Alge osvjetljavaju Covjeéanstvo

Ove jeseni na novi studij riječkog Ekonomskog fakulteta upisat će se druga generacija polaznika. Studij Ekonomije energetskog sektora bavi se trenutačno jednim od strateški najzanimljivijih područja.

Kvalitetan je, moderan i jedinstven. Pojavio se u pravo vrijeme i potpuna je novost na tržištu, i to ne samo u Hrvatskoj nego i u široj regiji. Da se radi najavna špica u filmiću o prvom multidisciplinarnom studiju iz područja energetike, poslijediplomskom specijalističkom studiju Ekonomija energetskog sektora pokrenutom prošle godine na riječkom Ekonomskom fakultetu, vjerojatno bi tako zvučala.

Evo i zašto – jer omogućava izobrazbu specijaliziranih stručnih kadrova u jednom od važnih strateških područja za razvoj države i regiji – energetici; jer se pojavio u vrijeme kada je najveći interes za ulaganja u Hrvatsku izražen upravo u energetskom sektoru; i zato što odgovara na potrebe tržišta za cjeloživotnim obrazovanjem stručnjaka u privatnom i javnom sektoru koji će se zahvaljujući svojim kompetencijama moći suočavati sa sve većim zahtjevima koje nose globalizacija i liberalizacija na energetskim tržištima. Dakle, s pomoću stečenih adekvatnih multidisciplinarnih znanja stručnjaci će tako od sada moći sagledati sve aspekte problema s kojima se suočavaju u sve dinamičnijoj interakciji ekonomije, energetike i okoliša. A sudeći prema trendovima, za takvim će se stručnjacima itekako tragati.

Očekuje se znatna potražnja za kadrom koji ima adekvatna znanja i obrazovanje iz ovog područja. Jednak trend vidljiv je i na globalnoj razini, posebice u najrazvijenijim zemljama koje očekuju gospodarski rast temeljen na zelenoj energiji i tehnologijama te znatan porast potražnje za educiranim kadrom u ovom sektoru. Međunarodni stručnjaci predviđaju da će do 2030. čak do dvije trećine svih poslova biti vezano uz energiju i okoliš – naglašava Nela Vlahinić-Dizdarević, voditeljica studija i pročelnica Katedre za teorijsku ekonomiju na riječkom Ekonomskom fakultetu.

Objašnjava da su se tijekom pripreme studijskog programa konzultirali sa stručnjacima iz prakse, poslušali njihove prijedloge o tome koja znanja najviše nedostaju te pronašli vrhunske predavače. Cilj im je bio osmišliti jedan potpuno nov poslijediplomski MBA studij iz područja ekonomije energetike.

• U kreiranju programa vodili smo se najboljim poslijediplomskim studijima iz ovog područja, kojih je mnogo u SAD-u, a sve više i u europskim zemljama, kako bismo osmislili suvremen i aktuelan program uspoređiv s kvalitetnim MBA studijima u inozemstvu – ističe Vlahinić-Dizdarević, dodajući da je osigurana i direktna povezanost s praksom jer velik broj predavača dolazi iz samoga gospodarskog sektora, različitih tvrtki i važnih institucija.

Tu su i konzultanti koji također prenose svoja znanja, a polaznici se uključuju i u projekte koji su u tijeku.

Pristup studiju hvali i prva generacija polaznika koja je počela studirati u prosincu 2011. i koja će nakon godinu dana, koliko traje studij, sedam položenih predmeta, obranjenoj ‘case studyja’ i završnom rada steći titulu ‘specijalist ekonomije energetskog sektora’. Većina polaznika radi na poslovima vezanim direktno ili indirektno uz energetiku, financije, održivi razvoj i slično. Neki se pak tek nadaju da će raditi u energetskom sektoru. Marina Stan jedna je od njih. Za studij se zainteresirala vidjevši u novinama i na stranicama Ekonomskog fakulteta članke vezane za novi smjer. Zvučalo joj je vrlo zanimljivo.

Poslijediplomski specijalistički studij Ekonomije energetskog sektora nudi ekonomske i tehničke predmete, a polaznici u sklopu izbornih kolegija biraju u skladu sa svojim potrebama i preferencijama. Voditeljica studija, profesorica Nela Vlahinić-Dizdarević, kaže da su uočili kako vršnim inženjerima nedostaje ekonomskih znanja, a ekonomistima razumijevanje tehnoloških procesa u energetici. Stoga je struktura polaznika prve generacije studija takva da otprilike polovinu čine ekonomisti, a drugu polovinu inženjeri strojarstva, elektrotehnike, kemije i prometa. Nastava teče petkom popodne i subotom, a jedan se predmet odsluša tijekom dva ili tri vikenda. Nakon toga slijedi ispit.

