Javna nabava

Od 1. siječnja 2013. kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina kaznit će se onaj tko u postupku javne nabave stavi ponudu utemeljenu na zabranjenom dogovoru između tvrtki koje se natječu za javni posao. Naravno, ako je cilj sporazuma pogodovati nekom natjecatelju.

Nakon okončanog postupka javne nabave neuspješni ponuditelj razočarano zaključuje da je njegov konkurent, prema njegovom sudu, ponudio izrazito nisku cijenu, možda čak i odustao od marže. Ponuditelj smatra da je uspješni konkurent time nanio štetu ne samo ostalim natjecateljima, već i sebi te tržištu općenito. Stoga se poduzetnik dogovara s konkurentom da u sljedećim postupcima javne nabave uklone neizvjesnost koja je dovela do niskih cijena, na način: da jedan od njih ponudi nižu (ili višu) cijenu ili dogovore uzorak kojim će se redoslijedom u budućnosti formirati cijene ponuda; da dijele tržište na način da će se svatko javljati s ponudama samo prema unaprijed određenim naručiteljima; da jedan od njih neće podnijeti ponudu kako ne bi konkurirao drugome ili da jedan od njih podnosi ponudu bez namjere da se natječe, već time ispunjava uvjete o propisanom broju natjecatelja u postupku.

Sukladno članku 8. Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja, sporazum kojim dva ili više poduzetnika, izravno ili neizravno utvrđuju prodajne cijene, odnosno druge trgovinske uvjete ili s njima ograničavaju proizvodnju zabranjen je. Za sklapanje zabranjenog sporazuma predviđena mogućnost izricanja upravno-kaznene mjere od Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN), i to čak do 10 posto vrijednosti ukupnoga prihoda koji je poduzetnik ostvario u posljednjoj godini za koju postoje zaključena godišnja financijska izvješća. Zakon o zaštiti tržišnog natjecanja, za razliku od prijašnjeg iz 2003. godine, ne predviđa mogućnost kažnjavanja i odgovorne fizičke osobe, što je s pozicija sigurnosti poslovanja sigurno poželjno. No, time se kao olakšavajućom spoznajom ne bi trebali dugo oduševljavati. Naime, novim kaznenim zakonom, koji stupa na snagu 1. siječnja 2013., opisana postupanja ulaze u krug društveno najopasnijeg postupanja s mogućnošću izricanja zatvorskih kazni.

Tako je, kao novost u hrvatskom pravnom poretku, člankom 254. Kaznenog zakona predviđeno kazneno djelo zloupotrebe u postupku javne nabave. Stavkom 1. citiranog članka propisano je da će se kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina onaj tko u postupku javne nabave stavi ponudu utemeljenu na zabranjenom dogovoru između gospodarskih subjekata koji ima za cilj da naručitelj prihvati neku ponudu. Zakonodavac je dodatno postrožio ostvareno kvalifikatorno obilježje pribavljanja znatne imovinske koristi ili proizvođenja znatne štete propisavši raspon kazne od jedne do deset godina. Iz obrazloženja Prijedloga zakona vidljivo je da je novo kazneno djelo kreirano prema uzoru na članak 298. njemačkoga Kaznenog zakona, iako tamo traje dugotrajna rasprava o svrsishodnosti takvog vida sankcija.

Treba istaknuti da je predviđen ‘oblik djelotvornoga kajanja’, i to na način da je propisano da se može osloboditi kazne počinitelj koji dobrovoljno spriječi da naručitelj prihvati ponudu koja se temelji na zabranjenom sporazumu. Također, od utjecaja na buduća postupanja je i članak 65. Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja, kojim je predviđeno oslobođenje ili umanjenje upravno-kaznene mjere za sudionika zabranjenoga horizontalnog sporazuma (kartela) koji prvi obavijesti AZTN o kartelu i pri tome mu dostavi podatke, činjenice i dokaze koji omogućuju pokretanje postupka ili utvrđivanje povrede. Stoga, evidentno je da navedeno rješenje iz Kaznenog zakona može umanjiti inicijativu sudionika zabranjenog sporazuma (kartela) u postupcima javne nabave da AZTN-u dostave činjenice i dokaze nakon prihvaćanja ponude u postupku javne nabave, jer se očigledno time ne oslobađaju i mogućeg utvrđivanja kaznene odgovornosti.

Pitanje koje je postalo od velike praktične vrijednosti jest predstavlja li zajednica ponuditelja iz Zakona o javnoj nabavi ‘sigurnu luku’ za poduzetnike tj. izuzimaju li se spomenuta pravila o zaštiti tržišnog natjecanja pri ocjeni sporazuma o formiranju zajednice ponuditelja. Stručnim mišljenjem iz rujna 2011., a na upit Ureda za središnju javnu nabavu, AZTN je naveo da ostavlja otvorenom mogućnost ocjenjivanja i sporazuma o formiranju zajednice ponuditelja s ciljem dostavljanja zajedničke ponude u postupcima javne nabave ako se ukaže sumnja o postojanju zabranjenog sporazuma. Pri tome ne specificira do kraja kriterije koji bi se u konkretnom slučaju primijenili. Sve upućuje na to da poduzetnici u postupcima javne nabave bez iznimke moraju poštovati pravila. Pri tome, sve osobe uključene u sastavljanje ponude i ostale aktivnosti u postupku moraju jasno raspoznati zabranjene, ali i rizične situacije.