Marko Kos iz obiteljskoga gospodarstva Kos i njegova djevojka Dora Grblički Ventek iz obiteljskog restorana Zelenjak niz poduzetnika počeo je unazad nekoliko godina mijenjati klasičnu ponudu hrvatskog Zagorja. Zasad među njima nema koordinacije.
Ajka na dlanu, kako su prije četiri godine Bruketa&Žinić brendirali Zagorje, na dlanu je dosad bila uglavnom Zagrepčanima, koji zagorske brege smatraju svojim dvorištem. Purica z mlincima, štrukli, gemiš i toplice činili su glavnu ponudu.
Kumrovec je osam godina zanemarivan, riječ Tito nigdje se nije spominjala u brošurama, a ni danas nema oznaka za rodnu kuću. Projekte u Kumrovcu preuzeli su mladi ljudi, neopterećeni poviješću i politikom. Sin županice Nenad Borovčak predsjednik je građanske organizacije za kulturu Go kul i trenutačno sudjeluje u organizaciji Tabor film festivala, koji se ove godine prvi put održao u Spomen-domu i dvorištu Titove rezidencije. Nenad je u glasovitoj Političkoj školi pronašao kvalitetne stare projektoare i kopiju filma ‘Surogat’, koji dokazuju da je Tito, među ostalim, bio i veliki filmofil. Njegova ideja je da se u Kumrovcu napravi muzej filma, u kojem bi se puštali pronađeni materijali i koji bi se komercijalizirao na razinu barem tisuću posjetitelja na dan. Poslao je molbu Ministarstvu znanosti da mu dopusti restauriranje nađene opreme.
- To ne bi bio samo muzej, već bi se cijele godine održavale konferencije, festivali, zabave. Mnogo turista iz regije voljelo bi vidjeti takvo što. Ima ih i danas, samo im nemamo što ponuditi – kaže Nenad.
Drugi projekt u kojem sudjeluje s prijateljem arhitektom Robertom Jonathanom Loherom, suvlasnikom tvrtke Agplanum, stvaranje je arhitektonskog parka koji bi objedinio sve visokovrijedne objekte sagrađene 70-ih i 80-ih godina prošlog stoljeća, koji i sada privlače svjetska arhitektonska imena. No, za takav potvrat objekti moraju biti u funkciji.
- Zainteresiranih investitora ima, samo ne znaju kome se moraju obratiti. Za Spomen-dom raspisivano je gomilu natječaja, međutim, bili su aljako sastavljeni – objašnjava Loher, dodajući da mnogo kolega u svijetu čeka u redu da uđu projekt arhitektonskog parka.
U vrijeme našeg posjeta Marko je svako malo skakao u kuhinju da mu ne izgori hrana, očekivajući posjet županice Sonje Borovčak i francuskog veleposlanika Jérômea Pasquiera, dok je njegova baka kod kuće pekla za goste štrukle i pogaču. To je bila prilika da s novom županicom i bivšom saborskom zastupnicom Sonjom Borovčak popričamo o nekim novim zagorskim projektima. Prošle godine završene su dvije kapitalne investicije za to.
S agroturističkim konceptom ‘od polja do stola’ krenuo je 2007. godine, iskoristivši potpore Krapinsko-zagorske županije (KŽŽ) i Ministarstva turizma. Dosad je Županija subvencionirala kamate na kredite u visini od 400 tisuća kuna od 2007. do 2011. godine te dodijelila 275 tisuća nepovratnih sredstava za razvoj smještajnih kapaciteta u agroturizmu od 2008. do 2011. godine. Prošle je godine na natječaj pristiglo šest zahtjeva, od čega su odobrena dva projekta, projekt Chemo-Zabok i OPG-a Džakula ukupne vrijednosti 80 tisuća kuna.
Uloživši dva milijuna eura, Kos je na 15 tisuća četvornih metara zemljišta u sklopu stare obiteljske kuće sagradio tri rustikalne sobe kategorije četiri sunčeka (agroinačica hotelskim zvjezdicama) i prostor za usluživanje za 50-ak osoba. Planira spojiti proizvodnju s ugostiteljskim dijelom, proširiti smještajne kapacitete, sagraditi bazen, jezero te manji kamp koji bi dobro došao kao predah kamperima koji iz EU putuju na more. Da bi zaokružio svoju agropriču, trebat će mu još milijun eura kako bi do kraja uredio objekte i uveo dopunske djelatnosti.
- Sadašnji način na koji se Zagorci bave poljoprivredom može biti i isplativiji. Mali proizvođači teško mogu zadovoljiti potrebe trgovačkih lanaca, smatram da je plasman na kućnom pragu najisplativiji putem agroturističkih domaćinstava. No poduzetničke ideje uvijek prate zakonska ograničenja, u ovom slučaju da se proizvodi uopće nađu na stolu. Minimalne uvjete za proizvodnju, prerađu i pripremu hrane po pojedinim proizvodnim granama, primjerice vina, mesa, sireva, gotovo je nemoguće zadovoljiti, što ispada prilično neodrživi koncept. U susjednim zemljama spomenutu djelatnost diktira jedno ministarstvo, a sustav je mnogo jednostavniji, čak i račun dobijete rukom pisan na komadu papira. Danas je gotovo nemoguće uzgojiti puricu i staviti je na stol bez vožnje u klaonicu, čime proizvod postaje neisplativ. Umjesto da novac trošimo na stvaranje idiličnih seoskih objekata i privlačenje ljubitelja izvrsne domaće hrane i pića, mi trošimo na skupe elemente od inoks, keramičke pločice i nepotrebne prostorije – kaže Kos, koji proizvodi sir, vino, rakije, suhomesnate proizvode, uzgaja purane i svinje.
Najveći projekt kontinentalnog i pokretač razvoja zagorskog turizma u vlasništvu je slovenskih Termi Olimia i čini trećinu ukupnih noćenja u Zagorju. Nedavno je u sklopu termi otvoren novi hotel Well s četiri zvjezdice.
