HRVATSKE VODE

U idućih 11 godina treba im 4,5 milijardi eura za investicije. Koliko god se poduzetnicima najnovije podizanje naknade za zaštitu voda činilo visokim, to će Hrvatskim vodama donijeti samo 220 milijuna kuna na godinu. A to je ništa u odnosu na investicije u koje moraju ući zbog prilagodbi EU.

Kad su u poslovnom svijetu povećane naknade za zaštitu voda s 0,9 kuna na 1,35 kuna (za 50 posto) po kubičnom metru, kao i naknade za korištenje voda kojom je ta naknada povećana s 0,8 na 1,35 kuna (69 posto) po kubičnom metru, zasigurno nije razveselilo poduzetnike. Ivan Tomić, vlasnik tvrtke Trento koja se bavi proizvodnjom bezalkoholnih pića i vode, kaže da će taj udar dodatno poskupiti njegovu proizvodnju. Samo od kojekakvih nameta plaća 1,80 kuna po boci, a tek slijede ostali troškovi. – Vlada odluka nikako nije dobra za nas proizvođače i bojim se da ćemo to osjetiti – kaže Tomić. Ni drugi poduzetnik, koji je želio ostati anoniman, nije bio oduševljen. Pitao se dokle tako nakon ‘strašnog’ poskupljenja plina te se pita u čemu je to Vlada pomogla gospodarstvu.

Ivica Plišić, generalni direktor Hrvatskih voda, ističe da će biti još poskupljenja. Koliko se Vladi žurilo da uvede ovu naknadu potvrđuju i riječi Plišića, u čiju će se blagajnu sliti sav taj novac, na godinu 220 milijuna kuna. Naime, objašnjava, sredstva za povrat mogle su osigurati i jedinice lokalne samouprave namjenskom naknadom za razvoj, no postupak bi trajao predugo, a zamah treba pokrenuti u ovoj godini. Zato je Vlada Zorana Milanovića odlučila da se iznos namjenskih naknada u cijeni vode povisi na razini države.

Također, važno je reći da će se pristupanjem EU ukupna cijena za vodnu uslugu vodoopskrbe i odvodnje znatno uskladiti prema cijenama u zemljama EU – kaže Plišić. Iako su poduzetnici ljutiti, Vlada je bila primorana povećati naknade zbog prilagodbi EU, iako to oni, nakon toliko poskupljenja, baš i neće najbolje razumjeti. Plišić to objašnjava dokumentom ‘Pokretanje novog investicijskog ciklusa u mandatu 2012.-15. s posebnom analizom za 2012. godinu’, u kojem je predviđena, uz uvjet osiguranja izvora financiranja, mogućnost da Hrvatske vode u ovoj godini realiziraju projekte u maksimalnom iznosu od 300 milijuna eura. Riječ je o redovitom planu za dodatnih 180 milijuna eura. Ovdje se, dakle, ne govori o dodatnom punjenju rupa u blagajni Hrvatskih voda, jer kad je riječ o restrukturniranju, stanje nije kritično kao u ostalim državnim kompanijama.

Uspostavljaju se i odredbe Zakona o vodama, a primjenjuju se i odredbe Zakona o ustanovama. Zapravo će se Hrvatske vode morati restrukturirati, rekli bismo čak u suprotnom smjeru, jer projekti koji dolaze (a to nisu samo projekti do 2015.) zahtijevat će angažiranje dodatnih ljudskih snaga. Naime, Vladinom odlukom 2009. o smanjenju broja zaposlenih u javnim poduzećima u posljednje tri godine broj zaposlenih radnika u Hrvatskim vodama opada. Od 2009. do prošle godine zaposlenih je manje za 39, a do kraja lipnja ove godine u Hrvatskim vodama radilo je 774 radnika, od kojih 518 ima višu ili visoku stručnu spremu. Osim toga dodatno će se umiroviti 37 radnika, što znači da će se njihov broj do 2014. smanjiti ukupno za 76, odnosno desetak posto. No upravo zbog vala spomenutih investicija u vodno-komunalnu infrastrukturu, vrijednih 4,5 milijardi eura u idućih 11 godina, trebat će zapošljavati nove stručne kadrove.

