Premda se posljednjih godina u Hrvatskoj mnogo govori o poticanju razvoja poduzetništva, posebice inovativnih ‘startup’-projekata, broj dobrih teorija i namjera, edukacijskih projekata, radionica, skupova, inkubatora itd. još nadmašuje broj pokrenutih ‘startup’-tvrtki. Vlada je, štoviše, uložila potrebnu napor da za takve projekte namakne kakvatakva sredstva, no zahuktavanje toga poduzetničkog inovativnog motora, čini se, mnogo je složenija priča. Da bi mlađi poduzetnici, od kojih se zbog dobi očekuje da budu predvodnici pokretanja ‘startupova’, imali inovativne ideje i bili probitačni u želji za uspjehom, još se, kažu stručnjaci, treba učiniti mnogo da se olakša poslovanje – valja smanjiti birokratske zapreke za otvaranje tvrtki te uspostaviti učinkovit pravni i obrazovni sustav.
Poslovni anđeo Nino Zahrastnik, koji već godinama radi u SAD-u u tvrtki Interbayte ltd. i ulaže u deset projekata, ponajviše zbog osobnih razloga želi biti dio razvoja hrvatskog poduzetništva. Uvjeran je da se potaknulo poduzetničko ozračje i da se prate svjetska tehnološka zbivanja. Međutim, kaže i sljedeće:
- Većina ideja nije originalna i svodi se na prilagodbu zamisli i uspjeha iz vana. Osim toga većina ih je iz informatičke industrije. Sve je to relativno dobro za male biznise, ali to ne privlači strane investicije i nema potencijal za širenje jer vani su te ideje već ostvarene.
Zahrastnik primjećuje i drugu važnu negativnost – hrvatsko nepovjerenje, gotovo averziju, prema poduzetnicima i profitu, zbog čega, kaže, poduzetnici imaju defetistički pristup. To se kod poduzetnika, kaže, manifestira u slaboj organizaciji prodaje, sramoživosti kad se govori o novcu i skrivanju ili nepostojanju dovoljne agresivnosti u nastojanju da se zarađi.
