Najčešće pogreške pri traženju sredstava iz fondova uključuju pogrešnu procjenu prihvatljivosti projektne ideje, nedovoljno iskustvo u pisanju projekata i zadovoljavanju formi natječaja, nepoznavanje administrativnih procedura i pravila, nedosljednost pri zadovoljavanju programskih kriterija, te neprecizno definiranje ciljne skupine i krajnjih korisnika. Također, forsiranje projekta za natječaj u čije se ciljeve projekt ne uklapa, pogrešno provođenje procedura nabave u fazi provedbe projekta, nedovoljno osiguranih vlastitih sredstava do povrata iz fondova EU, i pogrešna procjena vlastitih organizacijskih kapaciteta (ljudskih i materijalnih) predstavljaju česte zamke.
Najdulje iskustvo s pisanjem projekata EU u Hrvatskoj imaju neprofitne udruge i poduzetničke potporne institucije, a u zadnjih nekoliko godina na tržištu se sve više javljaju specijalizirane tvrtke i konzultanti. U suprotnosti s percepcijom da je kriza srezala izdvajanja za konzultantske usluge, potražnja za njima čak i raste, a bit su konzultanti za projekte EU. S obzirom na dosadašnju vrlo nisku iskorištenost pretpristupnih fondova i velika sredstva kojima ćemo tek dobiti pristup nakon ulaska u EU, logično je da se javni, a posebno privatni sektor, koji će tek tada dobiti puni zamah, žele što bolje pripremiti i maksimalno zagrabit u kasnicu iz Bruxellesa.
