MLIJEKO Upozoravajuća tišina nadvila se nad farme

Iako su od početka godine izgubili 90 lipa po litri mljeka, stočari koji su u veljači žestoko prosvjedovali protiv niskih otkupnih cijena mljeka sada su začuđujuće tihi. Nije ih pokrenulo čak ni to što država kasni s isplatom poticaja. Nekadašnji najveći prosvjednici, poljoprivrednici, su sada začuđujuće mirni, iako im situacija ne ide baš na ruku. Čak i stočari, koji su u veljači žestoko drmali najveće otkupljivače mlijeka, prije svih Dukat, koji se najviše izložio, nakon propasti prosvjeda povukli su se na farme. Kao da su se pomirili sa sudbinom i unaprijed potpisali kapitulaciju pa samo konstatiraju stanje.

U ranija vremena kad su bili u teškoj situaciji, obvezno bi palili traktore. Danas – ni glasa, iako ne stoje ništa bolje. Potvrđuje to i podatak da je Ministarstvo poljoprivrede trebalo 30. lipnja početi isplaćivati poticaje u deset rata, ali danas nije sjelo ni lipa. Osim toga, proizvođači su od početka godine izgubili 90 lipa po litri mlijeka jer je država prestala davati 42 lipa kao dio prošlogodišnjih interventnih mjera, a otkupljivači su snizili cijenu za 50 lipa, na 2,43 kune za litru mlijeka.

Lider je još početkom ove godine pitao struku, koja je rekla da većina proizvođača s tom cijenom ne može pokriti troškove proizvodnje, a, kao što kaže predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Mato Brlošić, ovogodišnja je suša izazvala nestašicu hrane, što je još više poskupilo proizvodnju. Tome treba dodati i za njih preskupi sadni materijal, koji je u odnosu na EU skuplji 60 posto, gnojivo 87 posto, sredstva za zaštitu 32 posto te je i stočna hrana nešto skuplja. Neke su stavke jeftinije, ali one nikako ne poništavaju navedene više troškove u odnosu na EU.

Stočari imaju i problem legalizacije, a osim toga, tvrde, otkupna je cijena prema modelu EU5 (prosjek cijena u Njemačkoj, Francuskoj, Sloveniji, Mađarskoj i Rumunjskoj) pala dodatnih šest lipa i taj će model ostati najmanje do rujna. No, Branko Bobetić, direktor udruge Croatiastočar, upozorava da je i u EU u prvih šest mjeseci otkupna cijena pala sedam posto, ali da ipak očekuje da će se u drugoj polovini godine stabilizirati. Kao olakšanje od prije desetak dana poljoprivrednicima se nudi model preko HBOR-a s nižim kamatama, ali Brlošić vjeruje da se time ništa neće moći postići jer će troškovi zatvaranja jednog i otvaranja drugoga kredita gotovo sve to poništiti.

Na sve to upozorava i Bobetić, koji kaže da stočari moraju okrupnjavati te povećati produktivnost, koja je sada nedostatna. Što se tiče okrupnjavanja, taj je proces ionako već krenuo smanjenjem broja farmi, što se vidi i po tome što je usprkos tome u prvih pet mjeseci ove godine otkupljeno pet posto više mlijeka nego u istom razdoblju lani. Svi ti podaci (cijene sirovina, rast otkupljenog mlijeka, proces okrupnjavanja) trebali bi možda biti i neko svjetlo na kraju tunela, jer Bobetić smatra da će ulaskom Hrvatske u EU cijene spomenutih sirovina pasti zbog konkurentnosti i nestanka monopola u pojedinim sektorima (primjerice Petrokemija).

Osim toga, dodaje, u zadnjih pet godina uvozimo prosječno 190 tisuća tona mlijeka, a izvozimo 70 tisuća tona, što prema Bobetiću znači da nam nedostaje barem 120 tisuća tona. Perspektyva tako gledajući nije crna, naravno za onoga tko izdrži u sljedećih dvije do tri godine kad ćemo već biti u EU. Na ruku bi farmerima mogla i dosta teška situacija u EU jer ih je ondje na godinu, kaže Bobetić, između tri i četiri posto manje. Primjerice, u deset godina u Nizozemskoj, koja ima prosječno 80 krava i 70 hektara po farmi, broj stočara je pao 40 posto.

Taj je problem prepoznala Europska komisija, koja je govedarski sektor proglasila ranijim te bi za sljedeće fiskalno razdoblje od 2014. do 2020. u proračunu EU trebala biti uvrštena dodatna stavka za potporu razvoju govedarstva. No to je ipak za većinu hrvatskih stočara predugo razdoblje i teško će ga moći izdržati. Naime, prema tvrdnjama predsjednika Hrvatskog saveza udruga proizvođača mlijeka Igora Rešetara u Večernjem listu, broj stočara u prvih šest mjeseci pao je za čak 2800, koji su imali ukupno 30-ak tisuća krava.

No prema podacima koji su nam dostavljeni iz Croatiastočara, nakon usporedbe brojki možemo reći da je pad ipak manji od spomenutoga Rešetarova i može biti nešto više od tisuću ugašenih farmi, odnosno oko 700 od završetka prosvjeda potkraj veljače do danas. Iako nije imao potpune podatke, toliki pad broja stočara procjenjuje i Mato Brlošić, koji kaže da do kraja godine očekuje da će se broj ugašenih farmi barem udvostručiti. Bobetić upozorava, bez obzira na razlike u podacima o padu broja stočara, na njihovu drastičnost.

Godišnji je pad broja stočara u Hrvatskoj 15 posto, a u prvih pet mjeseci ove godine 14 posto. Zabrinjava što nema usporavanja pada kao u EU – kaže. Zato se vraćamo na početak priče. Prema njemu, prerađivači više nemaju nikakvog prostora za ustupke te uz spomenuto poduzimanje aktivnosti stočara upozorava da bi im i država mogla olakšati kroz snaženje parafiskalnih nameta te ostalih mjera.

Oni koji izdrže mogli bi u EU dobro proći, ali teško je reći koliko će ih biti. Činjenica je da je broj stočara nastavio padati, a da ništa nisu uspjeli postići prosvjedima, iako su u jednom trenutku izgledali dosta žilavi da su i prerađivači pokazali znakove panike. Bobetić smatra da eventualni prosvjedi ništa ne bi donijeli stočarima, a da oni nisu ni na vidiku potvrđuje i Mato Brlošić, koji kaže da su ti prosvjedi bili zapravo loše organizirani i da su stočari sada umrtvljeni. Prerađivačka je industrija izašla iz tog sukoba još jača tako da bi je novi prosvjedi pred Dukatovim i konkurentskim tvornicama teško uzdrmali.

Ostala je država, koja nije isplatila poticaje, da na njoj iskale bijes, a i to je jasan pokazatelj da je Brlošić u pravu. Nekoć bi na neisplatu poticaja prizivali i revolucionarne metode, danas su stočari totalno utišani. Osim ako ondje netko opet nešto u tišini ne priprema.