Novac na bankovnim računima zbog upitnih ovrha više nije siguran

S obzirom na to da ni bankari ni klijenti ne znaju kad će se nenajavljenom ovrhom isprazniti i blokirati račun u banci, postalo je opasno otputovati pouzdajući se u novac položen na račun.

Sve brojniji su čitatelji koji upozoravaju da jako raste broj ‘vjerovnika’ za koje ni ne znate dok vam iznenada ne ispraznita i ne blokiraju račun u banci. Otkad se ‘proračun puni znatno bolje od plana’ ubrzano raste broj ovrha, tako da više nije uputno držati novac položen na računima u bankama. Mislim da čitatelji imaju pravo i da ubuduće čim mi na račun dođe neka doznaka trebamo odmah dignuti sav novac i tako izbjeći neku od suviše brojnih nenajavljenih i nerijetko nevjerodostojnih ovrha.

Jedan čitatelj piše da je kreditor naplatio isto potraživanje od osiguravatelja kredita i ponovno od njega kao sudužnika. Ponovna naplata iste tražbine, piše čitatelj, dođe kao ‘ekstradobit’ kreditorima. Čitatelj mi predlaže temu za članak o tome kako se banke mogu dvaput naplatiti po istoj kreditnoj tražbini, kod osiguravatelja i kod jamca, odnosno sudužnika.

Čitateljica se javila i kaže da je u Poreču otišla na bankomat podignuti novac, kad umjesto novca na zaslonu poruka da se javi svojem bankaru. I nazvala je čitateljica banku, a tamo joj kažu da joj je blokirana račun. Pita čitateljica tko joj je blokirao račun kad nema nepodmirenih dugovanja. U banci kažu da ne znaju i da mora ići u Finu da se informira. Srećom, čitateljica je u Poreču bila s prijateljima, koji su joj posudili novac za povratak doma.

Po povratku doma u Fini je čitateljica napokon doznala da joj je kao sudužniku ovrhom s njezina računa naplaćeno 20-ak tisuća kuna navodno neotplaćenih rata kredita odobrenog 2003. godine. Tek nakon toga i čitateljica se prisjetila da se kao tadašnja obrtnica kolegi obrtniku potpisala kao sudužnik za nenamjenski gotovinski kredit. No, čitateljica godinama više nema obrt (odjavila ga je kao i 30-ak tisuća obrtnika) i odselila se u drugi grad, još nije pronašla kolegu, ali uvjerena je da je riječ o nekom nesporazumu, a ne o izbjegavanju otplate kredita. Čitateljica upozorava da je postalo opasno otputovati pouzdajući se isključivo u bankovnu karticu i novac položen na računu u banci. U Hrvatskoj se više ne zna kad će ti netko nenajavljeno blokirati i isprazniti račun.

Pričao mi je kolega da je bez problema otvorio kao nerezident račun u banci u Sloveniji. Ovdje mu u Poreznoj upravi nisu znali objasniti što i kako treba napraviti da bi primio autorske naknade iz inozemstva. U Sloveniji je sve obavio bez administrativnih komplikacija. A i siguran je od nenajavljenih i neprovjerenih ovrha.

Podsjećam na desetljetnu reformu radi ukidanja monopolja ‘zloglasnog’ SDK (Službe državne kontrole, a zatim Službe društvenog knjigovodstva) na obavljanje poslova platnog prometa u zemlji. Nakon formalnog preimenovanja SDK u ZAP (Zavod za platni promet) napokon je prije 12 godina bio donesen tada nov zakon o platnom prometu, prema kojemu su poslove platnog prometa morale od ZAP-a preuzeti komercijalne banke. Pokazalo se, međutim, da ni jedna poslovna banka u Hrvatskoj nije bila osposobljena za samostalno obavljanje platnog prometa. I onda je sve riješeno tako da su sve banke zaključile sa ZAP-om (naknadno preimenovanim u Finu) ugovore o obavljanju platnog prometa za račun i u ime poslovnih banaka. Tako je Fini ostao monopol na obavljanje poslova platnog prometa, a ni bankari ni njihovi klijenti i nadalje nikad ne znaju kad će ih iznenaditi neka nenajavljena i neprovjerena ovrha.