Odašiljači i veze

Novi je predsjednik Uprave Mladen Malić zatekao prazne ormare koji bi trebali sadržavati dokumentaciju potrebnu za potpun uvid u poslovanje tvrtke, ali i brzorastući dug HRT-a, koji je naknadu za emitiranje prestao plaćati u studenome prošle godine.

Detektivska agencija PIA ‘češlja’ poslovanje državne kompanije nakon povratka bivšeg zaposlenika Mladen Malića, koji vraća otpremninu i postaje predsjednik Uprave. Ne, to nisu elementi priče novoga filmskog kinohita nego stvarnost hrvatske tvrtke u državnom vlasništvu – Odašiljača i veza (OIV). Neslužbeno se unutar tvrtke priča da, kao i u naravi napetog trilera, u trenutku kad je Malić zasjelo na mjesto predsjednika Uprave umjesto Denisa Nikole Kulišića zatječe prazne ormare koji su trebali sadržavati svu dokumentaciju potrebnu za potpun uvid u dotadašnje poslovanje tvrtke. Malić odbija komentirati razloge unajmljivanja privatne detektivske agencije, već umjesto toga navodi činjenično stanje.

• Zatekao sam velika potraživanja i nenaplaćene račune, koji samo za HRT iznose oko 59 milijuna kuna. Naime, ne plaća nam emitiranje svojih radijskih i tv-programa od 20. studenog prošle godine – kaže Malić. Dodaje da kratkoročna zaduženja iznose oko visokih 20 milijuna kuna, a potraživanja od 63,5 milijuna kuna na kraju 2011. već na kraju prvoga kvarta 2012. narasla su na ogromnih 92,6 milijuna kuna.

Pred tvrtkom koja se primarno bavi pružanjem usluga prijenosa i odašiljanja radijskog i tv-programa stoji i velik problem dugogodišnjeg neulaganja u infrastrukturu objekata te odustajanja od kapitalnih investicija poput zamjene odašiljačkih antenskih sustava (TV i UKV). Kao šlag na kraju, za dvije godine OIV-u na naplatu dospijeva sto milijuna kuna izdanih obveznica uz kamatu od 7,25 posto. Od tih je sredstava 8,5 milijuna kuna potrošeno na projekt širokopojasnog pristupa internetu putem WiMAX tehnologije, od kojeg se u međuvremenu odustalo. Šteta će biti amortizirana prenamjenom opreme za druge projekte. Ostalo je utrošeno na digitalizaciju odašiljačkog sustava (DVB-T) i projekt zamjene antenskih stupova. Za isplatu obveznica nisu još rezervirana nikakva sredstva iako se kamente redovito otplaćuju.

Silaznu financijsku perspektivu oslikava i pad bruto dobiti, koja je u 2011. bila 10,48 milijuna kuna te se u odnosu na 2010. smanjila šest posto, a u odnosu na 2008. prepolovila. Smanjen je i broj zaposlenika, od 2008. otprilike deset posto. Na otpremnine 65 zaposlenika utrošeno je oko 16,7 milijuna kuna, a među ‘reduciranima’ je bio i Mladen Malić, koji je svoju otpremninu od 200 tisuća kuna vratio nakon reakcije ministra Siniše Hajdaša Dončića. Jedan od najvećih faktora lošijih poslovnih rezultata svakako je HRT, od kojeg se kompanija 2002. izdvojila i postala samostalna tvrtka.

• U 2012. očekujemo pozitivne poslovne rezultate, koji će najvećim dijelom ovisiti o daljnjoj popunjenosti kapaciteta digitalnih mreža, promjeni Zakona o HRT-u i stanju na tržištu optičkih i ostalih komunikacija – kaže Malić.

Ipak, mišljenja je da će se problemi s ‘javnom dalekovidnicom’ povećavati i izravno odraziti na daljnje negativne trendove i poslovanje zbog nove promjene Zakona o HRT-u, koji bi umjesto ugovorena dva, emitirao jedan televizijski programski kanal. Praktično, taj se utjecaj najbolje oslikava podacima da se u mreži multipleksa B danas odašilju samo dva tv-programa (RTL2 i Doma TV), umjesto predviđenih pet, te da se zbog toga ostvaruje tek 40 posto planiranih prihoda, HRT-ovo nepokretanje tih dvaju programa kompaniju je koštilo 23 milijuna kuna prihoda jer ih zbog rezervacije nisu mogli iznajmiti nekome drugome, a rashodi su jednaki bez obzira na broj emitiranih programa.

Pred novom Upravom izazov je sređivanja financijska, ali i nužno proširenje djelatnosti na nove projekte kojima bi se moglo stati na žulj većim privatnim igračima. Poznatiji projekt koji je plijenio pažnju javnosti suradnja je s Hrvatskom poštom na projektu digitalne televizije, u kojem će OiV pružati uslugu emitiranja unutar dvije nacionalne digitalne mreže.

Zbog tog projekta u novu opremu planira se investirati oko 60 milijuna kuna. Ostvari li se plan objedinjavanja optičke infrastrukture u vlasništvu državnih tvrtki, OiV bi bio upravitelj i bio bi odgovoran za projektiranje, ugradnju, instalaciju i puštanje u pogon aktivne Dense Wavelength Division Multiplexing opreme. Prodavao bi, ugovarao, uspostavljao i pružao telekomunikacijske usluge prijenosa velikih brzina i iznajmljivanja slobodnih svjetlovodnih niti. No, prilike za tu tvrtku su i u regiji, što je potvrdio Malić.

• Zahvaljujući dobro odrađenim projektima na razvoju digitalnih zemaljskih mreža i visokokvalificiranom iskusnom kadru dobili smo priliku pokrenuti slične projekte u nekim drugim državama. U tijeku je jedan veći projekt tog tipa, ali zbog činjenice da je to tek u početnoj fazi ne bih o tome previše govorio – objasnio je Malić.

OiV je na prekretnici. Uz dozu hrabrosti i pomoći države u smislu prestanka financiranja gubitaka jedne tvrtke nauštrb druge, mogao bi se vratiti na put uspjeha. Izostane li to dvoje, o njemu će se pisati kao o još jednom klasičnom slučaju hrvatskoga gubitaša.