Prođu li svi Linićevi zakonski prijedlozi u Saboru, iduće će godine umjesto sadašnjih 9889 biti barem petnaestak tisuća zaposlenika u Ministarstvu financija.
A bi opravdao 28 milijuna kuna troškova uvođenja fiskalnih blagajni Slavko Linić, ministar financija, uvjerava javnost da je ‘dvostrukim blagajnama i izbjegavanju plaćanja poreza neizdavanjem računa odzvono’. I taj dan kad je objavljeno da je Vlada usvojila zakonski prijedlog o uvođenju fiskalnih blagajni javilo se redakciji 15-ak čitatelja. Svim tim čitateljima odgovaram, sjetite se da su 2003. godine tadašnji ministri (Crkvenac, Vidović i Kuštrak) slično uvjeravali javnost da će ‘odzvoni radu na crno i sivoj ekonomiji’ nakon uvođenja naplate doprinosa i na honorarni rad. Kaj god, da je to tako kako hrvatski ministri naklapaju na svijetu odavno više ne bi bilo ni sive ekonomije ni evazije poreza.
Fiskalnim blagajnama će se u izbjegavanju poreza malo ili ništa promijeniti. Hipotetski govorčić ugovaram s prodavateljem (robe ili usluge, svejedno) što ću kupiti. Pitam prodavatelja (koji će stajati pokraj fiskalne blagajne) koliko to košta sa, a koliko bez računa. ‘Uštedu’ od izbjegnutog poreza (plaćanje bez računa) dijelimo prodavač i ja po pola. Čitam natuknicu u Poslovnom rječniku o ‘poreznom moralu’, u kojoj se kao uzroci poreznog nemorala navode ‘previsoko porezno opterećenje i neefikasna porezna administracija’. I onda mi je sinulo, pa fiskalne blagajne trebaju radi (novog) zapošljavanja poreznika. To je ‘začarani krug’, što je veće izbjegavanje poreza, to više treba poreznika koji će lovit utajivače poreza. Porezna uprava u Hrvatskoj oformljena je 1993. godine spajanjem svih 120 dotadašnjih općinskih uprava prihoda. Te 1993. godine u novoosnovanoj Poreznoj upravi oko 2300 službenika ubiralo je poreze na automobile, nekretnine i od obrtnika. Oprezivanjem pravnih osoba u to se vrijeme još bavio SDK. U razdoblju od 1994. do 1999. godine, nakon uvođenja poreza na dohodak, poreza na dobit i PDV-a, Porezna uprava preuzima poslove ubiranja poreza od 115 tisuća obrtnika, 80 tisuća pravnih osoba i oko 540 tisuća građana. A nakon uvođenja PDV-a 1999. u Poreznoj upravi odjednom se zaposlilo dodatnih 1440 poreznika. Podijeli li se 735 tisuća obveznika poreza u Hrvatskoj 1999. godine s 3740 tadašnjih poreznika, ispada da na 196,5 obveznika poreza dolazi jedan poreznik. A u srednjim poreznim sustavima u svijetu normativ je jedan poreznik na 1200 obveznika poreza. I dodajmo podatak da smo u Lideru broj 355 pisali o Uredbi o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva financija, prema kojoj je ove godine ‘okvirni broj’ 4982 zaposlenika u Poreznoj upravi. Impresivan broj, kojemu svakako treba pridodati novozaposlene koji će se od iduće godine baviti fiskalnim blagajnama.
