57 tisuća kuna za konkurentnost

Nastavlja se borba obitelji pokojnog Lisičara: Darija, Anice i Andrije. Novi je trenutak pitanje opstanka Montmontaže N.E.P.-a. Mukama Montmontaže i njenog poslovanja obavijenog velom tajni, tvrtke čiji je vlasnik Nikola Lisičar ubijen 2006., a kojom danas upravlja zet John Rohan, nema kraja. Problemi s provođenjem odluka Skupštine te revizije kojom bi se ispitala i legalnost prodaje Montmontažinih dionica Rohanu i dalje su tu. Borba obitelji pokojnog Lisičara nastavlja se. Doduše, bit će možda malo lakša budući da je obitelj ovih dana došla do vlasničkog udjela od 25 posto, čime može utjecati na neke odluke poput, primjerice, prodaje većeg dijela imovine. No, već iskaču novi problemi. Jedna tvrtka kći unutar grupacije našla se u problemima – Montmontaža N.E.P., koja se bavi izradom mehaničkih konstrukcija. Čudno je, slažu se upućeni u situaciju, što je u pitanje opstanka dovedena tvrtka koja je više od desetljeća bila profitabilna. U kuloarima se može čuti više verzija priče što je kumovalo toj tvrtki, a jedna od njih kreće još 2010. Uprava je tada na sjednici Skupštine tražila povećanje temeljnoga kapitala Montmontaže uz opravdanje da treba svježi kapital radi sudskih procesa. No, prijedlog nije prošao. Indikativno je što se nakon toga osniva tvrtka kći u Los Angelesu Montmontaža-Investments, kojom je neko vrijeme ‘predsjedao’ Rohnan, a koja se bavi investiranjem u nekretnine. U tu se tvrtku ‘šalje’ osam milijuna kuna. Za ta je sredstva inače trebalo odobrenje Skupštine, jer prelaze četvrtinu temeljnoga kapitala, ali budući da ono nije ishodeno navodno su, govore poznavatelji situacije, sredstva poslana od avansa dobivenog za posao koji je izvodila Montmontaža N.E.P. To je teško dokazivo, kažu isti, ali unutar sustava Montmontaže sigurni su da je upravo to razlog zbog kojih se tvrtka kći našla u problemima. Takve sumnje ni ne čude s obzirom na to da nedostupnost informacija te nalogičnosti u poslovanju stvaraju nepovjerenje i pobuđuju sumnju.

Ministarstvo turizma slijedom dva natječaja iz programa za povećanje konkurentnosti odabralo je 54 projekta. Ukupni iznos izdvojen za povećanje konkurentnosti je tek 3,67 milijuna kuna, od čega su kroz sedam projekata dvije velike udruge povukle milijun kuna. Ostalih 47 projekata dobilo je tako u prosjeku tek nešto manje od 57 tisuća kuna. Kako je riječ o prosjeku, vjerojatno su neki projekti dobili i manje, pa je upitno kakav će biti učinak tog financiranja. Turizam se često ističe kao uzdanica koja bi trebala zemlju izvući iz krize, pa bi bilo korisno da Vlada za projekte koji podižu konkurentnost nađe i koju kunu više ili barem odabere manji broj projekata kojima se onda mogu dati ‘konkretniji’ iznosi.

Oko 306 tisuća nezaposlenih građana novosti vezane uz Hrvatski zavod za zapošljavanje od ovoga tjedna mogu pratiti i na Twitterovom profilu te ustanove. Trend modernizacije javnih ustanova proširio se i na burzu rada, koja je odlučila komunikaciju s građanima voditi i preko popularne društvene mreže. S obzirom da je prema najnovijim ispitivanjima u Hrvatskoj nezaposleno čak 130 tisuća mladih ljudi, sljedbenika (followera) sigurno neće nedostajati. Tijekom svibnja u evidenciju nezaposlenih novoprijavljeno je ukupno 18.845 osoba, što je 0,6 posto manje nego u travnju.

Tvrtka Tvin je pred potpisivanjem ugovora vrijednog 15-ak milijuna eura, koji će vrijediti do kraja 2013. Lideru je to potvrdio direktor Ivan Slamić, ali nije htio reći o kojoj je tvrtki riječ. Usprijeo tom vrijednom poslu potvrdio nam je i da odlazi s funkcije direktora te bi trebao nakon sjednice Skupštine 29. lipnja preuzeti funkciju predsjednika NO-a. Ni o tome nije htio mnogo govoriti, osim što je ponovio da će tvrtku voditi dva nova menadžera koja su stasala u kompaniji. Kao razlog odlaska naveo je premorenost uzrokovano uvjetima koji su se tijekom godina stvarali. A ti novi uvjeti su promjene na tržištu, na kojim su kupci stvarali jak pritisak, pa su se i troškovi morali usklađivati, što je stvorilo i neka nezadovoljstva. Usprijeo krizi, Slamić vjeruje u kompaniju, vodeću u svojoj branši i kojoj su suvlasnici zaposlenici.

