Tri izazova udruživanja malih tvrtki za veću konkurentnost u EU

U lazak u Europsku uniju donijet će još jednu priliku, ali i prijetnju, cjelokupnom gospodarstvu, osobito malim i srednjim tvrtkama. Prema preliminarnim analizama, pretpostavlja se da će više od polovine hrvatskih malih i srednjih tvrtki pretrpjeti neku posljedicu ulaskom Hrvatske u EU. Prema iskustvima drugih zemalja, gotovo polovina poduzetnika profitirat će od članstva. Procjenjuje se da će ulazak u EU negativno utjecati na oko 48 posto mikrotvrtki (do 10 zaposlenih), šest posto malih tvrtki i 50 posto srednje velikih. Međutim, malo je poduzetnika toga svjesno. Rijetki su oni koji su već počeli naporno raditi na povećanju vlastite konkurentnosti, što je ključno za uspješno poslovanje na znatno većem tržištu EU. Većina malih i srednjih poduzeća trenutačno je usredotočena na borbu s recesijom i kratkoročnim izazovima te pritom ignorira utjecaj pridruživanja EU.

Jedna od opcija koja se nameće poduzetnicima jest udružiti se s komplementarnim tvrtkama ili pak provesti akviziciju posrnuće konkurentske tvrtke. Trenutačno se u Hrvatskoj priprema ili provodi nekoliko udruživanja u sektoru maloga gospodarstva. Niz malih i srednjih tvrtki aktivno traži potencijalne kupce kako bi djelomičnom prodajom i dokapitalizacijom osigurali dio sredstava vlasnicima, a tvrtki dodatni kapital za razvoj poslovanja. Druga grupa tvrtki intenzivno razgovara s potencijalnim partnerima za udruživanje. Tim je grupama primarni cilj stvoriti bolji tržišni položaj i postići preduvjet rasta prije ulaska u EU. Poduzetnici koji djeluju u sektorima poput distribucije, maloprodaje i veleprodaje, informatike i intelektualnih usluga identificiraju i analiziraju rizike poslovanja te razmatraju kako ih najbolje adresirati. Primarni je izbor mnogim hrvatskim poduzetnicima udružiti snage s tvrtkama iz vlastitog ekosustava. Njihovi su ciljevi trostruki. S jedne strane žele zaštititi domaće tržište od stranih konkurenata horizontalnim i/ili vertikalnim udruživanjem komplementarnih tvrtki iz svojeg ekosustava i usmjereni su na okupljanje tržišta pod jednim krovom. S druge strane, tvrtke udruživanjem žele izgraditi bolji položaj za eventualni ulazak konkurenata iz EU na hrvatsko tržište. Udruživanjem se također žele stvoriti preduvjeti i osigurati sredstva za internacionalizaciju poslovanja. Naime, upravo je Unija identificirala internacionalizaciju poslovanja malih i srednjih tvrtki kao ključan nedostatak u svojem razvoju.

Pravi je izazov provedba udruživanja. Kako procijeniti doprinos tvrtki koje se udružuju u budućem poslovanju, odnosno kako strukturirati buduće vlasništvo? U praksi smo uočili da je mnogo lakše sklopliti načelni sporazum o zajedničkom poslovnom modelu, ali na kamen spoticanja nailazimo pri utvrđivanju vrijednosti svakog od društava koja se udružuju. Pritom preporučujemo da se vrijednost svake tvrtke procijeni primjenom identične metodologije i parametara, po mogućnosti koristeći se uslugama jedne za to specijalizirane tvrtke. To na prvi pogled budi sumnju u neovisnost procjene vrijednosti, ali iskustvo pokazuje da takav pristup osigurava znatnu uštedu vremena i novca tijekom pripreme udruživanja. Drugi, ali najčešći, izazov jest odrediti predsjednika uprave tvrtke nakon postupka udruživanja. Većina poduzetnika samostalno je izgradila svoje tvrtke i nikad nisu bili u podređenu položaju u upravljanju poslovanjem. To pitanje treba raspraviti čak prije nego što počnu razgovori o udruživanju, a jedan je od uobičajenih načina zatražiti objektivan i nepristran pogled izvana koji će pomoći vlasnicima u izboru najboljeg rješenja. Posljednji, i najzahtjevniji, aspekt udruživanja jest integriranje različitih korporativnih kultura i stvaranje jedinstvene kulture udružene tvrtke. Izazov je u tome što udružujemo zaposlenike tvrtki koji su se naviknuli na različite dinamike i načine poslovanja. U tom je postupku iznimno važno profesionalno i fokusirano upravljati promjenama. Čak 80 posto udruživanja ne završava uspješno, a ključan je razlog nespojivost korporativnih kultura tvrtki koje se udružuju.

Povećanje konkurentnosti jedini je pravi lijek za opstanak hrvatskih malih i srednjih poduzetnika u EU. Međutim, s obzirom na trenutačnu povijesno najnižu razinu konkurentnosti hrvatskoga malog i srednjeg poduzetništva, u nadolazećim mjesecima nadamo se da ćemo vidjeti više udruživanja ili akvizicija u tom sektoru jer je to dobar način da se relativno brzo stvore pozicije prije hrvatskog pristupa EU. U suprotnome – mogli bismo svjedočiti nestajanju dijela maloga gospodarstva!