Kako pametno kopirati

Do prije 15-ak godina u našoj su zemlji čak dva antibiotika bila na popisu najpropisivijih lijekova, no danas više nisu. Nepotrebna ili neprimjerena uporaba lijekova izaziva otpornost mikroorganizama na dotad učinkovit lijek i velik je svjetski problem. Iskazano u broju definiranih dnevnih doza na 1000 stanovnika na dan (DDD/1000/dan) u Hrvatskoj je 2010., prema posljednjim dostupnim podacima, ukupna potrošnja lijekova iznosila 941,54 DDD/1000/dan. To znači da su na tisuću stanovnika u jednom danu potrošene 941,54 definirane dnevne doze lijekova. DDD je međunarodna jedinica mjerenja potrošnje lijekova koja je neovisna o cijeni lijeka, veličini pakiranja i farmaceutskom obliku lijeka pa stoga omogućava procjenu trenda u potrošnji lijekova i uspoređivanje među različitim sredinama, državama, za različita razdoblja i slično, objasnili su iz Agencije za lijekove i medicinske proizvode HALMED.

Prema raspodjeli po farmakoterapijskim skupinama, potrošnja lijekova u Hrvatskoj slična je onoj u razvijenim zemljama svijeta, kažu iz HALMED-a. Razlike postoje, pa se tako u Hrvatskoj troši mnogo manje antidepressiva nego u Europskoj uniji, dodaju. U Hrvatskoj su 2010. na antidepressive potrošene 23 DDD/1000/dan. To znači da su na tisuću stanovnika u jednom danu potrošene 23 definirane dnevne doze antidepressiva, što nas smješta pri dno europske ljestvice po potrošnji antidepressiva. I potrošnja bezreceptnih lijekova niža je nego u zemljama EU. Primjerice, 2010. u Hrvatskoj je potrošnja bezreceptnih lijekova iznosila oko 17 posto ukupne potrošnje lijekova, a u zemljama poput Njemačke i Velike Britanije 30-ak posto.

Hrvoje Kolarić, predsjednik Uprave Belupa, naglašava da potrošnja lijekova na recept ne raste i nije razlog porasta tržišta, već se više troše lijekovi u bolnicama, u kojima je, smatra, potrebno uvesti racionalizaciju.

• U prilog toj tvrdnji ide i podatak da je potrošnja lijekova na recept prema izvještajima HZZO-a ujednačena i stabilna, bez rasta, od 2007. (oko 3,145 milijardi kuna) do 2011. (oko 3,029 milijardi kuna), dakle čak i malo manja. Istodobno, ukupni troškovi bolnica porasli su oko dvije milijarde kuna, sa 7,9 milijardi 2007. na 9,9 milijardi u 2011., pri čemu je porastao broj lijekova koji se troše iz proračuna bolnica, ali i posebno skupi lijekovi (306 milijuna kuna 2007., odnosno 529 milijuna kuna 2011.) koji se financiraju izvan njihovih proračuna – objašnjava Kolarić.

U vrijeme globalne krize i recesije raste broj pacijenata oboljelih od depresije. Najveći postotak ljudi koji su upotrebljavali antidepressive zabilježen je u Portugalu, Litvi, Francuskoj i Velikoj Britaniji. Nedavno su znanstvenici s britanskog sveučilišta Warwick te Instituta za istraživanje rada u Bonnu pregledali podatke o više od 30.000 ljudi iz 27 europskih zemalja. Njihovo je istraživanje pokazalo da je jedna od 13 odraslih osoba, odnosno jedna od deset osoba srednje životne dobi, u nekom trenutku u 2010. uzimala anti-depresive. Iako se depresija može liječiti brojnim bihevioralnim terapijama, zbog cijene takva liječenja ili dugog čekanja na red većina oboljelih odlučuje se za terapiju lijekovima.

Osim antidepresiva liječnici preporučuju i vitamine, osobito B-kompleks i C, magnezij, cink, omega-3 masne kiseline, lecitin itd. Sve je veće zanimanje i za liječenje prirodnim metodama, uključujući biljne lijekove. Najpoznatiji je prirodni antidepresiv gospina trava, odnosno suhi ekstrakt te biljke koja raste i u nas.

Matko Bolanča, predsjednik Uprave Plive i predsjednik HUP-Udruge proizvođača lijekova, kaže da je, primjerice, britansko Ministarstvo zdravstva objavilo kako je od 2006. prodaja antidepresiva porasla gotovo 50 posto. Prema nekim procjenama, u Hrvatskoj potrošnja antidepresiva nije u porastu i lijekove uzima samo trećina oboljelih. Smatra da taj podatak i ne začuđuje kada se zna da prosječna cijena lijeka u Hrvatskoj iznosi 70 posto od cijene lijekova u EU te da vrijednost farmaceutskog tržišta, primjerice u Mađarskoj, čini 2,2 posto BDP-a, a u Hrvatskoj samo oko 1,5 posto. Kao primjer naveo je istraživanje mr. sc. Deana Delića, dr. med., glavnog urednika zdravstvenog portala Psihonet. On je u povodu napisa u medijima da je u veljači 2009. potrošnja antidepresiva u Republici Hrvatskoj porasla za 30 posto te da takav porast upozorava na alarmantno psihičko stanje nacije istražio vjerodostojnost objavljene informacije.

• Analizirao je potrošnju psihofarmaka od kraja 2008. do početka 2009. te zaključio da je u svim skupinama lijekova koji se rabe u liječenju psihičkih poremećaja zabilježen pad prodaje. Prema podacima dobivenima od tvrtke IMS Health – IMS Adriatic d.o.o., u Republici Hrvatskoj u spomenutih pet mjeseci potrošnja lijekova iz skupine antidepresiva iz mjeseca je u mjesec padala, a u veljači 2009. bila je za 22.000 pakiranja manja nego u listopadu 2008. – kaže Bolanča.