EUROZONA

K riza, a bome ni agencije za kreditni rejting nisu na godišnjem odmoru, dapače, rade punom parom. Konačna potvrda onoga o čemu se već i otvoreno govori, da Europa očito gubi rat s dugovima, stigla je u obliku promjene izgleda u negativno preostalim ‘netaknutim’ članicama eurozone u agenciji Moody’s. Njemačkoj, Nizozemskoj i Luksemburgu očekivanja su promijenjena iz stabilnih u negativna, što sugerira rušenje vrhunskog AAA kreditnog rejtinga u bližoj budućnosti ako se ne dogodi neka znatna promjena nabolje. Time je ionako desetkovan klub zemalja s vrhunskim rejtingom sveden na jednu jedinu zemlju čiji su izgledi još stabilni, Finsku, premda ni to vjerojatno neće potrajati.

Načelno, promjena očekivanja u negativno sugeriša pad rejtinga unutar dvije godine, no događaji u posljednje vrijeme teku osjetno brže. Iz Moody’sa su promjenu očekivanja obrazložili sve većom vjerojatnošću izlaska Grčke iz eurozone, kao i očitom potrebom za snažnijim angažmanom bogatijih članica na rješavanju krize. Osim ta dva konkretna razloga šira slika daje apsolutno za pravo agenciji. Mjere koje se dogovaraju, uključujući i one na samitu lidera potraj lipnja, recikliranje su istog koncepta, a pogođene ekonomije ne daju znakove oporavka. Sasvim suprotno, situacija je sve gora, nezaposlenost iznad 20 posto nova je norma za zemlje poput Španjolske i Grčke, dva trenutačno najveća izvora problema. Od Grčke se, prema posljednjim događajima, polako diže ruke i priprema se njezin izlazak iz zajedničke valute, a prema Španjolskoj se gaje sasvim suprotni i nerealni osjećaji.

Stvar je otišla toliko daleko da je njemački ministar financija Wolfgang Schauble izjavio da Španjolska i Grčka uopće nisu slične jer prva ima mnogo kvalitetniju strukturu ekonomije i izrazio kako očekuje njezin skoriji oporavak. Ta bolja struktura ekonomije golem je balon napuštan nekretninama, građevinarima, bankama, muljažama lokalnih zajednica i turizmom, redom dokazano pouzdanim stupovima svake ekonomije. Oporavak je iza ugla, nema sumnje. Posebno nakon što je u zemlji u kojoj svaki četvrti čovjek ne radi i iz koje istječe novac u rijkama premijer Mariano Rajoy objavio novi paket štednje težak 65 milijardi eura i dizanje PDV-a za tri posto – na 21.

To je inače četvrti paket mjera štednje u sedam mjeseci, koliko je spasilac Rajoy na čelu zemlje. Osim što je sam po sebi potez diskutabilan ujedno otkriva i kako je čovjek bezočno lagao prije nekoliko tjedana kada je tvrdio da će Španjolska dobiti Unijinu bezuvjetnu pomoć za svoje banke, iako je sada jasno rečeno da se radi o uvjetima dobivanja pomoći. Ili kada je u predizbornoj kampanji obećao da neće biti rasta poreza. Ili kada se kleo da će deficit ove godine biti 5,3 posto, a u međuvremenu je dobio briselski blagoslov za 6,3. Nije samo to bilo netočno nego i tvrdnja da pozajmica, okvirno sto milijardi eura, neće biti provedena kao državni dug, nego će ići izravno banke. Prema najnovijim podacima španjolskog zavoda za statistiku, ekonomija se sažela za dodatnih 0,4 posto u protekla tri mjeseca u usporedbi s kvartalom prije, a na godišnjoj razini to je pad od jedan posto. Ostanak u recesiji očekuje se do 2014. Naravno, prinosi na desetogodišnju obveznicu premašili su kritičnih sedam posto (novi je rekord 7,52 posto) pa je pitanje hoće li zemlja biti u stanju sama servisirati svoja dugovanja.

Grčka, pak, možda broji posljednje eure; naglašanja su sve jača kako ostale zemlje eurozone više ne računaju ozbiljno na tu zemlju te da njezin izlazak iz eurozone više nije bauk. Tamošnja vlada ne može više naći uštede unatoč ozbiljnom podbacivanju u odnosu na dogovoreno i preklinje popuste, ali Nijemci ne žele ni čuti, očekuju ispunjavanje ugovorenih uvjeta ili neće dati ostatak love. Nova inspekcija ‘trojke’ (MMF, EU i Europska središnja banka) trebala bi početkom rujna odrediti sudbinu zemlje u tom smislu, međutim, već je sada očito da dogovoreno Grčka neće moći ispuniti. Porezni prihodi manji su za 1,5 milijardi eura u prvih šest mjeseci u odnosu na projicirano, a planirana privatizacija totalni je debakl; prihodi od prodaje imovine teško će dosegnuti 500 milijuna eura od planiranih 3,2 milijarde. Gospodarska aktivnost posebna je vrsta tuge, neki očekuju pad od čak sedam ili 7,5 posto, što je katastrofalno i dva puta gore od previđenog pri donošenju mjera u ožujku. A već je to predviđanje bilo izrazito negativno. Nadalje, uspjeh vlade u smanjenju državne potrošnje za dvije milijarde eura u odnosu na planirano rezultat je više od 20 posto manjih javnih investicija. Kao da sve to nije dovoljno, velik sukob s trojkom vjerojatno će nastati i zbog zabrane otpuštanja javnih službenika unatoč dogovoru o dijeljenju 150 tisuća otkaza do 2015. Umjesto toga Grci su ponudili evolucijsko smanjenje zapošljavanjem jednoga novog čovjeka na svakih deset koji odu u mirovinu, ali to je očito neobziljno.

Moody’sov potez nasvim je logičan koliko se god Europljani bunili, jer tržišta uopće ne reagiraju na razna jela iz kuhinje europskih lidera, pa tako ni na posljednju poslasticu, spašavanje španjolskih banaka. Ekonomije tonu bez traga i unatoč svojih batalnosti sjevernjaka na vidjelo izlazi jednostavna i neizbježna istina – Njemačka, Nizozemska, Luksemburg i društvo teško mogu neokrznuti prolaziti kroz krizu koja pogađa njihove najvažnije trgovinske partnere, kakve god konkretno razloge nabrajali u agencijama. Najnoviji podaci upozoravaju na najbrže sažimanje privatnog sektora u Njemačkoj u protekle tri godine, pa stručnjaci tvrde da je njemačka ekonomija očito mnogo manje otporna na svoju okolinu nego što se pretpostavljalo. Pojednostavnjeno, Nijemci nisu bogati jer su Nijemci, nego zato što su svi ostali, uključujući Grke, Španjolce, Talijane i druge proskribirane narode, kupovali njihove proizvode. Štoviše, toliko su im dragi bili da su se zadužili do grla zbog njih, pri čemu su im nesebično uskočile baš njemačke banke. S obzirom na to koliko su europski lideri cijenjeni od stvarnosti, situacija je još i dobra.