Posebno joj se sviđao terenski izlet u Udine koji im je dao uvid u poslovanje energetskog sektora i četiri izborna koja smo birali svatko prema svojim interesima. Raspored je odlično sastavljen. Do sredine srpnja gotovi smo s predavanjima, a ostale obveze, seminare i slično imamo vremena riješiti i do jeseni – objašnjava Marina.

Stručnjacima je već sada jasno da se alge mogu koristiti i u pripremanju zdrave hrane, iz njih se mogu voditi omega 3 masne kiseline i još niz spojeva koji se koriste u biotehnologiji. Neke makroalge imaju sposobnost apsorpcije iona teških metala iz onečišćenih voda poput cinka ili kadmija, pa time direktno pročišćavaju vodu, a neke se izolirane tvari iz algi koriste u kozmetičkoj, farmaceutskoj, kemijskoj, prehrambenoj i tekstilnoj industriji.

No, ni tu nije kraj njihovoj uporabnoj vrijednosti. Sve je više najava o mogućnostima da se upravo alge koriste i kao dobra zamjena za fosilna goriva, kojima očito čovječanstvo nije previše zadovoljno, ali i ne zna što će s njima. Visoke cijene nafta, sve više cijene hrane, ali i pojava raznih biogoriva otvorili su prostor posebno ‘algakulturi’ u kojoj svoje mjesto pronalazi biljno ulje, biodizel, bioetanol, biobutanol i druga biogoriva uz korištenje zemljišta koja nisu pogodna za poljoprivredu. Jedan od visokih dužnosnika kompanije koja proizvodi biogoriva nedavno je potvrdio da alge mogu proizvoditi više nafta u maloj garaži za dva automobila nego što se klasičnim načinom može proizvesti na polju veličine nogometnog terena. Razlog se krije u tom što cjelovita alga koristi sunčevu svjetlost za proizvodnju lipida, odnosno ulja.

Još je zanimljivija procjena Američkog ureda za energiju koja kaže da alge mogu kao gorivo zamijeniti sva naftna goriva u SAD-u, ali to će zahtijevati prostor od 39.000 četvornih kilometara, što je sve zajedno samo 0,42 posto površine SAD-a ili oko polovine površine savezne države Maine.

Već su napravljene i kalkulacije koje pokazuju da bi gorivo iz algi moglo postići cijenu nafta već 2018. godine uz neusporedivu dobrobit za ekologiju. Naravno, ako bi se ukinuli porezi na proizvodnju iz algi i postigla mogućnost dobivanja pogodnih kredita. Za takve i slične projekte trebao bi se, među ostalim, pobrinuti i energetski ‘Alga-projekt’ tzv. EnAlgae, strateška inicijativa koja obuhvaća sedam zemalja Europske unije s 19 partnera i 14 promatrača. Temeljni cilj te inicijative je smanjenje emisije ugljičnog dioksida i ovisnosti koja vlada o takozvanim neodrživim izvorima energije. Oni žele upravo suprotno; povećati udio obnovljivih izvora, od bioenergije do ublažavanja efekta stakleničkih plinova i to projektima u kojima su glavni nositelji upravo alge.

U ovoj, kako kažu, prvoj Američki ured za energiju procjenjuje da gorivo dobiveno iz algi može zamijeniti sva naftna goriva u SAD-u, ali za proizvodnju treba prostor od 39.000 četvornih kilometara, što je samo 0,42 posto površine SAD-a. Kalkulacije pokazuju da bi gorivo iz algi moglo postići cijenu nafta već 2018. godine uz neusporedivu dobrobit za ekologiju fazi, najveći dio posla odnosi se na uvjeravanje političara i bankara u isplativost korištenja algi i to u svakodnevnoj primjeni. Sve je naravno u početnoj fazi i put do prave komercijalne uporabe još je vrlo dalek i podložan mnogim promjenama.

To se odnosi i na tehnologije koje su potrebne kako bi se iz algi mogla dobiti energija, koja će sa svim sigurno u malim količinama biti preskupa, ali u velikim serijama i s novim tehnologijama i isplativa. Trenutačno se radi na posebnim alatima za potporu posebnim matematičkim modelima koji bi trebali dokazati isplativost i komercijalnu uporabu. Projekt je službeno odobrio program ‘Interreg IVB NWE’ u ožujku 2011. godine, a službeno završava 30. lipnja 2015. godine. Stručnjaci već govore o velikim koracima koji slijede u istraživanjima, pa se čak spominju mali reaktori od algi koji bi već sutra trebali poslužiti za napajanje rasvjetne, a preksutra – tko zna za što.