VJEROVALI ILI NE! Postoje tvrtke koje prebacuju proizvodnju iz EU u Hrvatsku

Zbog plesne koreografije za pjesmu ‘Smooth Criminal’ pjevač Michael Jackson patentirao je 1992. antigravitacijske metode i načine zahvaljujući kojima su plesači mogli plesati pod kutom od 45 stupnjeva.

Budući da je patentiranje skup postupak, neki dijelovi izuma mogu se zaštititi i drugim oblicima intelektualnog vlasništva. Prijavu patenta može podnijeti izumitelj, više izumitelja zajedno te pravni sljednik na temelju zakona (u tom slučaju poslodavac je najčešći pravni sljednik), pravnog posla ili nasljeđivanja.

Kad je riječ o trajanju priznavanja, taj postupak nije zakonski određen, osim da se prijava patenta nakon 18 mjeseci od dana podnošenja, ne prije, mora objaviti. Hrvatska ima 3550 valjanih patenata, od kojih je 667 u stranom vlasništvu i najviše je inženjerskih tehničko-tehnoških inovacija. O konkurentnosti nema ni govora: dok je u Hrvatskoj prošle godine prijavljeno samo 55 patenata, u EU je zabilježeno 200 tisuća prijava, a odobrene 62 tisuće patenata u službenom glasniku Zavoda. Tad izum postaje dostupan javnosti. Provedba postupka nakon objave nije vremenski određena – kaže Bolić.

U Hrvatskoj je u srpnju 2012. bilo 3550 valjanih patenata koji traju 20 godina od datuma podnošenja prijave. Nakon što istekne zaštita, izum je slobodan za uporabu bez naknade.

Znatno zaostajemo za razvijenim svijetom mjereći inovativnost s brojem prijavljenih patenata, odnosno brojem pravno zaštićenih izuma ili pak konkurentnošću svojih proizvoda i usluga na globalnom tržištu – kaže prof. dr. sc. Stjepan Car, predsjednik Uprave Končara – Instituta za elektrotehniku d.d. i predsjednik Udruge inovatora Hrvatske.

Hrvatska zajednica tehničke kulture krovna je UIH-ova organizacija koja ujedinjuje 35 regionalnih udruga i trgovačkih društava te 60 inovatora pojedinaca, odnosno okuplja više od 1500 članova.

Kad govorimo o inovatorstvu u Hrvatskoj, ne smijemo govoriti o rezultatima stotinjak ili više ljudi nagrađenih za svoj rad na domaćim i međunarodnim izložbama inovacija, nego o rezultatu pedesetak tisuća inženjera kojima je struka da mijenjaju i unapređuju stvari upravo kao što su i liječnici da liječe.

Ako pitate o inovatorstvu u Hrvatskoj i njegovu položaju u odnosu na svijet, treba zapravo govoriti o rezultatima inženjerskog djelovanja i položaju njihova rada – proizvodu i uslugama na svjetskoj razini – kaže prof. dr. sc. Car, napominjući da inovacije nastaju svakodnevno u svim ljudskim aktivnostima i svojstvene su čovjekovu ponašanju da mijenja svijet oko sebe prilagođavajući ga svojim potrebama. UHI okuplja ljude koji ponajprije mijenjaju stvari oko sebe i postupke koji izazivaju promjene, zato je riječ o inženjerstvu. Prof. dr. sc. Car podsjeća na riječi Theodorea von Kármána, koji je uspoređujući inženjere i znanstvenike izjavio: ‘Znanstvenici promatraju stvari koje postoje i pitaju: ‘Zašto?’ Inženjeri sanjaju o stvarima koje nikad nisu postojele i pitaju: ‘Zašto ne?’

Europskom patentnom uredu prošle godine je prijavljeno samo 55 patenata iz Hrvatske, iz Slovenije čak triput više, a iz cijele Unije više od 200 tisuća izuma. Odobrene su oko 62 tisuće patenata, najviše u visokorazvijenim zemljama – Njemačkoj, Francuskoj i drugima. Riječ je isključivo o inženjerskim tehničko-tehniološkim inovacijama iz strojarstva, elektrotehnike, graditeljstva i računarstva, povezanih s mehatronikom, obnovljivim izvorima i ekologijom, ali i iz biotehnologije povezane s poljoprivredom i prehrambenom industrijom.

