Pad vodećih

Kad se gleda profitabilnost, svi vodeći igrači zabilježili su dvoznamenkasti pad dobiti u odnosu na 2010., a najveći, od 53,9 posto, upravo Oktal Pharma. Pliva je dobit lani pala za 24,7 posto i prosječno razdoblje naplate potraživanja bilo je 235 dana, najviše među prvom petorkom. Međutim, jedina u tom društvu može se pohvaliti rejtingom B, ostali imaju rejting D, što znači da posluju ispod prosjeka i imaju veću vjerojatnost za neuspjeh u budućnosti. Mogu očekivati problem s likvidnošću, ali postižu iznadprosječnu rentabilnost.

Za razliku od veledrogerija i Plive kao najveći proizvođač lijekova i druga dva domaća proizvođača koja slijede nakon veledrogerijske četvorke imaju rejting B, koji pokazuje da posluju dobro i unatoč vjerojatnosti neuspjeha u budućnosti danas bez većih problema s likvidnošću postižu iznadprosječnu rentabilnost.

Pliva je lani proizvela 4,3 milijardi tableta, a iduće očekuje 30-postotni rast proizvodnje i početak gradnje nove tvornice u Novome Marofu. Njezin je cilj, rekao je nedavno predsjednik Uprave Matko Bolanča, povećati kapacitet proizvodnje na 20 milijardi tableta na godinu, od kojih se dvije milijarde potroše u Hrvatskoj, a ostalo izvozi, najviše u SAD i Rusiju.

Druga dva najveća domaća proizvođača, Belupo i JGL, također rastu zahvaljujući izvozu. Belupo, farmaceutski dio Grupe Podravka, prošlu je godinu završio sa 646,2 milijuna kuna prihoda, što je bio rast od 10,5 posto, i ostvario je dobit od 90,7 milijuna kuna uz respektabilan 70-postotni rast u odnosu na 2010. Od ovogodišnjih investicija u Belupu ističu gradnju i opremanje novog skladišta gotovih lijekova čija je vrijednost 20,6 milijuna kuna. Strateški, orijentacija na osvajanje novih tržišta ostaje prioritet i jedini način za nastavak dosadašnjeg rasta pa će to vjerojatno biti misija i nove Uprave na čelu s Hrvojem Kolarićem. Belupov je plan širiti skupinu lijekova u kojima će biti lokalni i regionalni lider. Širenje portfelja podrazumijeva i traženje potencijalne niše u koje neće ulaziti velike kompanije. Dobre tržišne pozicije zauzeo je još prije desetak godina i u njima i danas ostvaruje planirane rezultate. Izvozi na 12 europskih farmaceutskih tržišta, od kojih u Ruskoj Federaciji, svojemu najvećem izvoznom tržištu, planira jačati udjel OTC-a. Nove preplate planira uvesti u portfelj na tržištima Slovačke i Slovenije, a na hrvatskom tržištu namjerava ući u nove terapijske skupine – onkologiju i antidiabetes.

Još veći rast poslovnih rezultata ostvario je ambiciozan riječki JGL. Prihod u 2011. povećao je za 14,8 posto, na 517,5 milijuna kuna, i približio se Belupu, a dobit je skočila za čak 78 posto u odnosu na 2010., na 64,2 milijuna kuna.

Ove bi godine, prema najavama iz JGL-a, prihodi trebali rasti 25 posto, a već 2014. premašiti milijardu kuna. Tvrtka bi se 2014. ili 2015. trebala upustiti u inicijalnu javnu ponudu dionica, kao što je prije nekoliko mjeseci najavio čelni čovjek Ivo Usmiani, i to zato što joj 2016. na naplatu dolaze korporativne obveznice emitirane prošle godine. U JGL-u, koji je proslavio dvadeseti rođendan, na izvoz otpada čak 70 posto prodaće tvrtke; lani mu je rastao 27 posto. Osim Rusije, vrlo su mu važni Ukrajina i Kazahstan i otvara mnoga nova tržišta – pregovara o ulasku na tržišta Jemena, Kuvajta, Turske i Saudijske Arabije. S nekoliko ključnih proizvoda iz linije Aqua Maris pokušat će se proširiti i na tržište SAD-a. Od 1999. do 2011. JGL je investirao 256,6 milijuna kuna, a realizirana je dobit bila 260 milijuna kuna. Nakon uspješnog restrukturiranja, koje je podrazumijevalo smanjenje broja ljudi i znatno povećanje produktivnosti i učinkovitosti, najveću profitnu maržu među proizvođačima lijekova u Hrvatskoj ima Pliva, tvrtka u okrilju Teve – 15,1 posto – a samo su malo iza Belupa s 14 posto i JGL s 12,4 posto. Usporedbi radi, Pliva je najbolja i prema dobiti po zaposlenome, lani je ostvarila 260,5 tisuća kuna; Belupo pak 98,7 tisuća, a JGL 130,5 tisuća.

