LNG-terminal mogao bi preko Hrvatske dovoditi američki plin za regiju i EU

Vlada je najavila mnogo energetskih projekata, zakona i natječaja i sve se očekuje u kratkom roku. Koliko je to zapravo realno jer, htjeli-ne htjeli, stječe se dojam da ponovno nema jasne energetske strategije? Jasna energetska strategija postoji. Donesena je 2009. i bez nje u pretpristupnim pregovorima ne bi bilo zatvoreno 15. poglavlje – ‘Energetika’. Tad smo prihvatili europske energetske ciljeve i obećali da ćemo ih ispuniti. Dakle, trebaju nam proizvodni objekti, elektrane i rafinerije, mreže, plinovodi, dalekovodi te ostala energetska infrastruktura. Ključna je riječ ‘procedura’. Donošenjem zakonskih i podzakonskih akata stvorili smo pretpostavke za pokretanje mnogo projekata energetskih učinkovitosti i procedura za obnovljive izvore energije. Uklidamo sve nepotreban korake, oslanjamo se na postojeći zakonodavni okvir o gradnji, zaštiti okoliša i razmatramo, prije svega, energetski i gospodarski učinak svakog projekta.

U kojoj su fazi ti projekti? Nažalost, bivša vlada malo je toga provela, zato smo se našli u situaciji da počinjemo gotovo od nule iako smo smatrali da su projekti o kojima se govorilo 2010. i prije mnogo zreliji od onoga što je pokazalo zatečeno stanje.

Kad možemo očekivati prve natječaje? Počela je provedba projekata energetskih učinkovitosti, HEP stalno raspisuje natječaje, potkraj lipnja ili početkom srpnja očekuje se natječaj za strateškog partnera za Plomin 3, a i mali projekti u energetici sad se napokon mogu realizirati. Ako uzmemo u obzir da se u solarima od 2007. do ožujka 2012. instaliralo malo manje od 500 kilovata, a da je nakon što smo skratili vrijeme dobivanja dozvola u samo dva mjeseca instalirano dodatnih 500 kilovata, unatoč brojnim medijskim kritikama očito je da se ono što se prije provelo u pet godina sad realiziralo u nekoliko mjeseci. Otvorili smo prostor za investicije u vjetroelektrane izbacivši iz registra vjetroelektrane ukupne snage od tri gigavata kojima su istekle dozvole i otvorili nov prostor za ozbiljne investitore. To smo napravili i u malim hidroelektranama.

Koje je novosti donio novi tarifni sustav za obnovljive izvore energije? Produljenje otkupa po povlaštenoj cijeni s 12 na 14 godina, povećanje kvota za poticanje solarnih elektrana s jedan megavat na ukupno 15 megavata, dodatnim bonusom omogućeno je poticanje uporabe Sunčeve energije i energije tla i vode za proizvodnju toplinske energije, utvrđuje se naknada od 0,01 kunu po proizvedenome kilovatsatu općinama i gradovima u kojima su elektrane jače od 300 kilovata te se omogućilo dobivanje bonusa na fiksnu poticajnu cijenu prema mjerljivu doprinosu lokalnoj zajednici do najviše 15 posto.

Kakav je odjek? Mogu reći da su reakcije samo pozitivne. Taj tarifni sustav uveo je red u obnovljive izvore. Osnova je da procedure koje su trajale mjesecima svedemo na 60 dana, da se nepotreban prethodno energetsko odobrenje ukine i da se svi poslovi mogu obaviti u lokalnom HEP-u. Tako otvaramo vrata i malim i velikim investicijama.

Tko je do sada iskazao interes? Interes je golem. Zainteresirane su svjetske tvrtke, banke, fondovi kapitala. Na nama je da uklonimo poznate zapreke, što posljednjih šest mjeseci činimo.

Investitori očekuju progresivne odluke. Kakvu potporu mogu očekivati od države? Jedan je od Vladinih prioritetnih gospodarskih ciljeva jačanje poslovnog ozračja i uklanjanje zapreka za investicije kako bi se potaknula ulaganja domaćih i stranih investitora u Hrvatsku. U tom su smislu već donešene neke odluke i potezi ili se planiraju donijeti, kao što je rasterećenje gospodarstva, osnovani su Agencija za investicije i konkurencnost i Centar za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija, pokreću se projekti u sklopu modela JPP-a te s Ministarstvom poduzetništva i obrtništva pripremamo mnogo novih zakonskih i podzakonskih akata.

Gdje smo s promjenom zakonske regulative u energetici? Kad se može očekivati novi zakon o rudarstvu i kako može pomoći rudarstvu, sektoru koji bilježi velike gubitke? Ministarstvo gospodarstva imenovalo je stručnu radnu skupinu za izradu novog zakona o rudarstvu čiji je osnovni cilj veća pravna sigurnost gospodarskih subjekata. To će rezultirati znatnim ulaganjima u rudarske djelatnosti istraživanja i eksploatacije mineralnih sirovina, a lokalne zajednice bit će sigurne da će se sanirati rudarskim radovima devastirani prostori. Taj zakon ide u postupak sredinom lipnja.

