KAMPERSKA OPREMA Mala niša za male web-tvrtke

Nevjerojatno je da u zemlji u kojoj postoji 526 kampova i kojima na godinu prođe više od dva milijuna ljudi prodaja kamperske opreme u najboljem slučaju ne premašuje milijun eura. Već nas godinama bombardiraju informacijama da je kampiranje lider u hrvatskoj turističkoj ponudi bez obzira na to govorimo li o kapacitetima ili ostvarenim noćenjima. No ono što iza tih lijepih brojki nitko dalje ne spominje jest to što svi ti silni turisti i kamperski kapaciteti ne generiraju gotovo nikakvo veće tržište specifične opreme. Točnije, svi pretpostavljaju da je riječ o tržištu u najboljem slučaju teškom milijun eura. Ništa je, naime, premalena da bilo tko zatraži ispitivanje tog tržišta, pa svi samo nagađaju u odnosu na svoje rezultate prodaje. Naravno, ne treba uspoređivati kruške i jabuke, ali teško je ne zapitati se kako je moguće da jedna od najboljih turističkih grana, koja u ukupnom turističkom prometu ostvaruje 25 posto noćenja, točnije koja je lani, prema podacima Državnog statističkog zavoda, ostvarila 2,3 milijuna dolazaka u 526 kampova, zapravo ne stvara mnogo veću potražnju za opremom. Prema istim podacima, Hrvati u toj skupini ljubitelja prirode i što prirodnijeg odmora čine jedva 2,8 posto, što donekle objašnjava stanje.

Kampiranje kao oblik turizma kojim se slavi priroda, a ne mogućnost da se prođe što jeftinije, već godinama ima snažan uzlet u svim razvijenim zemljama, posebice sjevernim i zapadnim zemljama EU. Kod nas se pak kampiranje i dalje doživljava kao turizam za one siromašnije, dakle najčešće za mlade avanturiste, pa je mnogima nezamislivo da za beznačajnu razliku u cijeni umjesto u sobi s krevetom spavaju pod šatorskim krilom. Treba reći da je noćenje u kampovima između 30 i 80 eura, što pobija tezu o jeftinom turizmu. Kampiranje se danas više ne odabire zbog povoljne cijene, jer u nekoj skromnijoj sobi možete proći mnogo povoljnije, već zbog specifične atmosfere, povezanosti s prirodom i istomišljenicima u kampu. Bez obzira na to što kriza i pad kupovne moći ne pridonose razvoju tržišta, očito je i da naši turistički djelatnici, preopterećeni predoslovnim brojenjem dolazaka i odlazaka, propuštaju kreirati promjene u shvaćanjima domaćih publike.

O kakvoj je tržišnoj niši riječ govori i podatak da su svi sugovornici uvjereni da je beznačajan broj tvrtki (jedva desetak ako pribrojimo i ‘outdoor’ ponudu velikih trgovačkih kuća) koje opskrbljuju strastvene kampiste sasvim dovoljan da zadovolji tržište i pritom servisira neke iznenadne potrebe stranaca. Pa tko su ti malobrojni igrači na ovom isključivo uvoznom tržištu, s obzirom na to da ga ne opskrbljuje nijedan proizvođač iz Hrvatske? Zanimljivo, osim trgovačkih kuća i specijaliziranih trgovina sportske opreme nišu predvodi nekoliko manjih tvrtki, mahom web-trgovina, koje su po najviše usmjerene na one iskusne ili, kako svi rado navode, ‘profesionalne’ kampiste koji zahtijevaju opremu specijaliziranih i stručnih brendova. Tu govorimo i o tvrtkama Meridijan Nautici, Iglu športu, Castra Mare web shopu, Zlatnom medvjedu. S druge strane veće specijalizirane trgovine poput Intersporta ili Hervesa te trgovačkih kuća poput Peveca, Baumaxa, Bauhausa, Lesnine koje taj program vežu uz asortiman za plaže, planinarenje i vrt.

• Iako je Hrvatska po prirodnim ljepotama među svjetskim top-odredištima za kampiranje, malo se zaradi prodajom kamperske opreme. Razlog je relativno skromnog prometa unutar navedenog asortimana u tržištu, odnosno padu kupovne moći. Stoga je u Pevecu asortiman opreme za kampiranje i avanturističke sportove pozicioniran kao dopunski – kaže Dejan Fičko, komercijalni direktor Peveca d.d.

Oni poput drugih velikih igrača kreiraju ponudu pažeći najviše na dobar omjer cijene i kvalitete, pa su više usmjereni prema segmentu hobija nego pravim kampistima koji trebaju opremu koja cjenovno ulazi u luksuzni segment. Stoga svi oni nude šatore, sklopive stolce, prijenosne hladnjake, vreće, petrolejke, plinske lampe i kuhala, koji su najzanimljiviji ribičima, izletnicima, lovima i onima koji tim programom dopunjuju svoje vrtove i terase.

Vrijednost je navedenog programa u našem ukupnom prometu ispod jedan posto. No nismo očekivali veliku potražnju u tom segmentu ni kad smo 2006. došli u Hrvatsku. Imate tisuću kilometara obale, svatko ima nekoga kod koga ljetuje, a cijene pravog kampiranja nisu male. Sve su to razlozi zašto taj segment nema više pristaša u Hrvatskoj. Kad je riječ o kampiranju u Sloveniji, situacija je bolja bar 10-ak puta, ali i kod nas je zbog pada kupovne moći u odnosu na visoke cijene pravih šatora, vreća, stolica, kuhala, pokretnih kuhinja i slično smanjen broj onih koji tako žele ljetovati – kaže Bošjan Jugovec, voditelj nabave trgovačkog lanca sportske opreme Hervis za Sloveniju i Hrvatsku.