Da i manji domaći proizvođači lijekova dobro posluju, svjedoče primjeri Genere, Farmala i PharmaS-a, ‘startup’-kompanije Luke Rajića u koju je uložio 300 milijuna eura i koja je u svibnju proslavila prvogodišnjicu poslovanja. Genera, farmaceutska kompanija odvjetnika Marijana Hanžekovića, lani je zabilježila rast prihoda 312,5 posto prihoda i dobiti od 1679,3 posto. Nakon Plive, Belupa i JGL-a kao najvećih proizvođača lijekova slijedi slovenska Krka te globalne korporacije Roche, Sandoz, GlaxoSmithKline itd.

Od zvijezda koje dolaze važno je spomenuti Rajićev PharmaS kojeg ove godine nema na popisu stotinu najvećih farmaceutskih kompanija koji zatvara Ljekarna Palac s 23,9 milijuna kuna prihoda. Ipak, s obzirom na ambiciozne planove može se očekivati njegov skorašnji ulazak u društvo stotinu najvećih. PharmaS do ljeta bi trebao imati 14 lijekova na tržištu. Kritična masa za pozitivno poslovanje procjenjuje se na 30 do 40 molekula, što u tvrtki planiraju postići u prve tri godine poslovanja, odnosno ključna godina trebala bi biti 2013.

Inače, na rang-listi stotinu najvećih farmaceutskih kompanija gotovo je pola ljekarni. Najveća je Gradska ljekarna Zagreb, koja je lani zabilježila prihod od 312,2 milijuna kuna. Za razliku od najvećih proizvođača lijekova (izuzev Krke, koja je imala pad prihoda i dobiti) zabilježila je malen pad prihoda, 2,5 posto u odnosu na 2010., i neznatan pad dobiti. Nakon zagrebačke, najveće su ljekarne dvije splitske te Farmacia, ljekarnički lanac Atlantic Grupe koji je lani ostvario dvoznamenkasti rast prihoda i dobiti. L’oréal Adria pak, koji je na devetome mjestu na popisu stotinu najvećih, može se pohvaliti da je najviše rangirana tvrtka s rejtingom A.

Prema kriteriju rejtinga, od stotinu tvrtki na popisu 27 ih ima najviši rejting A, koji pokazuje da poduzeće posluje odlično, da je malo vjerojatan neuspjeh u budućnosti te da bez većih problema s likvidnošću postiže visoku stopu rentabilnosti. Najviše tvrtki, 29, ima rejting B, rejting C ima ih 26, rejting D 14, a najlošiji imaju četiri tvrtke: Johnson&Johnson, Reckitt Benckiser, Hospira Zagreb te koprivničke Ljekarne Deltis Pharm.

Specifičnost farmaceutske djelatnosti također su velike plaće. Mnogo je tvrtki lani isplatilo prosječnu neto plaću iznad 20 tisuća kuna. Najveća plaća bila je isplaćena u tvrtki Genzyme Adriatic, a iznad 25 tisuća kuna u prosjeku su isplaćivali Roche, Medi-Lab distribucija te Merck Sharp&Dohme.

Hrvatsko tržište lijekova, slažu se proizvođači, prema volumenu i financijskim pokazateljima znatno je ispod prosjeka susjednih i drugih europskih zemalja.

Potrošnja lijekova u Hrvatskoj stagnira posljednjih pet godina. Na godinu se potroši 80-ak milijuna kutija lijekova. U Hrvatskoj se na lijekove potroši 167 dolara po stanovniku, u regiji 320 dolara, a u Njemačkoj više od 800 dolara. Slično je s potrošnjom po kutijama, koja je npr. Sloveniji 30 posto veća nego u Hrvatskoj. Kad je riječ o farmaceutskoj industriji u Hrvatskoj, osobito o proizvodnim kompanijama, njihovo je poslovanje već godinama opterećeno pritiskom na snižavanje cijena lijekova, što im smanjuje profitabilnost. Ipak, situacija u farmaceutskoj industriji, za razliku od većine drugih, odlična je kad je riječ o profitabilnosti jer je lani samo pet kompanija iskazalo gubitak; najveći, od 10,3 milijuna kuna, imala je tvrtka Reckitt Benckiser.

Domaći proizvođači lijekova organizirani u HUP-u – Udruzi proizvođača lijekova – izravno zapošljavaju gotovo 5500 radnika i više od 13.000 u mreži dobavljača. Te farmaceutske kompanije redovito ulažu 200-tinjak milijuna kuna na godinu u istraživanje i razvoj; u proteklih nekoliko godina investirale su gotovo 500 milijuna kuna u razvoj proizvodnje u Hrvatskoj. U sljedećim godinama planiraju investirati gotovo 1,5 milijardi kuna u podizanje proizvodnih kapaciteta i samo u prvom polugodištu 2012. otvoriti više od 200 novih radnih mjesta.

Da bi slika bila još bolja, sustavom poticaja istraživanja i razvoja trebalo bi se potaknuti što više globalnih kompanija da svoje pogone i istraživačke institute otvaraju u Hrvatskoj pa da se u prvih pet nađu samo veliki proizvođači i izvoznici.