Večera u konobi Morgan

Banka interesantna velikima, teško da će je pustiti iz šaka. Što će, pak, Britanac raditi nije posebno opširno objašnjeno, ali može se naslutiti u kojem će smjeru ći. Nakon odabira Chakrabarti je objasnio da će EBRD pod njegovom palicom promovirati demokraciju putem svojih investicija, što se prije svega odnosilo na novu i proširenju ulogu Banke prema zemljama Bliškog istoka, gdje treba ‘financirati’ arapsko prošije. Taj razlog vjerojatno je i ključan u neočekivanom entuzijazmu angloameričkih sila za poslovanje EBRD-a i njihovom angažmanu na odabiru novog predsjednika. Već je uta- načen inicijalni poticaj od milijardu eura, ali promocija demokracije i slo- bode neće tu stati, mnogi već sada bacaju oko prema daljem europskom istoku, točnije Rusiji, Ukrajini i Kazahstanu, gdje bi Banka isto mogla igrati važnu ulogu u ‘guranju’ zapadnjačkih vizija svijeta.

Nisu svi uvjereni u benevolentnost EBRD-a, poput nevladine organizacije Bankwatch, koja je u ožujku u pismu upozorila Banku da neke zemlje na njenom popisu teško mogu biti smatrane demokratskim, misleći pritom na Egit, Maroko i Jordan. ‘EBRD bi trebao redovito revidirati svoje politike prema postojećim zemljama svojih operacija poput Kazahstana, Azerbajd- žana i Rusije, gdje demokratski i pluralistički principi očito nisu implemen- tirani’, pisalo je u kritički nastrojenom pismu. Negdje između pridobivanja Arapa, EBRD će nastaviti svoju temeljnu ulogu održavanja istočnoeuropskih zemalja na površini, pojasnio je Mirow nakon sastanka Odbora.

Nema organizacije dovoljno nevažne da se velike zemlje ne bi potukle u vezi s njom, a EBRD je sasvim solidan ‘ulov’ u posljednje vrijeme. Za Chakrabartija to svakako jeste. Rođen u Indiji, u Bengalu, oksfordski đak gdje je studirao filozofiju, politiku i ekonomiju, karijeru je i počeo graditi u sličnom okružju, u Svjetskoj banci i MMF-u 80-ih godina. Nakon toga slijede funkcije u državnoj administraciji do mjesta tajnika u britanskom Ministarstvu pravosuđa, koje upravo napušta da bi zasjao u EBRD.

U početku gledan kao nevažna institucija koja se bavi Istočnom Europom, EBRD je proteklih godina dobio na važnosti, stoga je opće naguravanje oko novog šefa razumljivo. Mnogi smatraju posao EBRD-a na Istoku Europe, barem ovom bližem, obavljenim i žele okretanje Africi i Bliskom istoku. Treba, doduše, reći da si ni francusko-njemačka osnovna nije pomogla neu- suglašavanjem zajedničkoga kandidata, čime su ostavljena širom otvorena vrata promjeni. Iako se ‘pobjednici’ hvale vrlo demokratskom izbornom pro- cedurom, činjenica je da su jedni izgurali druge, zbog potrebe za promjenom politike ili, točnije rečeno, smjera EBRD-a.