Jednak, ali jeftiniji

Po definiciji, generički lijek jednak je originalu kojem je istekao patent, ali jeftiniji od njega. ‘Jednak, ali jeftiniji’ trebao bi biti melem za uši i pacijenata i bolnica u nezavisnoj financijskoj situaciji. Iako još u manjini, udio generika tržištu raste sve brže, u Hrvatskoj se na godinu pojavljuje 15-ak novih generičkih lijekova. O tome što očekuju na tome propulzivnom tržištu na Liderovu okruglom stolu govorili su savjetnici za portfelj u Belupu Tonći Buble, voditeljica receptnog programa u JGL-u Zrinka Hauser i direktor Sandoza te predsjednik Udruge proizvođača generičkih lijekova Igor Haralović.

Raste udio generičkih lijekova na tržištu. U Hrvatskoj se na godinu pojavljuju 15-ak novih generika. Tonći Buble iz Belupa kaže: – Najviše je proizvođača generičkih lijekova u kategoriji lijekova na recept, što znači da je u njoj isteklo najviše patenata. Ondje je sve više zainteresiranih proizvođača.

Zrinka Hauser iz JGL-a dodaje: – Koliko god država bila bogata, nikad nije dovoljno bogata da bi mogla biti rasipna. Oni koji kontroliraju potrošnju nastoje forsirati generičke lijekove i tako uštedjeti.

Raste li potrošnja generičkih lijekova u krizi? Buble odgovara: – U Hrvatskoj su se općenito, prema podacima Agencije za lijekove, povećale dnevne doze po stanovniku. Kad je riječ o lijekovima na recept, posljednjih godina nema financijskog povećanja lijekova koje plaća HZZO. Rast potrošnje vidljiv je u bolnicama. Uvedeni su neki skuplji lijekovi, što uvjetuje opravdanje povećanja troškova kad poboljšaju liječenje bolesti, no kad se, vjerojatno, neracionalno troše skuplji lijekovi unatoč jeftinijim varijantama. Bezreceptni lijekovi (OTC, nap. a.) posljednjih nekoliko godina također rastu. Najviše se proizvođača generičkih lijekova pojavilo u kategoriji lijekova na recept, što znači da je u njoj isteklo najviše patenata. Ondje je sve više zainteresiranih proizvođača, više nego za lijekove u bolnicama. Veća potrošnja generičkih lijekova smanjila je ukupnu financijsku potrošnju. Povećala se potrošnja količine lijekova, ali za njih se izdvaja manje novca. Taj se trend tek pojavljuje u bolnicama jer u njih pomalo ulaze neki generički lijekovi koji će smanjiti troškove.

Veća potrošnja generika smanjila je ukupnu financijsku potrošnju. Troši se više lijekova, ali za njih se izdvaja manje novca. Taj se trend tek uočava u bolnicama. Hauser ističe: – Koliko god država bila bogata, nikad nije dovoljno bogata da bi mogla biti rasipna. Oni koji kontroliraju potrošnju nastoje forsirati generičke lijekove i tako uštedjeti. To se čini i čini će se sve više.

Haralović dodaje: – Neke lijekove djelomično plaća pacijent. Primjetan je pad potrošnje tih lijekova jer ima jeftinijih generičkih. Na nekoliko proizvoda primjećujemo takvu situaciju. Generici su znatno smanjili potrošnju i zato ih ima svugdje u svijetu. Sandoz je u posljednjih nekoliko godina razvio nekoliko lijekova za bolničku upotrebu, najviše antibiotika. Primjećujemo da su bolnice sve racionalnije u nabavi lijekova. Možda to čine zbog krize, iako ona u njima traje već godinama. U svakom slučaju, generička industrija ondje dobiva prostor. Ipak, i dalje je riječ o zanemarivu dijelu potrošnje.

Razlika između originalnih lijekova i generika trebala bi biti jedino u cijeni. Je li pacijentima i bolnicama važan brend i kako doživljavaju tu razliku? Hauser odgovara: – Jedina je razlika u cijeni. Prema učinkovitosti i nuspojavama ti su lijekovi jednaki, što se dokazuje studijama o bioekvivalenciji. Lijek se zapravo ne može registrirati na tržištu ako nije jednak originalu. Letvica za ulazak na tržište lijekova diže se sve više, zato su isključene bilo kakve sumnje u kvalitetu. Buble dodaje: – Na tržištu lijekova stroga je regulativa, kontrolira se sve što se stavlja na njega. Prema Zakonu o lijekovima, generički lijek mora biti potpuno jednak. Druga je stvar ako se pacijenti zbog emotivnih razloga vežu uz brend, možda je riječ i o efektu placebo. Kad je riječ o registraciji i kontroli, nema razlike.

Postoji li omjer uporabe generičkih i originalnih lijekova kod nas? Buble odgovara: – Prema HZZO-ovu razvrstavanju lijekova, 24 posto oblika su inovativni, a 76 posto generički. Prije nego što se farmaceutska industrija počela razdvajati na inovativnu i generičku, prije 20 godina, domaći proizvođači proizvodili su lijekove strane industrije pod svojim imenom. Haralović dodaje: – Šezdesetak posto lijekova proizvedeno je u generičkim tvornicama. Hrvatska je jako napredna na području lijekova i postoji svijest o upotrebi generika. Hauser zaključuje: – Gledajući svjetsko tržište lijekova, raste se od dva do tri posto, generički od 10 do 11 posto. Budući da rast brže od originalnih, jednako tako raste njihov udio u ukupnome tržišnom koštu.

