Home / Tvrtke i tržišta / ZUBNE PASTE U cjenovnom ratu pobjednik je Aquafresh

ZUBNE PASTE U cjenovnom ratu pobjednik je Aquafresh

Iako veliki globalni brendovi u oglašavanje često ulažu više nego što im vrijedi prodaja, Nevina Plidenta i Saponijin Zirodent uspješno drže drugo i treće mjesto u prodaji zubnih pasti.

Omislav Kličko, vlasnik Filip tradea, trenutačni je pobjednik utakmice koja se vodi na hrvatskom tržištu zubnih pasti vrijednom 168 milijuna kuna. Najvažniji brend u njegovoj distribucijskoj gami, Aquafresh, vodeći je s 19,4 posto tržišnog udjela prema vrijednosti prodaje, pokazuju podaci agencije Nielsen. Kad je Lider to tržište analizirao prije četiri godine, vodeći brend bio je Colgate, koji je sada pao na četvrto mjesto.

U međuvremenu je to tržište postalo još konkurentnije te se s 29 brendova proširilo na njih 36, a drugu i treću poziciju uvjerljivo zauzimaju dva domaća proizvođača, Neva s Plidentom i Saponia sa Zirodentom. Nešto je drugačija situacija kada se tržišni udjel mjeri količinski, prema broju prodanih komada.

Prema dostupnim podacima istraživačkih agencija, komadni tržišni udjel Plidente u 2011. godini iznosio je 18 posto, kao i Aquafresha, zatim slijede Zirodent s 15 posto te Colgate i Signal s 13 posto, izjavio je Branimir Zoraja, stariji voditelj robne marke Plidenta u Atlanticovoj Nevi.

Pojedinačni prihodi proizvođača i distributera zubnih pasti ostali su nepoznati, iako većina njih tvrdi da se nisu znatno mijenjali. Tako Zoraja navodi da je oralna higijena u 2011. bila najveći segment poslovanja kozmetike Strateškoga poslovnog područja zdravlje i njega u Nevi s udjelom od 32 posto u prihodima. Ana Pavlić, trade marketing koordinator iz Filip Tradea, kazala je da prihod od prodaje zubnih pasti u njoj tvrtki tijekom posljednje tri godine stalno raste, što pokazuje i porast tržišnog udjela s tri brenda jer navodi da uz Aquafresh, sa Sensodyneom (14,2 posto) i Paradontaxom ima 42,8 posto tržišta.

Zirodent je, prema riječima Saponijine članice Uprave Dajane Mrčele, najvažniji brend u programu toaletno-kozmetičkog asortimana, u kojem drži 52 posto realizacije. Svi najvažniji konkurenti tvrde da je hrvatski kupac postao cjenovno itekako osjetljiv, ali da je kvaliteta proizvoda ono što odlučuje u njegovu izboru. No, u proteklom razdoblju dogodila se još jedna zanimljiva pojava na tom tržištu. Naime, u kupčevu izboru veliku ulogu igra i količina u odnosu s cijenom.

Sonja Vičević, brend menadžerica iz Henkela, koji distribuira zubnu pastu Vademecum, kaže da unatoč teškoj ekonomskoj situaciji ljudi nisu prestali voditi brigu o oralnoj higijeni, već su samo promijenili navike koje se odnose na pranje zubi. Tako se više ne kupuju dvije ili tri različite paste za pranje zubi, već samo onoliko koliko je uistinu potrebno za optimalnu oralnu higijenu.

Pri tome je tržište proizvoda za oralnu higijenu postalo znatno agresivnije. Sve je više proizvođača koji u svom asortimanu nude uz jedan kupljeni proizvod drugi proizvod na dar ili uz dva kupljena proizvoda jedan na dar. Neki su proizvođači i znatno snizili cijene proizvoda za oralnu higijenu, pa se tako neki proizvodi sada mogu naći i po 50 posto povoljnijoj cijeni, objasnila je Vičević.

S njom se slaže i Zoraja dodajući da su zbog slabije prodaje veliki globalni brendovi izazvali cjenovni rat prodajući svoje paste na policama hrvatskih trgovina s 50 posto popusta, investirajući ponekad više u oglašavanje nego što su prodali. Osim toga i unatoč činjenici da su Hrvati još uvijek skloni poznatim brendovima, što pokazuje i neznatan udio privatnih robnih marki zubnih pasti u njihovom izboru, segmentacija tržišta u smislu kupnje namjenske zubne paste postala je manja. Umjesto da se kupuju specijalizirane zubne paste poput onih samo za sprečavanja karijesa, kamenca ili njegu desni, domaći potrošač promijenio je navike te se sve češće odlučuje na kupnju jedne paste koja će mu pružiti optimalnu njegu.

Potvrđuje to i podatak da je tržište zubnih pasti u 2011. pretrpjelo lagani pad od dva posto u odnosu na godinu prije. Neobično je i to da je tržište zubnih pasti ovisno o kretanju BDP-a jer njegov pad uzrokuje i pad prodaje pasti. Ipak, prostora za proizvođače i distributere tog proizvoda nezamjenjivog u oralnoj higijeni svakog čovjeka još uvijek ima jer Hrvati po glavi stanovnika još uvijek troše manje zubne paste u odnosu na europski prosjek. Kako se putem edukacije to tržište još uvijek može povećavati pokazuju zanimljivi podaci iz Hrvatskog zdravstveno-statističkog ljetopisa iz 2010. Naime, Hrvatska izdava za primarnu stomatološku zaštitu gotovo 2,8 milijardi kuna na godinu. Te godine liječeno je u Hrvatskoj 1,750.569 karijesa, od toga 479.975 u dobi do 19 godina. Zatim, plombiran je 1,988.951, a izvađeno 583.870 zubi.