Dizalice topline spuštaju temperaturu

Klima-uredaji zapravo su hladnjaci bez izolacije. Ali mogu biti ekološki racionalni i energetski učinkoviti.

Primjerice, u turskim hotelima vole uređaje na solarnu energiju. A kineski proizvođač osvojio je globalno tržište s klimama koje se koriste alternativnim primarnim energijama (plinom, toplom vodom, parom, otpadnom toplinom). Budući da je zaštita okoliša jedna od svjetskih top-tema, svi proizvođači u svojim promidžbenim kampanjama ističu da tijekom proizvodnje imaju na umu i zaštitu okoliša. U tu grupu Teodor Babarović, komercijalno-tehnički referent iz riječke Afaje, tvrtke koja nudi niz različitih klima-uredaja, svrstava i apsorpcijske uređaje koji rabe otpadnu toplinu: paru, toplu vodu i otpadnu toplinu, za proces apsorpcije i proizvodnju rashladne energije za potrebe hlađenja objekta.

• U tom slučaju ne stvaraju se nesproizvodni sagorjevanja raznih goriva, ponajviše CO i CO2 plinovi. Ujedno se iskorištava višak otpadne topline iz određenog procesa koji bi se inače ispuštalo u okoliš – ističe Babarović.

Kina je i najveći proizvođač popularno nazvanih split-sustava koji uglavnom podrazumijevaju male klima-uredaje. U Hrvatskoj je tržište osvojeno već davno malim, konvencionalnim uređajima koji su i na tom području najzastupljeniji. Oni će i dalje biti popularni, no primat sve više uzimaju dizalice topline (raspadno-ogrevni uređaji) koje rabe vodu i tlo kao izvor energije i kompatibilne su sa solarnim toplovođnim i fotonaponskim sustavima za proizvodnju toplinske i električne energije.

• Osnovna je razlika između dizalice topline i konvencionalnih klima-uredaja u tome što dizalice topline iskorištavaju od 70 do 80 posto energije iz obnovljivih izvora, s mogućnošću i do 100 posto ako je riječ o električnim kompresijskim dizalicama topline koje upotrebljavaju energiju dobivenu iz hidroelektrana, vjetroelektrana ili, primjerice, fotonaponsa – objašnjava Gojko Šimunović iz Tehničkog odjela Vaillanta.

Kod dizalice topline na Sunčevu energiju, nastavlja, za ogrevno-rashladni proces rabi se energija Sunčeva zračenja. Glavni je nedostatak takvih sustava što je tijekom oblačnih dana nužan pomoćni izvor toplinske energije. Dakle, plina ili električne energije.

Marko Fertelmeš, energetski savjetnik u UNDP-u i vlasnik obračuna SF klima, grijanje – koji se bavi proizvodnjom, montažom i servisom opreme za grijanje i hlađenje, smatra da će svi objekti u budućnosti biti pasivni i niskoenergetski.

• To znači da će im biti dovoljna prirodna ventilacija za hlađenje jer će imati male gubitke energije. Solarno hlađenje te drugi oblici neće doživjeti veću ekspanziju. Obični, odnosno neizolirani, objekti koristit će se inverterima klima-uredajima koji će potpuno izbaciti ON/OFF sustave – smatra Fertelmeša.

Objašnjava da su inverteri klima-uredaji efikasniji tijekom manje potrošnje te mogu normalno funkcionirati kada je vanjski zrak -20 Celzijevih stupnjeva. Ovisno o proizvođaču, postižu uštede od 20 do 40 posto.

• Inverterski uređaji rade punom snagom do postizanja željene temperature u prostoru. Nakon toga se ne isključuju, već smanjuju broja okretaja kompresora prilagođavaju svoj rashladni učinak zadanim uvjetima s ciljem održavanja željene temperature prostora u manjem temperaturnom rasponu. Time se izbjegavaju nagle promjene u temperaturi prostora, čime se povećava udobnost. Nema ni čestog uključivanja i isključivanja uređaja, čime su se dodatno opterećivale električne instalacije, a i više se trošilo energije – govori Fertelmeš, dodajući da su inverterski uređaji skuplji između 30 i 50 posto i stojte od tri do sedam tisuća kuna.

Kad se gleda potrošnja energije i dobivena snaga za grijanje ili hlađenje, svaki je klima-uredaj ekološki jer jedina toplinska crpka, koja se svrstava u obnovljive izvore energije, radi na sličnom načelu kao klima-uredaj – dodaje.

• Toplinska crpka energiju crpi iz zemlje, vode ili zraka te je dogrijev kompresorom na potrebnu temperaturu. Toplina koja se crpi iz zemlje iznosi oko 11 stupnjeva Celzijevih i iz vode je najkonstantnija te iznosi oko 12 stupnjeva Celzijevih, a temperatura zraka varira prema vremenskim prilikama te je takva toplinska crpka najneefikasnija, tj. najviše troši električne energije jer temperatura zraka može biti 0 Celzijevih stupnjeva, a može biti i 12. Svaki takav uređaj za 1kW potrošene električne energije daje između 4 i 6kW toplinske energije ili energije za hlađenje. Uspoređene radi, obična električna grijalica daje 2kW toplinske energije i troši 2kW električne energije – objašnjava Fertelmeš.

Sve u svemu, s obzirom na sve veće temperature, klima-uredaji imaju osigurano budućnost. Jedini će je pronaći u stanu ili poslovnom prostoru, drugi u hotelskom objektu. Sve ovisi o potrebi, karakteristikama pa i osvještene. Ali i o dubini džepa.