Home / Tvrtke i tržišta / Isplati se raditi drugačije od ‘uobičajenoga hrvatskog režima’

Isplati se raditi drugačije od ‘uobičajenoga hrvatskog režima’

Natječaj za kampanju jedne od vodećih europskih kozmetičkih kompanija dobili smo zbog posve drugačijega koncepta od ostalih. U Hrvatskoj bi se dogodilo suprotno, kaže Davor Runje, direktor Drapa. Nakon što se agencija Drap iz Umaga s marketinškog natjecanja IdejaX vratila s nagradom ‘Best in Show’ za kampanju ‘Euromania 2012’ za One2Play, stigla je još jedna dobra vijest. Naime, drapovci su osvojili natječaj za kampanju jedne, kako kažu, od vodećih europskih kozmetičkih kompanija te tako postali jedna od rijetkih domaćih agencija koja je pobijedila stranu konkurenciju na stranom natječaju te prva kojoj su ‘stranci’ povjerili lansiranje novog brenda na društvenim mrežama. Priča je počela tako što je prof. dr. Arnolda Schuha s Bečkog sveučilišta oduševio njihov rad za Živinjsko carstvo, nakon čega je uslijedilo ‘gostovanje’ na kongresu Grow East te na kraju i poziv na njihov prvi europski natječaj. Drapova kampanja kreće na jesen u desetak zemalja, od čega su najveća tržišta Njemačke i Francuska.

  • Što je presudilo da vas odaberu? – Odjel koji je provodio natječaj bio je iznenađen što smo pozvani jer obično rade s poznatim europskim agencijama. Mislim da je osnovni razlog zbog kojeg smo dobili taj natječaj često razlog zbog kojeg u Hrvatskoj možete izgubiti natječaj: koncept je bio inovativan i dijametralno suprotan svim ostalim predloženim konceptima. Više puta su nam domaći potencijalni klijenti rekli da se ne usude prihvatiti naš prijedlog samo zato što je drugačiji od svih ostalih, a oni bi radije išli na neku sigurnu varijantu.

Te ‘sigurne’ varijante često se svede na adaptaciju, da baš ne kažem kopiranje, neke uspješne kampanje sa stranog ili domaćeg tržišta. Problem je što takva rješenja nisu uspješna – krajnji korisnici najčešće loše reagiraju na kopije, a često se dešava da se kopiraju i relativno neuspješne strane kampanje. Možda je to jedna od posljedica krize, ali čini mi se da u Hrvatskoj često nedostaje mala količina hrabrosti potrebna da se napravi nešto inovativno. Imali smo sreću da naši klijenti cijene inovativnost i vjeruju da je nužna za dugoročan razvitak, ali i opstanak brenda. Ovdje smo zaista radili suprotno od ‘uobičajenoga hrvatskog režima’, i isplatilo se.

  • Kako uopće mjerite uspjeh vaših kampanja online? – Mislim da je bitno da svaka kampanja za sebe ima mjerljive rezultate relevantne za brend, a da veličina virtualne zajednice mjerena brojem lako kova ne bi nikada smjela biti primarni cilj. Meni najdraža metrika prema kojoj ocjenjujem uspješnost je broj interakcija, a tu ubrajam sve lajkove, komentare, poruke, virtualne razmjene, odigrane igre, sve što je neka interakcija između korisnika i brenda ili korisnika međusobno nekim od kanala. Interakcije jačaju emotivnu vezu, i mada nisu sve interakcije jednake težine ta metrika omogućava nam da lako usporedimo bitno različite kampanje. Npr. Životinjsko carstvo je imalo više od 60 milijuna interakcija u 2008. i 2009. godini, uz rast prodaje od 35 i 39 posto, a trenutačno najaktivnija stranica u Hrvatskoj je Index.hr, s otprilike dva milijuna interakcija na godinu. Iz toga zaključujemo da Životinjsko carstvo ima petnaest puta više interakcija, a samim tim vjerojatno stvara i veću emocionalnu povezanost.

  • S obzirom na to da je Facebook postao prenapućen i nedovoljno intiman, ima li smisla klijente usmjeravati prema takvim kanalima? – Klijentima preporučujemo da dugoročno izgrađuju brend, a kratkoročno koriste tehnologiju i medije koji su u tom trenutku najučinkovitiji. Mislim da je jako poučno proučiti povijest Facebooka kako bi se vidjelo koliko je dugoročna vrijednost virtualne veze ako iza njih ne stoje stvarne veze između vašeg brenda i krajnjega korisnika. Kad su se tek pojavili službeni profili na Facebooku, trebalo je samo biti aktivan na njima da bi vaša virtualna zajednica organski rasla. Ako ste željeli komunicirati sa svojom zajednicom, trebali ste samo napisati status i on bi se prikazao korisnicima uz ostale aktivnosti njihovih prijatelja. Facebook je nakon nekoliko vremena ponudio uslugu oglašavanja kako biste lakše/brže mogli izgraditi virtualnu zajednicu, a baš nekako u to vrijeme prestao je organski rast na stranicama. Ako ste bili voljni platiti za izgradnju zajednice, mogli ste besplatno komunicirati s njom i mnogima se to učinilo kao dugoročno ulaganje. Nedavno je Facebook počeo agresivnije uvoditi mogućnost oglašavanja vaših statusa kako bi što veći dio vaše virtualne zajednice mogao komunicirati s vama. U isto vrijeme bez takvog oglašavanja vaša komunikacija uspijeva doseći sve manji dio vaše zajednice. Ono što je izgledalo kao dugoročno ulaganje, sad postaje manje vrijedno jer Facebook želi i može zaraditi još više. Ako je glavni cilj vaših ulaganja bio broj fanova, vrijednost te investicije je znatno pala nakon Facebookovog IPO-a. S druge strane, ako ste kvalitetno ulagali u nešto što je gradilo vrijednost vašeg brenda, tada ste dobro uložili vaš novac i to vam nitko ne može oduzeti.

  • Svojedobno ste izjavili da Google+ pored Facebooka nema šanse. Mislite li još uvijek tako? – Google ne razumije društvene medije, mada ne treba podcijeniti njegovu snagu i mogućnosti integracije s tražilicom. Ne vjerujem da tako velika kompanija kao što je Google može biti dovoljno inovativna da se ozbiljno suprotstavi Facebooku u području koje joj nije osnovna djelatnost. Google je već jednom doživio težak poraz s društvenom mrežom Google Me, a i dalje sam pesimističan u vezi Google+. S druge strane, mislim da Facebook pokazuje znakove kaskanja i da više nije u stanju pratiti mlade inovativne kompanije izvan svoje osnovne djelatnosti.

  • Imate li primjer za to? – Najbolji primjer je Instagram, čijom je paničnom kupnjom Facebook pokazao da ne vjeruje kako može napraviti konkurentnu aplikaciju na mobilnoj platformi. Mobilno je sigurno budućnost, a tu se budućnost ne čini tako ružičastom za Facebook. Apple i Google kontroliraju dvije najpopularnije platforme, a pravila App Storea onemogućuju mnoge modele monetizacije platforme iPhone mimo Applea. Ciklusi vodećih trendova na internetu mijenjaju se otprilike svakih pet godina – društvene mreže i Facebook danas su u sličnoj poziciji u kojoj su bili desktop-računala i Microsoft 2002. ili tražilice i Google 2007. Ni jedna od tih tvrtki neće propasti, ali ako je suditi prema prijašnjim iskustvima, vjerojatno sada nastaje neka nova mobilna platforma/aplikacija/mreža koja će vladati sljedećih pet godina.