Incestuozna privatiza- cijska ideja

Samo se teoretski može pronaći interes za ulazak hrvatskih brodarskih kompanija u vlasništvo domaćih brodogradilišta. Uvjet za to je da cijena po kojoj domaća brodogradilišta grade brodove bude niža od korejskih i kineskih brodogradilišta, a da tom cijenom sami, bez pomoći vlasnika, ostvaruju profit. Budući da je taj uvjet neispunjen, ideja da domaći brodari, uz pomoć fondova gospodarske suradnje, sudjeluju u privatizaciji 3. maja i Brodotrogira, u skupini onih koje se nazivaju incestuoznima. Ne postoji nijedan zdrav poslovni razlog zašto bi brodari postali vlasnici brodogradilišta, jer su njihovi interesi duboko suprotstavljeni. Jedina bi posljedica toga mogla biti da brodogradilišta sa sobom u gubitke povuku i brodare.

Zbog toga što je svojedobno odigrao glavnu ulogu u pretvorbi GP Konstruktor, koji je nezakonito gurnut u stečaj, a imovina i radnici prebačeni na Konstruktor inženjering, Željko Žderić dobio je šest mjeseci zatvora, a Konstruktor bi istom sudskom odlukom trebao vratiti dva milijuna kuna, koliko je nanesena šteta Fondu za privatizaciju. No, Konstruktor tog novca nema. Računi tvrtke blokirani su više od godinu dana i stečeni su svi uvjeti da tvrtka ode u stečaj, koji su već zatražila tri njegova vjerovnika (Luka Ploče Gradnja, Metal Opatija i Holcim Hrvatska). Tako se Žderić opet našao u opasnosti da se nađe na sudu zbog stečaja Konstruktor. Ovaj put prema novim propisima o pokretanju stečaja koje je upravo najavio ministar financija Slavko Linić, a prema kojima će Žderić biti kriv ako ne pokrene stečaj.

Ministar zdravlja Rajko Ostojić polako, ali sigurno zatvara vrata bolnica hrvatskim dobavljačima. Sporazum o provedbi zajedničke javne nabave proizvoda i usluga radi postizanja ušteda u nabavi lijekova, medicinskog materijala, goriva, prehrambenih i drugih proizvoda, koji su potpisali ravnatelji 12 državnih bolnica, možda će rezultirati s manje korupcije u nabavi, ali će sigurno eliminirati velik broj hrvatskih tvrtki s liste bolničkih dobavljača. Nije isto osigurati količinu bilo lijekova bilo hrane ili nečega trećeg za jednu bolnicu ili za 12 njih. Moglo bi se lako dogoditi da domaće tvrtke koje se ubuduće budu javljale na bolničke natječaje ponude bolju cijenu, ali ne i potrebnu količinu robe.

U tome će ih svaka multinacionalna kompanija koja posluje u Hrvatskoj bez problema pobijediti u nadmetanju, čime će ujedno dati i svoj doprinos rastu uvoza.

Kad inflacija pokuca na vrata, treba dobro promisliti pustiti je unutra ili ne. Iako neki članovi Vlade smatraju da je ‘malo inflacije’ poticajno za poduzetnike, struktura rasta cijena koja je u svibnju rezultirala rastom inflacije od 3,9 posto u odnosu na lanjski svibanj pokazuje da upravo poduzetnici od toga imaju najmanje koristi. U odnosu na svibanj prošle godine, najviše, 14,9 posto, porasle su cijene stanovanja, vode, energije, plina i drugih goriva (cijene koje su prije svega rezultat državnih monopolja), što znači da je upravo za toliko pala sposobnost stanovništva da troši na sve druge vrste roba i usluga.

Nevladina organizacija Mreža Mladih Hrvatska neki je dan izvijestila da je, iza Španjolske i Grčke, najgore mladima u Hrvatskoj. To, međutim, nikako ne može biti istina. Mladima u Hrvatskoj, isto kao i starima, trenutačno je mnogo gore nego Španjolcima i Grčima, jer su njihove nogometne reprezentacije prošle prvi krug natjecanja na Europskom nogometnom prvenstvu, a naša nije. To što je udjel mladih u ukupnom broju nezaposlenih u Hrvatskoj ipak nešto manji nego u Španjolskoj i Grčkoj, trenutačno nam je svima slaba utjeha, kao što mladima nije utjeha ni tom prilikom iznesena tvrdnja ministre socijalne politike i mladih Milanke Opačić da mladi ne mogu naći posao jer mnogi od onih koji na poslu ne daju svoj maksimum ne mogu dobiti otkaz zato što su previše zaštićeni.

Iscrpljeno krizom, hrvatsko se gospodarstvo prepustilo čekanju da se stvari dogode same po sebi. Model planiranja zamijenjen je modelom ‘que sera – sera’, a primjeri odstupanja od toga mogu se nabrojiti na prste. Među njima je Igor Šehanović, predsjednik Uprave opatijskog Liburnia Riviera Hotela, koji je još prošle godine krenuo u realizaciju promjena koje će se u njegovoj kompaniji vidjeti tek iduće godine. Ovog je tjedna novinarima predstavljen novi turistički brend Remisens, pod kojim će od iduće godine poslovati osam hotela i vila na opatijskom području. – Turizam se treba prestati događati, mora se početi planirati – poručuje Šehanović.

Bankovna unija, ideja iz europske kuhinje inovacija, ipak ima šanse. Prema neslužbenim informacijama koncept prema kojem bi bankarski sustav Europske unije dobio jedinstvenog nadnacionalnog regulatora dobiva sve više potpore, čak i od Njemačke, koja se službeno ideji još uvijek protivi. Osim načelnog slaganja, doduše, za sada ne postoji konsenzus u vezi s jednim detaljem, ali i izražavanje volje u tom je smislu velik napredak.