RAZOČARANI PO Vlada smanjila samo 3 od 200 p

Razočaranje je prva reakcija kad se poduzetnike pita o smanjenju parafiskalnih nameta koje je dosad napravila Milanovićeva Vlada. Sedam mjeseci vlasti i smanjenje tri od dvjestotinjak nameta koji se tiču poduzetnika i nije neki rezultat. Ništa bolje ne zvuči ni kad se broji privremeno uklanjanje jedne vrste spomeničke rente, a logika nam kaže da privremene mjere stvarno nema smisla brojati.

Pozornost javnosti ove godine najviše privlače potezi koji se odnose na fiskalnu politiku Vlade – prije svega povećanje stope PDV-a, ali i smanjenje doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje. Često se govori i o drugim prijedlozima zakona, a u šumi informacija koje dolaze iz Banskih dvora o raznim promjenama dvije riječi ne čuju se često – parafiskalni nameti. Zapravo, od veljače se o njima nije čulo ništa. Tada su na sjednici Vlade prepolovljeni vodni i šumski doprinosi, što je bio veliki potez. Osim toga za 0,01 posto smanjena je naknada za obavljanje poslova regulacije energetskih djelatnosti i na 10 mjeseci ukinuta jedna od dvije vrste spomeničke rente – ona neizravna. Nije loše, ali moglo bi i trebalo biti mnogo, mnogo bolje.

• Nezadovoljni smo i očekivali smo više – decideran je bio Bernard Jakelić, zamjenik direktora Hrvatske udruge poslodavaca. – Brojnost tih nameta znatno utječe na konkurentnost tvrtki u Hrvatskoj, a oni koji troše ta sredstva posluju ne-transparentno i učinci tih sredstava upitni su. Agencije, fondovi, javna poduzeća, jedinice lokalne samouprave, neprofitne organizacije poput turističkih zajednica – svi oni financiraju se u većoj ili manjoj mjeri zahvaljujući posrnom hrvatskom gospodarstvu. U 2007. godini, posljednjoj prije nego je objavljen registar, prema podacima Ministarstva financija 9,8 posto ukupnih prihoda opće države dolazilo je od neporeznih prihoda. Nije zato čudno da su poduzetnici uvijek iznova upozoravali na potrebu da ih se smanji i na taj način olakša gospodarstvu.

Zbog toga su i riječi Slavka Linića koje je izgovorio upravo na Liderovom klubu izvoznika, u jednom od svojih prvih javnih ministarskih nastupa, bile kao melem na ranu. Bilo je to potkraj prosinca prošle godine, a novi ministar financija tada je među ostalim najavljivao da će Vlada parafiskalne namete gospodarstvu ‘prepoloviti ili smanjiti za dvije trećine’. Kao primjeri su tada istaknuti doprinosi za vode i šume, spomenička renta i naknada za HGK, ali je rečeno da će biti i drugih smanjenja.

Kako je najavljeno, otpriške je tako i učinjeno, jedino što se ispostavilo da poimence navedena smanjenja nisu ona najzanimljivija među velikim brojem, nego je to otpriške to. Pet mjeseci kasnije, naime, na vidiku nema daljnjih smanjenja.

• Ono što je smanjeno, to i jesu bile naknade na koje su se poduzetnici najviše žalili – potvrdila je direktorica Udruge malih i srednjih poduzetnika u HUP-u Anny Brusić.

Ipak, dodaje kako to ne znači da se poduzetnici više ne žale na parafiskalne namete, već je sad samo riječ o nametima specifičnim za pojedinu branšu. Dakle, smanjeno je ono što tišti sve, s jednim velikim ‘Ali’. Izvrstan primjer toga nedavno je najavljena promjena godišnje naknade mobilnim operaterima za radiofrekvencije. Prijedlog Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture o povećanju te naknade šokirao je telekomunikacijske operatere, i to ne bez razloga. Predloženo je, naime, da ona bude čak 10 puta veća nego dosad, odnosno da se podigne s 0,5 na pet posto godišnjeg bruto prihoda. Iako je trenutačno to još uvijek samo na razini prijedloga, u telekomima nisu krili nezadovoljstvo.

