ali još više onima koji su pri kraju fakulteta a brinu se zbog toga što bi eventualno mogli s faksa otići na burzu rada pruža i Europska unija.
Istina je da ni tamo stvari nisu onoliko dobre koliko bi mogle biti i da se i Europa suočava s problemom nezaposlenosti mladih, ali realno u mnogo manjoj mjeri nego Hrvatska.
U EU najveći je problem s tom vrstom nezaposlenosti u Grčkoj i Španjolskoj, dvije ozbiljno potresene ekonomije, gdje je riječ o samo jednom od mnogih gorućih pitanja, a, nažalost, podaci govore da se ozbiljnost situacije u Hrvatskoj može usporediti upravo s njima.
Nezaposlenost mladih dramatično se povećala posljednjih godina zbog gospodarske krize. Tako podaci Europske komisije govore da je nezaposlenost mladih u prosjeku veća od 22 posto i da imaju dvostruko veću šansu da budu nezaposleni nego odrasla populacija.
Suočena s takvim nepovoljnim pokazateljima, Europska komisija pokrenula je inicijativu ‘Prilike za mlade’ potkraj prošle godine, kojom je postavila mjere koje bi trebale smanjiti nezaposlenost mladih.
Ideja je jednostavna – popraviti razinu obrazovanja i zapošljivosti mladih i smanjiti visoku nezaposlenost u toj skupini. To bi trebalo biti postignuto tako da se edukacije i treninzi učine relevantnijim za potrebe mladih i da ih se potiče da iskoriste dostupnost sredstava EU kako bi studirali ili išli na treninge u druge zemlje. Osim toga dogovoreno je i da se članice Unije potiče da poduzmu mjere koje olakšavaju prelazak iz obrazovanja na posao.
Nedavno je tako donesena i posebna politika namijenjena upravo mladima, nazvana ‘Your first EURES job’, odnosno ‘Tvoj prvi EURES posao’. Riječ je o akciji koja bi mladim Europoljanima trebala pomoći da prošire područje na kojem traže potencijalni posao, odnosno da pronađu radno mjesto u nekoj drugoj zemlji EU, a ne nužno svojoj.