Dostupni u pravo vrijeme

Hrvatska je od 34 zemlje zauzela 17. mjesto na indeksu zdravstvene zaštite potrošača (EHCI) koji je postao mjerilo standarda u europskom zdravstvu. Voditelj tima za EHCl Arne Björnberg izjavio je da su slabe točke hrvatskog zdravstva liste čekanja i pristup suvremenim lijekovima. Prof. dr. Ana Stavljenić-Rukavina, koja je kao konzultantica bila uključena u izradu Indeksa, objasnila je da se on izrađuje na temelju javno objavljenih podataka o dostupnosti registriranih lijekova u pojedinoj zemlji. U indeks dostupnosti lijekova 2011. uvršteni su oni za Alzheimerovu bolest te novi lijekovi za liječenje raka i shizofrenije. Dostupnost je lijekova u Hrvatskoj dobra i vrijeme od registracije do stavljanja lijeka na popis lijekova prihvatljivo je – kaže Stavljenić-Rukavina, osim u slučaju Alzheimerove bolesti za koju u Hrvatskoj nema registriranog lijeka.

Dula Rušinović Sunara, predsjednica Udruge za promicanje prava pacijenata, kaže da bi postupak stavljanja lijekova na listu lijekova HZZO-a trebao biti transparentniji kako bi se izbjegli korupcija i pritisak raznih farmaceutskih tvrtki i lobija. Načelno, dodaje, imaju negativno stajalište u vezi sa stavljanjem lijekova na listu pod pritiskom raznih udruga bolesnika, a koje financiraju farmaceutske kompanije.

Specijalist kliničke farmakologije s riječkoga Medicinskog fakulteta i KBC-a Rijeka prof. dr. Dinko Vitezić objašnjava kako je jedno novi lijek, a drugo procjena njegove stvarne vrijednosti. Naime, lijekovi koji spašavaju život i imaju veliku kliničku učinkovitost u odnosu na dosadašnju terapiju ili su potpuno novo liječenje kliničkog entiteta za koji nismo imali odgovarajuće liječenje, vrlo su rijetka pojava, možda samo jedan do dva lijeka na godinu. Stoga je ključno pitanje, napominje, stavljam li na listu vrijedne lijekove koji su klinički učinkoviti, odnosno pomažu li učiniti liječenje bolesnika. Da bismo bili sigurni u to, trebalo bi prije stavljanja lijeka na listu procijeniti njegove vrijednosti potpunom farmakoekonomskom analizom (klinička učinkovitost i ekonomski aspekti bolesti i primjene lijeka). I točno utvrđena procedura za stavljanje lijeka na listu pridonijela bi transparentnosti.

Klinički farmakolog i internist te pročelnik Zavoda za kliničku farmakologiju interne klinike KBC-a Rebro prof. dr. sc. Igor Francetić napominje pak da, gledamo li na to koliko u Hrvatskoj izdvajamo za zdravstvo, imamo i više nego što si možemo priuštiti. Osiguranici, tvrdi Francetić, imaju pristup provjerenim lijekovima i bolje je da im nije dostupan odmah lijek koji je npr. registriran u Americi jer se mnogi povuku zbog nuspojava. Smatra da bi pacijenti trebali plaćati participaciju na sve lijekove jer očito nisu svjesni njihovih visokih cijena s obzirom na prepune kućne ljekarne nikad do kraja popijenih lijekova.

• Bolesnici trebaju postati svjesni visoke cijene i troškova lijekova te naučiti da se njima racionalnije koriste, a liječnike se mora opominjati da ih manje propisuju – upozorava Francetić koji smatra da s obzirom na financijsku situaciju lijekove prebrzo stavljam na listu.

Sani Pogorilić, predsjednik Udruge proizvođača inovativnih lijekova u Hrvatskoj, navodi da su zbog dosadašnje zakonske regulative lijekovi bolesnicima u Hrvatskoj dostupni od dvije do šest godina kasnije nego u EU. Upravo traje javna rasprava o pravilnicima koji reguliraju cijene i refundaciju lijekova te se u farmaceutskoj industriji nadaju da će novi pravni okvir omogućiti da i hrvatski pacijenti dobivaju inovativne lijekove kao i pacijenti u EU. Suvremeni lijekovi imaju velik utjecaj na ishode liječenja te na očekivanu životnu dob nacije, tvrdi Pogorilić. Naveo je istraživanje koje je pokazalo da je od 2001. do 2007. u Francuskoj i Njemačkoj zabilježen porast duljine života za 1,4 godine, pri čemu se zamjeni starih lijekova novima može pripisati trećina povoljnog utjecaja na životni vijek stanovništva.