• Uzmemo li u obzir i druge naknade koje operateri plaćaju HAKOM-u i državnom proračunu, tada bi predloženim povećanjem one nadiše sedam posto prihoda od mobilnih usluga, i to bez uračunatih jednokratnih naknada koje su već plaćene prilikom dobivanja dozvola – procijenili su u HT-u.

Nažalost, to svakako nije prvi put da se takvim jednostranim akcijama pokušava oteti više novca poduzetnicima. Država ni ranije nije prezala od takvih poteza – dovoljno se sjetiti osiguravatelja i tužbi njihove udruge koje su završavale na Ustavnom sudu. Trenutačno je na sudu već peta po redu takva tužba, a svaki je put riječ o parafiskalnim nametima. Prije 10 godina država je pokušala nametnuti izdvajanje od jedan posto za Vatrogasnu zajednicu, ali bio je tu i namet za zaštitu od tuče, pa i izdvajanje za Crveni križ. Sve tri odluke Ustavnog suda proglasio je neustavnima. Prije tri godine država je ponovno odlučila udariti po osiguravateljima, ovaj put nametom od 10 posto naplaćene funkcionalne premije obveznog autoosiguranja i nametom za turističke zajednice. Pola godine kasnije namet od deset posto za Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje je zahvaljujući upornosti i pregovorima smanjen na sedam posto, ali tužba je još uvijek na sudu.

• Tužbu koja se odnosila na namet za turističke zajednice povukli smo jer je država promijenila propise, ali od nameta od sedam posto za HZZO nismo odustali. Tužba je na sudu već tri godine i očekujemo da bi uskoro trebala biti riješena. Riječ je o jednostranoj odluci koja je pola godine nakon donošenja ublažena, ali i dalje predstavlja ogroman udar na poslovanje osiguravatelja – rekao je Hrvoje Pauković, direktor Hrvatskog uređa za osiguranja.

Naime, osiguravateljima se uvođenjem toga jednog parafiskalnog nameta trošak koji su izdvajali za HZZO podigao s 55 na 218 milijuna kuna.

Pokazalo se tako da se protiv nepravednih parafiskalnih nameta poduzetnici moraju boriti sami jer nikakvi argumenti, pa čak i oni koji inače prolaze na sudu, nisu dovoljni da bi netko u ministarstvu ili Vladi promijenio mišljenje. Nedavni primjer u kojem su hotelijeri sami rješavali naknadu ZAMP-u (i uspješno ispregovarali 15 posto popusta) također potvrđuje tu tezu. Nažalost, u toj turističkoj, za ekonomski život Hrvatske vrlo bitnoj grani, to je jedan od rijetkih pomaka u parafiskalnom smislu.

• Privremeno uklanjanje spomeničke rente velik dio hotelijera uopće nije zahvatilo. Parafiskalnih nameta koji ih se tiču ima šezdesetak, a mnogo veći problem nam čini, na primjer, komunalna naknada. Upravo komunalna naknada dobar je primjer da nismo spremni biti decentralizirana država, jer iako postoje mjesta u kojima je učinjen napredak, postoje i negativni primjeri, gdje su jedinice lokalne samouprave ‘derale’ hotelijerske kuće jer nisu znale drugačije. Osim toga u visokosezonalnom poslu ti su troškovi fiksni cijele godine – istaknuo je stručnjak iz hotelijerskog biznisa, dodavši kako za svaku stvar koju hotelijer takne postoji naknada koju mora platiti.

U malim tvrtkama, gdje je svaka kuna bitna, broj nameta koji ih se tiče nije toliko velik, ali često se može čuti ogorčenje zbog novca koji se odlijeva na taj način. – Kao mala produkcija kuća mi plaćamo članarinu u Hrvatskoj gospodarskoj komori, naknadu za šume i članarinu turističkih zajednica. To je oko sedam tisuća kuna na godinu, koje da jemo ne znam kome i ne znam zašto – istaknula je Miljana Dragičević iz tvrtke Reci RCLE.

Pravo povećanje konkurentnosti i smanjenje opterećenja gospodarstva smanjenjem parafiskalnih nameta tek dakle treba doći. Način na koji je to moguće učiniti bez ugrožavanja institucija koje se financiraju iz tih nameta nije lako smisliti. Ipak, s obzirom na to da je ministar to poduzetnicima obećao, netko u Ministarstvu bi trebao raditi na pronalasku rješenja.