Što su danas najveći izazovi i teškoće za generičke kompanije? Hauser odgovara: – Glavna je teškoća pritisak na cijene. Ako povećate naturalnu prodaju, režu vam se cijene, zato imamo manji rast nego što bi realno trebao biti. Možda je druga teškoća ulazak u Europsku uniju jer će se u Hrvatskoj automatski registrirati mnogo lijekova registriranih u EU, što će povećati konkurentnost na tržištu.

Neki su lijekovi već tu, neki će se tek registrirati, ali vidjet ćemo tko će doći na tržište. Haralović kaže: – Ne vjerujem da će se povećati broj novih lijekova jer je tržište već zasićeno. Najveća su teškoća rokovi plaćanja. Nadam se da u EU neće biti takvih problema.

Kakva je struktura ulaganja u generičkim kompanijama? Haralović odgovara: – Za proizvodnju klasičnih generika potreban je novac, a za biološke lijekove neusporedivo više od klasičnih. Riječ je o stotinama milijuna eura za svaku molekulu. Naši su troškovi niži od inovatorskih, ali ne drastično. Nije potpuno točno da je generički biznis mnogo jeftiniji. Mnogo je patenata u generičkoj industriji, iza toga stoji velik rad. Buble dodaje: – Nije lako uvesti generički lijek na tržište. Belupo ima, primjerice, jaku dermatologiju. Na tom području pokušavamo stvoriti inovaciju razmišljajući pritom o svim tržištima na kojima smo zastupljeni. Riječ je o niši u kojoj se može lakše probiti. Na razini Hrvatske udruge proizvođača lijekova došli smo do podatka da je izvoz domaćih industrije otprilike dvije milijarde kuna na godinu, a u istraživanje se ulaže od 250 do 300 milijuna kuna. Mnogo se ulaže da bi se opstalo na tržištu.

Prema kojim kriterijima birate lijek koji ćete kopirati i početi proizvoditi nakon isteka patentnih prava? Kako pratite te svjetske trendove? Hauser odgovara: – Pratimo svjetske trendove i tržišta, promatramo koji su lijekovi najprodavaniji, analiziramo kupce te na temelju svega toga odlučimo koji ćemo lijek proizvoditi. U posljednje dvije godine isteklo je mnogo patenata pa je izbor bio veći. Haralović dodaje: – Istek patenata razlikuje se od države do države. U npr. SAD-u u sljedeće tri godine isteći će mnogo jakih patenata, najvažnije svjetske kompanije koncentrirane su na to. Sandoz je usredotočen na astmu i onkologiju, očekuje se da će mnogo uložiti u to. Uvođenje novog lijeka dug je postupak, traje od pet do sedam godina od početka razmišljanja do dolaska lijeka na tržište, zbog toga kompanije katkad surađuju na razvoju i istraživanju lijekova jer se situacija na tržištu može promijeniti. Buble zaključuje: – Istekla je većina patenata za kardiovaskularne lijekove, lijekove za živčani sustav i oralne lijekove protiv dijabetesa, u tim skupinama već ima mnogo generika. Kad se odlučuje o novim generičkim lijekovima, gledaju se sva tržišta na kojima poslujemo jer moramo osigurati profitabilnost pojedinog lijeka. To nije trenutačna odluka, gleda se nekoliko godina unaprijed.

Mijenjaju li se navike hrvatskih liječnika i pacijenata povezane s generičkim lijekovima? Hauser odgovara: – Liječnici prihvaćaju generičke lijekove, oni im štete proračune koji imaju godišnje limite. Stajalište pacijenata svakako se mijenja. Informirani su i dolaze k ljekarniku ili liječniku znajući koji proizvod žele i tako utječu na njih. Potrošači sve više utječu na izbor lijeka. Haralović dodaje: – S nastavkom krize ljudi postaju sve racionalniji. Dosadašnje terapije teško će mijenjati, ali generici znatno utječu na nove terapije. Buble zaključuje: – Liječnicima opće prakse je cilj propisivati jeftinije terapije jer će na neki način biti manje izloženi HZZO-u. Pacijentima je također u interesu da ne plaćaju doplatu za lijek s dopunske liste.

Kako će se vaše kompanije pozicionirati u sljedećem razdoblju? Hauser odgovara: – JGL vidi potencijal u jačanju izvoza (sad je 70 posto), pogotovo u Rusiju i na druga tržišta. To su mnogo veća tržišta koja brže rastu. Imamo i jak dio bezreceptnih lijekova. Naš brand Aqua Maris ključan je brend po snazi. Strategija nam je održati ravnotežu receptnog i bezreceptnog portfelja. Buble dodaje: – U Belupu je situacija slična: kad je riječ o lijekovima koji su u sustavu osiguranja ili sustavu bezreceptnih lijekova, fokusiramo se na izvoz na vanjska tržišta. Naglasak je na nekim skupinama lijekova, primjerice dermatološkim, ali širimo se i na druga područja, poput antidijabetika i onkologije. Širenjem tržišta i portfelja stvaramo pretpostavke za rast jer moramo se pozicionirati što bolje prije ulaska u Europsku uniju. Hauser također dodaje: – Mnogo radimo na razvoju generika za očne bolesti. To je tržišna niša koja možda nema velik financijski potencijal, ali želimo ih plasirati na sva tržišta. JGL-ov su terapijski fokus osjetila. Haralović zaključuje: – Kao dio Sandoza želimo ostati na područjima na kojima smo jaki, dakle u kardiolijekovima i gastrolijekovima. Naša je budućnost u isteku patenata lijekova protiv astme i bioloških lijekova. I u lijekovima bez recepta vidimo potencijal iako tržište stagnira. Hrvatsko tržište i dalje nam je važno, očekujemo Vladine poteze. Kad se unutar Sandoza borimo za privlačenje investicija u Hrvatsku, na kraju u korist drugih zemalja presude bolji uvjeti i financijska korist za kompaniju.