Međutim, broj patenata nije jedino mjerilo inovativnosti, nego samo jedan od pokazatelja jer industrijsko vlasništvo, dakle ono što je stvoreno u tvrtki, može se zaštiti ne samo patentom nego i običjem, žigom, topografijom, ali i poslovnom tajnom ako se svijet ne želi objaviti o čemu je riječ zato što se ne može spriječiti kopiranje, odnosno povreda prava nad vlasništvom – kaže prof. dr. sc. Car navodeći podatke o inovativnosti u hrvatskom gospodarstvu iz analize Svjetske banke iz 2009. Hrvatsku gospodarsku inovativnost odlikuje niska produktivnost ili nedovoljna postignuta novostvorenja vrijednost po zaposlenome na tržištu robe i usluga te niska stopa ulaganja u istraživanje i razvoj iz državnih fondova i u tvrtkama. Udio inovativnih tvrtki jest ispod prosjeka EU, samo 30 posto, u EU je čak 40 posto, a i malo patenata na milijun stanovnika. Primjerice, 2007. u Hrvatskoj ih je bilo šest, u Sloveniji 51, a u EU 107.

Uzroci su i slaba povezanost gospodarstva i akademskih zajednica te to da poticaji za doktorske studije postoje samo za akademsku zajednicu i znanstvene institute. Zbog toga je Vlada potaknula izradu ‘Nacionalne strategije inovacija 2012. – 2020. u RH’ na kojoj će se temeljiti konkurentnost gospodarstva. U ostvarenju tog cilja angažirat će se sveučilišta i javni instituti te povezati s gospodarstvom.

Treba poticati inovatore, inovacije i sve koji promiču inovativnost kao ključnu odrednicu konkurentnosti gospodarstva. UHI stoga svake godine u Zagrebu organizira međunarodnu izložbu inovacija, posljednjih deset godina pod nazivom ARCA. Ove će se godine održati od 10. do 13. listopada u Nacionalnoj sveučilišnoj knjižnici, kao i prigodna konferencija ‘Inovacijama do konkurentnosti’ – kaže prof. dr. sc. Car.

U Hrvatskoj također ima nekoliko mehanizama poticaja: BICRO (nekad Poslovno-inovacijski centar Hrvatske koji je spajanjem s Hrvatskim institutom za tehnologiju postao javna ustanova Poslovno-inovacijska agencija RH) sufinancira inovativne projekte, a HBOR raspolaže godišnjim fondom od 700 milijuna kuna za kreditiranje inovacija u malom i srednjem poduzetništvu.

UHI-ova uključenost u aktivnosti prijašnjega Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, danas Ministarstva poduzetništva i obrta, te Ministarstva gospodarstva i uključenost u projekt ‘Nacionalna strategija inovacija’ govori da je Vlada svjesna važnosti inovacija i podupire UHI-ovu aktivnost – kaže prof. dr. sc. Car.

Većina tvrtki koja uspješno posluje na globalnom tržištu, kao što su Alpro, PIP, Tehnix, Končar, Ericsson Nikola Tesla, također sudjeluje u UHI-ovim aktivnostima omogućujući najinovativnijim zaposlenicima da izdaju iz anonimnosti i dobiju društveno priznanje, a ne samo plaću ili novčane nagrade. Prof. dr. sc. Car kaže da se inovatorstvo isplati, ali ne svagdje, i da je nužno donijeti zakon o inovacijama ostvarenima na radu kojim bi se poslodavac obvezao inovatore pravedno nagraditi te tako dodatno potaknuo inovatorstvo. UHI je izradio i prijedloge zakona i pravilnika. Prof. dr. sc. Car nada se da će izaći kao operativni dio ‘Nacionalne strategije inovacija u RH’.

Međutim, inovacija je samo karika u lancu ostvarenja dodane vrijednosti. Njezina komercijalizacija povezana je uvijek s poduzetništvom, odnosno troškovno konkurentnom proizvodnjom, ali i znanjem o tome kako proizvod prodati na globalnom tržištu.

Uspjeh u komercijalizaciji inovacije ne izostaje ondje gdje su inženjeri inovatori dio poduzetničkog tima, kao što je slučaj u tvrtkama, ali mnogo je teže kad je inovator pojedinac koji nema dovoljno znanja ni vremena za formiranje lanca od ideje preko proizvodnje do kupca – kaže prof. dr. sc. Car. UHI najviše pomaže pojedincima, no najveći potencijal Hrvatske ipak je u tvrtkama, u kojima je na stotine inženjera. Prema riječima prof. dr. sc. Cara, to je jedini način za stvaranje konkurentnoga gospodarstva utemeljenoga na inovacijama, koje zadržava radna mjesta i otvara nova.

Prof. dr. sc. Stjepan Car, predsjednik Uprave Končara – Instituta za elektrotehniku d.d. i predsjednik Udruge inovatora Hrvatske, objašnjava da broj patenata nije jedino mjerilo inovativnosti, nego samo jedan od pokazatelja jer industrijsko vlasništvo, dakle ono što je stvoreno u tvrtki, može se zaštiti ne samo patentom nego i običjem, žigom, topografijom, ali i poslovnom tajnom.

Albert Einstein početkom 20. stoljeća patentirao je brojne izume pa je ušetao i u modni dizajn patentiravši kroj bluze. Tko zna, da živi u Hrvatskoj, bi li se pokolebalo u prijavama patenata?!