Treba napomenuti, naime, da ako doista želite kampirati, najugodnije iskustvo imat ćete ako malo dublje posegnete u džep, a riječ je o svoti od 3000 do 7500 kuna koliko prosječno stoji bolji vodootporni šator s dvije prostorije. Istina, i za 500-tinjak kuna možete ih nabaviti, ali takvi su ispomoć za noćenje ili dva pa ih ljubitelji kampiranja u šatoru uglavnom izbjegavaju. A koliko se šatora na godinu proda, nemoguće je reći jer se statistika vodi zbirno za šatore, tende, cerade i jedra, pa je od svih podataka najcjelovitiji onaj o prodanim vrećama za spavanje. Njih je lani u Hrvatskoj prodano 27.713 komada u vrijednosti od 268 tisuća eura.

Drago Bajs, voditelj opreme u Intersportu, vodećem hrvatskom sportskom lancu, kaže da kamperska oprema (zajedno s onom za avanturističke sportove) u asortimanu ima udjel od 10 posto, a u financijskoj realizaciji 11 posto.

• U posljednjih nekoliko godina raste zanimanje naših potrošača za kamperskim asortimanom i onim za avanturističke sportove. Sve je manje potrošača kojima je cijena proizvoda najvažnija. Sve više obraćaju pozornost na tehničke karakteristike, dakle ono što će ih potpuno zadovoljiti – tvrdi Bajs.

Iako je Iglu šport, s više od 12 milijuna kuna prihoda na godinu, koji ostvaruje ne samo na specifičnoj kamperskoj opremi nego i na avanturističkim sportovima, najjači u specijaliziranoj ponudi, nitko nam se nije odazvao na upite. No iako ima gotovo deset puta slabije prihode od Iglu športa, jedna od najuglednijih malih specijaliziranih trgovina jest istarska tvrtka Meridijan Nautika, koja ima i svoju web-trgovinu. S troje zaposlenih oni nude ‘prave’ stvari za kampiste – sve do kemijskih WC-a, plinskog programa, transformatora, prijenosnih hladnjaka i termotobi. Vlasnik Kristijan Gaćina objašnjava kako je prodaja opreme malen tržišni segment, da je potražnja pokrivena te da svi igrači na tržištu drže svoj segment ili cjenovni rang.

Tako se web-shop Castra Mare, koji je prije dvije godine pokrenuo Tomislav Kišur, strastveni ljubitelj kampiranja nezadovoljan mogućnostima nabave specifične opreme, orijentirao na klijente poput sebe – dakle one koji ne mogu zamisliti drugačije ljetovanje, pa su spremni izdvojiti nešto više ako im to jamči funkcionalnost i kvalitetu.

• Među ostalim, obraćamo se onima koji kampiraju u šatorima jer se njima nudi najmanje kvalitetne opreme. A kuhalo, ormariće podloge, cerade – to više manje trebaju svi. Iako nismo financijski jaki, brzo su nas prepoznali jer nudimo kvalitetne brendove i brzo dostavljamo. Primjerice, nama raste prodaja šatorskih kuhinja i specifičnih kuhinjskih ormarića – dodaje Kišur, koji nije ulazio u segment plinske opreme ili toaleta jer on zahtijeva dodatne dozvole, dodajući da još ne može govoriti o zaradi, već samo o pokrivanju troškova.

Ponuda navedenih trgovina uglavnom se obraća onima koji kampiraju u šatorima, a koji među svim kampistima čine 20 posto. Drugih 20-ak posto bili bi oni koji dolaze u kombijima prilagođenima za spavanje (što je najskuplji oblik, jer pošten kamp stoji više od 70.000 eura), a ostatak čine oni koji primjerice cijele godine plaćaju najam za svoju kamp-prikolicu. Onom najmalobrojnijem sloju – Hrvatima koji si mogu priuštiti vozilo adaptirano za spavanje, kuhanje i ljetovanje – obraća se Ronald Petrović, direktor tvrtke Petroni, specijalizirane za autodijelove i adaptaciju kombi-vozila.

• Nisam jedini, ali sam jedini vrijedan spomena. Danas nam je najvažniji biznis iznajmljivanje ‘kampera’, i to uglavnom strancima jer naši gosti očekuju da je najam ovakvo skupog vozila isti ili manji od rent-a-cara. Nedavno je ‘puknulo’ nekoliko tvrtki pa su meni ponudili ‘kampere’ jer ih nitko drugi ne bi mogao prodati ili iznajmiti. Trenutačno imam 18 vozila, a vjerujem da je to sad i ukupan broj ‘kampera’ u Hrvatskoj. Tu je problem financijski, kulturološki te zakonodavni. Pokušajte u Istri iskoristiti mobilnost koju kamper pruža. Nigdje vam neće ni nakratko dati parkirati vozilo, eto, toliko smo turistička zemlja – dodaje Petrović. Hrvatska je očito raj za kampiste iz cijelog svijeta samo ne za domaće, a na tome, nažalost, zarađuju, čini se, samo malobrojni ponuđači opreme i ponajviše oni koji iznajmljuju parcele.