Energiju koju daju takva jela treba i potrošiti, a na Braču to nije teško. Ljubav je bol, a Bol je na Braču, stari je brački turistički slogan. Mnogo bolje zvuči nego ljubav je pustinja, a pustinja je pokraj Bola. No, tko nije vidio bračke pustinje, ne može reći ni da je upoznao Brač.
Šest ih je. Ime su dobile po pustinjacima, a ne po pustoj ili neplodnoj zemlji. Razumljivije bi im ime bilo samostani. Osnivali su ih svećenici glagoljaški koji su sredinom 16. stoljeća pred Turcima pobjegli iz Dalmacije u skrovite pečine na slabo nastanjenoj južnoj obali Brača. Pustinja Blaca je najpoznatija, ali i najmlađa. Od skromne pečine u 400 godina ‘prerasla’ je u bogato gospodarstvo s petnaestak pustinjaka, bibliotekom, tiskarom, koncertnim glasovirom, a sredinom prošlog stoljeća bila je i svjetski važno astronomsko središte. Danas je to muzej do kojeg se isplati pješačiti jedan sat od asfaltirane ceste u središtu otoka ili istoimene uvale podno samostana do koje se može, naravno, samo brodom.
Ostalih je pet pustinja nad Murvicom, vinorodnim selom pokraj Bola. Najstarija je prekrasna Zmajeva špilja, u kojoj su pustinjacii uklesali dojmljive reljefe te pod njom osnovali još dvije pustinje. Zovu se Silvio i Stipančić, vjerojatno prema pustinjacima koji su ondje živjeli. U blizini su i velika pustinja u Dračevoj luci te manja pustinja Dutić pokraj nje.
Zmajeva špilja i Dračeva luka prirodna su skloništa, odnosno speleološki objekti kakvih je na Braču oko 400. Dugo se smatralo da je na tom otoku i najdublja hrvatska jama. Slovenci su 1978. izmjerili da je Podgračišće 2, tada su je zvali i Titina jama, duboka 329 metara. Za dublju se nije znalo, a danas je 25. na listi najdubljih. Brač ima još sedam jama dubljih od 200 metara, a na listi najdubljih vertikala tri su s Brača: Podgračišće 2 je peta s neprekinutom okomicom od 237 metara, Slišna jama osma (222 metra), a Grustišica deveta s 215 metara dubokim ‘dimnjakom’.
