IZVOZ POSUSTAJE

Uzroke pada izvoza u prvom polugodištu prije valja tražiti u slabostima zapostavljene i zaboravljene hrvatske industrije nego u krizi na vanjskim tržištima.

Sada već s visokom dozom sigurnosti možemo reći da ovogodišnji hrvatski izvoz neće biti čimbenik koji bi mogao pridonijeti gospodarskom rastu. Hrvatski izvoz, koji su nositelji vlasti zaboravili i zapostavili, u prvoj polovini ove godine bio je 4,2 posto manji nego u prvome lanjskom polugodištu. Izraženo u eurima, izvoz je iznosio četiri i pol milijarde, odnosno 200-tinjak milijuna eura manje nego u prvih šest mjeseci lani. Žalosni polugodišnji izvoznji rezultat izravno je povezan s krahom brodogradnje i proizvodnje u Diokiju, dviju industrija koje su svojom ovogodišnjom neaktivnošću zajedno smanjile izvoz za 380 milijuna eura u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. Kada se to uzme u obzir, ispada da je u prvoj polovini ove godine izvoz, općenito gledajući, još i dobro prošao.

Dvjestotinjak milijuna eura manjka u odnosu na prošlu godinu točno se poklapa s ovogodišnjim padom izvoza u zemlje Europske unije. Lani smo u EU u prvih šest mjeseci izvezli robe u vrijednosti od 2,84 milijarde eura, ove godine do sada u vrijednosti od 2,64 milijarde. Općenito, to potvrđuje sveprisutnu tezu analitičara da hrvatski izvoz pati zbog slabije potražnje izazvane krizom u Europskoj uniji.

No kada se pojedinačno gledaju indeksi hrvatskog izvoza na tržišta unutar EU, mnogo je lakše dokazati tezu da naš izvoz stagnira zbog slabosti domaćih industrija nego zbog krize kod naručitelja. Indeksi izvoza u pojedine zemlje EU u prvom se polugodištu kreću u rasponu od 1 do 220. Pad izvoza od 99 posto u ovoj godini Hrvatska ima s Luksemburgom, u kojem je lani u prvoj polovini godine ostvareno 119 milijuna eura, a ove godine tek 1,2 milijuna eura. Rast izvoza od 120 posto Hrvatska pak u ovoj godini ima u Estoniju, ali tu je riječ samo o tome da je osnovica za taj ‘golemi’ skok lanjskih milijuna eura. U Sloveniju izvoz nam je smanjen četiri posto i iznosio je 371 milijun eura, a u Mađarsku, izvoz nam je porastao za osam posto i iznosio je 125 milijuna eura.

Prvi potpredsjednik Vlade Radimir Čačić u Jutarnjem listu, potpredsjednik Vlade Neven Mimica također u Jutarnjem listu, ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić u Večernjem listu te ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović u Novom listu u velikim intervjuima proteklog tjedna nisu ni riječju spomenuli izvoz.

U prošlotjednom razgovoru za Novi list bivši guverner HNB-a Željko Rohatinski opširno je govorio o načelima prema kojima je u dva mandata vodio HNB, ali pritom nije spomenuo izvoz iako su upravo izvoznici bili najžešći kritičari njegove monetarne politike.

Kompanija Ericsson Nikola Tesla u prvom je ovogodišnjem polugodištu ostvarila 853,4 milijuna kuna prihoda od prodaje, pri čemu je na izvoznim tržištima ostvaren 461 milijun kuna, što je čak 134 posto više nego u istome lanjskom razdoblju. Sjajan izvoznji rezultat ponajprije proizlazi iz povećanja prodaje na tržištu Zajednice neovisnih država, na kojem su prihodi od prodaje veći 5,8 puta nego u istom razdoblju lani. Rezultat je to novih poslova ugovorenih na ruskom tržištu, s telekom-operaterom Rostelekom, koji iznose 386 milijuna kuna. Riječ je o najvećem poslu koji je kompanija potpisala u posljednjih nekoliko godina, a realizacija tih ugovora planirana je do kraja ove godine.

Izvoz u Italiju ove godine stabilizirao na 84 posto lanjske vrijednosti i iznosio je 680 milijuna eura, a za dva posto porastao je na njemačko tržište (494 milijuna eura) te za 28,3 posto na austrijsko, gdje je dosegnuo 333 milijuna eura. Za 3,8 posto smanjen je izvoz u Nizozemsku (64 milijuna eura), a za 12,1 posto porastao je u Belgiju (52 milijuna eura). Gotovo istovjetan postotak za koji je izvoz smanjen u zemlje EU odnosi se i na povećanje (8,1 posto) izvoza na tržišta zemalja Cefe, koje je s iznosom od 930 milijuna eura za hrvatske izvoznike, međutim, oko tri puta manje od europskog. Glavnu rast izvoza na tržišta Cefe čini rast izvoza u Crnu Goru, koji je lani u prvoj polovini godine iznosio 40 milijuna eura, a ove godine 88 milijuna. Izvoz u Srbiju povećan je za 13 milijuna eura, na 189 milijuna, ali je za desetak milijuna eura pala vrijednost izvoza u BiH.

Prošle je godine bilo devet zemalja u kojima su hrvatski izvoznici u prvim pola godine ostvarili više od sto milijuna eura. Ove ih je godine samo osam. Iz tog su društva ispalj kupci brodova Luksemburg i Malta, a u njega je ušla Rusija, koja je, kao što govore i pojedinačna iskustva Liderovih članova Kluba izvoznika, postala jedno od najpropulzivnijih hrvatskih izvoznih tržišta.

U ovoj je godini izvoz u Rusiju povećan za gotovo 40 posto te je iznosio 133 milijuna eura.

Ukupna prodaja Grupe Podravka u prvim šest mjeseci ove godine iznosila je 1,72 milijarde kuna te je gotovo na jednakoj razini kao i u istom razdoblju prošle godine. Ako se promotri ukupna prodaja po tržištima, domaće tržište imalo je pad prodaje od tri posto, a inozemna su rasla dva posto. Najveći rast prodaje prehrane i pića ostvaren je na tržištima Australije i SAD-a te na tržištu Istočne Europe na kojem Rusija bilježi najveći porast prodaje. U SPP-u Farmaceutika inozemna tržišta bilježe znatan porast prodaje (19 posto), uz najveći doprinos tržišta Rusije te Bosne i Hercegovine, a velik rast zabilježila su i tržišta Srbije i Slovenije.