Onda se uskoro napokon može raspisati i međunarodni natječaj za naftne koncesije? Upravo se priprema javni natječaj za istraživanje ugljikovodika koji će se objaviti nakon što se donese zakon o rudarstvu. Čeka se radi povezivanja istražnih radnji i eksploatacije, što je bila velika zapreka u postojećem zakonu.

Vjerujete li doista da se neki najavljeni natječaji mogu u objaviti u planiranu roku? Primjerice natječaj za Plomin 3, jer navodno je već utvrđeno mnogo velikih nedostataka studije o utjecaju na okoliš. Kao što sam rekao, natječaj za strateškog partnera planira se potkraj lipnja ili sredinom srpnja, dakle u rokovima koje smo si zadali. Moram istaknuti da radna skupina na tom projektu radi posljednjih mjeseci i svaki tjedan održava sastanke s predstavnicima svih ministarstava uključenih u projekt. Tom projektu i drugima pristupa se sustavno, definiraju se ciljevi, razdoblje provedbe te odgovorne osobe, zato se ne treba bojati za rezultat.

Je li još netko osim Rusa i Nijemaca iskazao interes za taj projekt? Projekt je izvediv, zbog toga je velik interes za njega. Međutim, nije na nama da nagađamo tko će se javiti na natječaj. Naš je posao da pripremimo projekt tako da on teče neometano.

A što je sad s HE-om Ombla? Diglo se mnogo buke. Dodatno se, u skladu sa smjernicom o staništima, procjenjuje utjecaj na prirodu. Projekt se godinama razvijao, pratio i vrednovao, mnogo je stručnjaka radilo na njemu, ali zbog dugog razdoblja neke se stvari još moraju provjeriti.

U kojoj ste fazi s LNG-terminalom? Kako ste taj projekt, u koji je navodno utrošeno najmanje 15 milijuna eura, uspjeli otkupiti od konzorcija Adria LNG za 10 milijuna kuna? Razvoj idejnih studija, procjene utjecaja na okoliš, CBA-ove analize projekta LNG-terminala realno vrijede 10-ak milijuna kuna. Dio tih sredstava dobit će se s pomoću Western Balkans Investment Frameworka za financiranje studija za projekt LNG-terminala primjerenog za naše i regionalno tržište. Bit projekta kupci su plina, kojih ima u regiji. Terminal je samo dio infrastrukture na kojoj se temelji ono što se kod nas naziva plinskim biznisom, a zapravo je riječ o trgovini plinom. Taj projekt i za nas i za EU znači povećanje sigurnosti opskrbe. On nam može dovesti, primjerice, i američki plin jer se u Americi sad, nakon pronalaska velikih zaliha, grade terminali za ukapljivanje i očekuje se izvoz plina u EU.

Kako se domaća industrija može angažirati u najavljenim energetskim projektima? Znanjem, proizvodnim asortimanom, tradicijom koju imaju elektrostrojarska industrija i popratne uslužne djelatnosti. Uskraćivanjem velikih projekata domaćoj industriji nazadujemo, gubimo iskustvo, kompetencije, referencije i radna mjesta. Industriji će se pružiti prilika, a na njoj je da je iskorištiti. Ako se zna da se kod nas i u regiji sprema strategija utemeljena na gradnji plinskih kogeneracija, onda naša tvrtka mora naći strateškog partnera za svoj asortiman proizvodnje generatora i ostale opreme za termoelektrane. Dakle, naše je da stvaramo prilike, a industrija ih mora prepoznati.

Prepoznaje li ‘offset’? Je li to rješenje za domaću industriju? ‘Offset’ je dobar pokazatelj stranih ulaganja u domaće gospodarstvo, ali njegov potencijal nije iskorišten. Možemo samo zamisliti koliko prostora ima u njemu kad je riječ o vjetroelektrama i novim investicijama. Indirektnim ‘offsetom’ nastoji se uključiti što više tvrtki. Njime se mogu realizirati i poslovi čija osnova nije nabava naoružanja i vojne opreme, nego tehnološki napredak i povećanje stope rasta, proširenje tržišta, rast produktivnosti – a tomu teži hrvatsko gospodarstvo.

Gdje ste s planovima, je li ‘offset’ razrađen? Prema trenutačnoj regulativi offsetni program povezan je s nabavom NVO-a (naoružanje i vojna oprema, nap. a.), no planira se i povezivanje stranih ulaganja u energetski sektor i ‘offset’. Offsetni program potencijalno je velika prilika za domaću proizvodnju jer omogućuje izvoz konkurentnih proizvoda na nova strana tržišta.