Dosadašnja razina broja radnika ne može osigurati kvalitetno upravljanje jer će se opseg investiranja povećati za čak više od tri i pol puta. Procjenjujemo da ćemo sljedeće godine zapošljiti 63 visokostručne osobe građevinskog smjera, a idućih godina još više – kaže Plišić. Na stolu je 1907 projekata. U 2014. taj će se broj popeti na 144, a 2015. i 2016. još za 237. O kolikom je opsegu posla riječ, Plišić ilustrira i time da će do 2016. u sklopu spomenutog projekta takvih stručnjaka u komunalnim tvrtkama trebati 300, a u jedinicama lokalne uprave i samouprave još 150.

Zato vlada mišljenje da ovo povećanje nameta poduzetnicima nije isto kao neka druga, jer je ovdje riječ o konkretnim investicijama. Potkrepljuje to i time što su Hrvatske vode u svibnju objavile javni poziv za predlaganje projekata razvoja komunalnih vodnih građevina za javnu vodoopskrbu, javnu odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda, ali samo onih čija je realizacija moguća do kraja 2013. Sredstva su osigurana uz Vladino jamstvo ugovorima o zajmu s HBOR-om (240 milijuna kuna) te dodatkom ugovoru o zajmu s Erste&Steiermarkische bankom (219 milijuna kuna). Upravo će se povećanjem ovih naknada vraćati krediti. No Plišić upozorava, interesenata je mnogo, pristigle su prijave 195 investitora (komunalnih društava, odnosno jedinica lokalne samouprave) koji su ponudili čak 1907 projekata, a čija vrijednost premašuje raspoloživih 460 milijuna kuna iz kreditnih sredstava.

Procijenjena investicijska vrijednost prijavljenih projekata, prema projekcijama samih investitora, veća je od ukupno osiguranih sredstava – ističe Plišić. Banke u kojima posluju Hrvatske vode jesu HPB, Zagrebačka banka, Privredna banka Zagreb i Erste&Steiermarkische Bank. Inače, Hrvatske su vode u prvih pola godine 2012. ukupno upravljale 733 milijuna kuna, što je 37 posto od ukupno planiranog iznosa ili šest posto manje nego u istom razdoblju prošle godine. Izdaci su pak manji za 12 posto. U strukturi ostvarenih prihoda najveći udio imaju izvorni prihodi od 86 posto, slijede oni ostvareni iz državnog proračuna od 10 posto. Kad je riječ o naknadi za korištenje i zaštitu voda, ona je za 23 milijuna kuna manja, a naknada za uređenje voda veća je za 27 milijuna kuna u odnosu na lani. No za dinamiku hrvatskoga gospodarstva važniji je podatak da je naknada za vodni doprinos manja za 55 milijuna kuna, odnosno čak za 49 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. To je zapravo odraz, objašnjava Plišić, smanjene investicijske aktivnosti građenja, a također i smanjenja tarife vodnog doprinosa za 50 posto koja se primjenjuje od veljače ove godine.

Objektivno se očekuje daljnji pad prihoda po ovoj osnovi. Sagledavajući polugodišnji financijski rezultat i strukturu prihoda, može se zaključiti da su rezultati naplate ukupnih prihoda dobri, a i realizacija rashoda planskih programa, iako indeksom ostvarenja niža nego prihodovna strana. Važno je naglasiti da je za financijski plan Hrvatskih voda zajedno s državnim proračunom Hrvatski sabor dao suglasnost tek potkraj veljače i da je u skladu s tim na sjednici Upravnog vijeća u ožujku donesen Plan upravljanja vodama. Zato je izvršenje polugodišnjega financijskog plana objektivno rezultat poslovnih aktivnosti od ožujka do lipnja ove godine – napominje prvi čovjek Hrvatskih voda.

Novih će 220 milijuna kuna prihoda sigurno doći Hrvatskim vodama, posredno i izvođačima radova. No, objektivno rečeno, poskupljenje vodnih naknada za poduzetnike dogodilo se u veoma nezgodan trenutak, kada se to nije moglo izbjeći ili se barem Vladini dužnosnici u Bruxellesu nisu zauzeli da se neke investicije u vodnom sektoru odgođe. Tu bi eventualno mogla biti posredna krivnja Vlade, no kako god bilo, poslovni svijet u Hrvatskoj morat će prihvatiti i ovaj dodatni namet. Doduše, kako možemo naslutiti, velike kompanije to će osjetiti kao jači ubod pčele, a mnoge manje od ovako ‘obogaćenih’ Hrvatskih voda mogle bi doživjeti tsunami.