Tvin nema ni kune kredita i pred njim je perspektivna budućnost. Moramo biti kvalitetom proizvoda konkurentni, tehnološki fleksibilni, a dva nova menadžera su spremna za bitke koje će uslijediti jer je riječ o momcima koji su snažni, uporni i znaju svoj posao – kaže Slamić. Inače, Slamić je u 22 godine upravljanja Tvinom nekoliko puta najavljuo svoj odlazak.

Projekt ‘Croatia Call’ očekuje 50 tisuća korisnika u prvoj godini. U projektu su uključene mnoge službe – MUP, Hitna pomoć, Vatrogasci, GSS, ambasade, Pomoć na cesti, Pomoć na moru, medicinske usluge: stomatolozi, pedijatri, doktori opće medicine. Ideja je nastala u prošloj godini u suradnji sa Steiner Telekomunikacijama, a nastavno na njihov projekt ‘Spasitelji’. Operativna razrada započeta u domeni organizacije i nastupa na tržištu krenula je prije četiri mjeseca. Raspolazimo s respektabilnom bazom usluga kojima možemo kvalitetno odgovoriti na potrebe korisnika i prodajnim mehanizmima te smo u zaključnoj fazi dogovora za pojedine usluge koje su nam nedostajale. Ideja predstavlja isključivo hrvatski proizvod, čiji ćemo potencijal moći koristiti i u suradnji s drugim zemljama. Razvijanje projekta u tom smjeru druga je faza ‘Croatia Calla’. Taj projekt u potpunosti je financiran privatnim sredstvima. Steiner Telekomunikacije vlastita sredstva uložile su u gradnju infrastrukture i tehnološku provedbu projekta, a Klaster medicinskog turizma financirao upravljačku i prodajnu stranu. Financijska sredstva javnih institucija, ministarstava, Vlade te programa još nismo koristili.

Potencijalni korisnici ‘Croatia Calla’ su svi putnici u Hrvatskoj, strani i domaći. Pretežno su to naravno strani turisti, među kojima se ističu obitelji s djecom, starije osobe s posebnim potrebama, vozači, velike grupe, oni koji se bave aktivnostima u kojima postoji mogućnost potrebe za pomoću. Osnovna cijena 144 Croatia Safety Calla kreće se od 1,6 eura po osobi na dan s posebnim ponudama za obitelji, grupe i pakete s ostalim uslugama. Usluga GPS Safety Button tehnički je zahtjevna i bit će aktivna od rujna.

Riječ je o novom projektu na tržištu te nam je cilj informirati potencijalne korisnike. U nadolazećoj sezoni bit ćemo koncentrirani na informiranje i educiranje korisnika te kvalitetu usluge, a od sljedeće ćemo godine imati neke konkretnije brojke. Naša očekivanja su 50.000 korisnika u prvoj godini jer usluga nije vezana uz turističku sezonu, već je aktivna kroz cijelu godinu. Sve preduvjeti za obradu velikog broja korisnika imamo.

Od trenutka kad je stupio na snagu Zakon o volontiranju mladi su dobili priliku za stjecanje iskustva, ali pred njih su stavljeni stroga pravila. Prema iskustvu jedne volontere, koja je dobila posao u Centru za socijalnu skrb, prije početka rada morala je predati bjanko-zadužnicu da u slučaju ranijeg odlaska s posla mora vratiti sav zarađen novac. U njezinom slučaju poslodavac je istaknuo da novac jedino neće morati vratiti u slučaju opravdanog razloga kao što je trudnoća ili ozbiljna bolest. Također, istaknula je da je upozorena da u slučaju pronalaska bolje plaćenog posla mora vratiti novac koji je do tada primila. Problem mladima je i ovjera bjanko-zadužnice, što stoji 200 kuna. Očitovanje Ministarstva rada i socijalne skrbi o tom problemu nismo dobili do zaključenja broja. S druge strane, i poslodavci koji žele zaposlit mlade moraju proći rigoroznu kontrolu. Samo njih 108 dobilo je dopuštenje Ministarstva za zapošljavanje, a u prvom valu njih 180 dobilo je odbijenicu jer nisu zadovoljavali uvjete. Na burzi je 130 tisuća mladih, a od kojih 60 tisuća nema dana iskustva. Prema ministru Mrsiću, na godinu bi oko 10 tisuća mladih trebalo dobiti posao na taj način.