Home / Biznis i politika / Novi prilozi u Lideru!

Novi prilozi u Lideru!

Dva primjera kako se (ne)poštujte zakon. U vrijeme predlaganja vraćanja predstečajne nagodbe vrijedi promotriti dva primjera iz prakse. Prvi u kojemu je stečaj Peveca pokrenut na vrijeme i relativno dobro proveden i drugi u kojemu se ne poštuje Stečajni zakon i političkim natezanjima odgađa pokretanje stečaja Diokija.

U hrvatskom zakonodavstvu praksa je da se zakone koje nadležni godinama nisu primjenjivali treba na brzinu zamijeniti novima, bez jamstva da će se poštovati novi zakoni. I rezultat je zakonodavni stampado i gomilanje neriješenih problema, osobito gospodarskih.

U vrijeme predlaganja vraćanja predstečajne nagodbe, prema ocjeni stručnjaka potpuno nepotreban je da se poštovalo postojeći Stečajni zakon, vrijedi promotriti dva primjera iz prakse. Prvi u kojemu je stečaj Peveca pokrenut na vrijeme i relativno dobro proveden i drugi u kojemu se ne poštuje Stečajni zakon i političkim natezanjima odgađa pokretanje postupka stečaja Diokija.

U primjeru stečaja Peveca pokazalo se da preustroj dužnika zahtijeva pripremu vrlo temeljite i ozbiljne ‘feasibility’ studije o tome hoće li, ako dužnik nastavi s djelatnošću, njegovi vjerovnici dobiti više nego u slučaju likvidacije. Nakon prihvaćanja odluke o preustroju slijedila je izrada elaborata o pretvorbi tražbina vjerovnika u dionice novoga trgovačkog društva Pevec u preustroju. Za sve to, pokazalo se, nije bila dovoljna samo politička procjena ili odluka, nego ekonomska, tehnološka i pravna znanja i stečajni menadžment koji je sve to bio u stanju i obaviti.

Korektno je spomenuti da je bilo nerazumijevanja i problema, da mnogi nisu shvaćali da dužnikova imovina više nije njegova, nego od vjerovnika, i da o eventualnom ponovnom profitnom poslovanju više ne može odlučivati stečajni dužnik, nego isključivo njegovi vjerovnici u legalnome sudskom postupku. Nasuprot stečaju Pevec svjedoci smo agoniji Diokija i medijskim raspravama o tome treba li netko (‘država’) preuzeti Dioki ili ga treba pustiti u stečaj. A prema postojećem zakonu, stečajni postupak Diokija već se odavno morao pokrenuti po službenoj dužnosti, kad već nije na zahtjev nedržavnih vjerovnika.

Pravni stručnjaci uzalud upozoravaju da je u odlučivanju hoće li Diok u stečaj ili preustroj polazište trebalo biti pravni realitet da imovina koja nominalno pripada dužniku zapravo pripada svim njegovim vjerovnicima, a ne samo najvećem (u pravilu državi).

A ‘politika’, odnosno ‘država’, morala bi omogućiti i ‘nedržavnim’ vjerovnicima da ravnopravno s ‘državom’ odlučuju o sudbini imovine dužnika. To je propisano tako postojećim zakonima, osobito Stečajnim zakonom. Zbog toga vjerovnici, a ne političari, moraju imati odlučujuću riječ. I samo nezavisno sudstvo to može zajamčiti vjerovnicima, a ne nikako upravna tijela kao što se predlaže Linićevim paketom zakona. Našim političarima usta su puna pravne države, ali kad je u pitanju naplata tražbina, ne samo tražbina države, kao da smatraju da se zakoni ne trebaju baš tako doslovno primjenjivati.

Hrvatski turizam predsezonu napušta s rezultatima na razini lanjskih, a sada slijedi špica koja bi, prema predviđanjima stručnjaka, mogla biti i za nekoliko postotaka bolja nego lani. Ako nas zaobiđe loše vrijeme koje utječe na segment kampinga, mogli bismo i za nekoliko postotaka podignuti prihod od turizma jer ove godine, prema riječima Boris Žgomba, predsjednika UHPA-e nema toliko spuštanja cijena i aranžmana ‘last minute’.

  • Ako zatvorimo godinu s pet posto više prihoda nego lani možemo biti i više nego zadovoljni. Booking za rujan ide mnogo brže pa se može reći da se ‘gužva’ u prvoj polovini srpnja prebacila na prvi dio rujna, kada bismo mogli imati malih problema sa kapacitetima jer se u tom razdoblju miješaju individualni gosti i grupe – izjavio je Žgomba.

Tehničko-remontni centar Zagreb (TRCZ), kojem je osnovna djelatnost prodaja rabljenih vozila, najavljuje da bi nakon sljedećeg natječaja za dodjelu koncesija do kraja godine ušao na taksi-tržište.

  • U idućih dva tjedna sastavit ćemo poslovni model koji će pokazati koliko bi nam taj biznis bio isplativ. Želimo se distancirati od dosadašnjih modela konkurenata i naći neku sredinu, s naglaskom na kvalitetnu uslugu koja mora biti brza, efikasna, a sustav plaća stimulativan. Ako se to poklopi s organizacijskim troškovima, bit će to logičan nastavak svih djelatnosti grupe – prodaje novih i rabljenih automobila, rent-a-cara i servisnih usluga – izjavio je Stipe Miličević, direktor TRCZ-a.

Nije jasno što je posao zaposlenih u Državnom uredu za trgovinsku politiku. Na čelu mu je Denis Čajo koji je došao s mjesta tajnika Nacionalnog odbora za praćenje pregovora o pristupanju EU, a kako kaže naš izvor, proračun mu je oko 25 milijuna kuna. Ured nema ni web-stranicu iako je njegovo osnivanje bilo među prvim potezima Vlade. Ne zna se s kojim je razlogom osnovan te jesu li time ugašene neke agencije ili im je smanjen opseg posla, a nema podataka ni o tome na koju mu se adresu može obratiti. Lider je pitao Ministarstvo gospodarstva, ali čini se da ni ono ništa ne zna.