AGROFRUCTUS Otkupni kanal u koji se slijeva četvrtina domaćeg voća i povrća

Samo tri godine otkako je Agrokor osnovao tvrtku za otkup i proizvodnju voća i povrća, oko nje se okupilo više od 3500 kooperanata. Kroz nju prolazi pola domaće proizvodnje mandarina, 15 posto domaćeg krumpira, 30 posto domaćih jabuka i mrkve. Pretprošle godine bila je 167. na listi 1000 najvećih po prihodu, a prošle godine završila je na 154. mjestu. Kompanija Agrofructus dio je Agrokora koncerna i ti podaci stoga ne iznenađuju. Ipak, pozornost plijeni zbog toga što je osnovana samo prije tri godine i pripada najbrže rastućim kompanijama, a može se očekivati da će i ove godine napredovati. Šteta je što se iz te kompanije nisu udostojili odgovoriti na naša pitanja, čak nisu ni javili da neće odgovoriti, no bacimo li pogled na njihovu web-stranicu, za sebe će reći da su vođa kompanija specijalizirana za otkup i prodaju voća i povrća u Jugoistočnoj Europi.

Agrofructus na godinu isporuči 130 tisuća tona povrća i 70 tisuća tona voća i lider je u organizaciji proizvodnje, otkupa i distribucije voća i povrća na prostoru bivše Jugoslavije. Najviše otkupljuju mandarine, jabuke, lubenice, dinje, luk, breskve, nektarine, grožđe, krumpir i mrkve, a proizvodi su standardizirani te imaju sljedljivost. Svoju su djelatnost, osim u Hrvatskoj, proširili i na Bosnu i Hercegovinu, Makedoniju i Srbiju, a izvoze i u 15 zemalja Zapadne i Istočne Europe.

Agrokor je prošle godine otvorio otkupno-distributivni centar za voće i povrće u Strumici u Makedoniji od 13 tisuća četvornih metara. Plaćen je 15 milijuna eura i tada se najavljivalo da će se na toj lokaciji odmah nastaviti ulagati te je planirano da se izdvoji dodatnih pet milijuna eura. No očito je da ni svemoćni Agrokor nije vreća bez dna pa su investicije odgođene barem do 2015. Iz toga makedonskog Agrofructusa poručeno je da za novim centrom sada nema potrebe. Razlog je vjerovatno i taj što osim u Strumici otkupno-distributivni centar imaju i u Valandovu.

Kad je pak riječ o Hrvatskoj, njih je ukupno sedam i opremljeni su rashladnim komorama, kalibratorima i pakirnicama te odgovarajućom ambalažom. Smješteni su u dolini Neretve, okolici Zadra, Čakovca, Dugom Selu, Donjem Miholjcu, Lozanu, Virovitici i Lipovcu. Osim otkupa u Agrofructusu se bave i proizvodnjom voća i povrća. Otkupni centar u Opuzenu godišnje plasira 25 tisuća tona mandarina (što je pola domaće proizvodnje), od čega izveze 18 tisuća tona. U Belici otkupljuju 20 tisuća tona krumpira te imaju dvije tisuće tona vlastite proizvodnje, što je ukupno 15 posto domaće proizvodnje. Osim toga mladog krumpira godišnje plasiraju 11 tisuća tona, od čega u Hrvatskoj otkupe oko 7,5 tisuća, što je 26 posto ukupne domaće proizvodnje. U Dugom Selu imaju skladište za jabuke kojih godišnje plasiraju 23 tisuće tona. Imaju 7,5 tisuća tona vlastite proizvodnje, što je 30 posto udjela u Hrvatskoj. Osim jabuka ondje skladište i južno te drugo voće. U Lipovcu pak godišnje proizvedu 14 tisuća tona crvenog luka, što je 28 posto ukupne domaće proizvodnje, a plasiraju i 5,5 tisuća tona mrkve, od koje je 4,5 tisuća iz vlastite proizvodnje u Belju. Ondje im je udio od 32 posto ukupne domaće proizvodnje. U Polači preuzimaju lokalnu proizvodnju bresaka, nektarina, grožđa, kupusnjača, mrkve, lubenica i dinja, u Donjem Miholjcu je skladište, najviše za mrkvu, a u Lozanu skladište za papriku i rajčicu.

Nedavno su mediji objavili da Agrofructus želi otkupiti cjelokupno crnogorsko grožđe za vino. Pa iako su u tamošnjoj tvrtki 13. jul – Plantaže rekli da je to nemoguće, čisto iz koraktnih razloga s ostalim poslovnim partnerima, direktorica Verica Maraš potvrdila nam je da će nastaviti dosadašnju uspješnu suradnju s Agrofructusom i da u njemu vide uspješnoga poslovnog partnera.

Ostvareni je promet, prema njihovim podacima, veći od 750 milijuna kuna i poklapa se s podacima iz Poslovne Hrvatske, jer ako umanjimo PDV i ostale državne namete, prihodi su impresivni za tu trogodišnju kompaniju. Prije tri godine Agrofructus je imao prihod od 200-tinjak milijuna kuna. No prava potencijal tvrtke iskazala se u iduće dvije godine kada se shvatilo da prihod može biti 2,5 puta veći. Lani je uprihodovao 567 milijuna kuna, što je 12 posto više nego 2010. Dobit je 2009. bila 10 milijuna kuna, sljedeće godine znatno je pala na 400 tisuća kuna, a prošle godine ponovno porasla na osam milijuna kuna. Gledajući pak obveze i potraživanja, izuzemno li prvu godinu, lani su se oni smanjili za više od trećine u odnosu na 2010. Tako su obveze prema dobavljačima prošle godine iznosile 83 milijuna kuna (u 2010. 125 milijuna kuna), a prošlogodišnja potraživanja smanjena su im na 80 milijuna kuna (u 2010. bila su 124 milijuna kuna).

Pogledamo li ocjenu poslovanja na boniteti.com, upozorava se da poduzeće posluje u sklopu prošjeka, ali i ima povećanu vjerojatnost neuspjeha u budućnosti. Mogu se očekivati problemi s likvidnošću, ali postiže visoku stopu rentabilnosti. Račune imaju u Erste&Steiermarkische banci, Zagrebačkoj banci, Privrednoj banci Zagreb i Kreditnoj banci Zagreb.

Trenutačno je 250 zaposlenih i imaju više od 3500 kooperanata, što znači, prema njihovim procjenama, da indirektno za njih preko kooperanata radi 25 tisuća zaposlenika. Na čelu je tvrtke Denis Matijević koji je prije toga bio direktor u tvrtki Dodlek koja se bavila trgovinom voćem na veliko, no ona je ugašena. Bio je i predsjednik Udruge proizvođača povrća, cvijeća i voća u Donjem Miholjcu te vlasnik ugašenog obrta P. Z. Matijević za trgovinu, posredovanje i proizvodnju. Osim njega vrlo je važan član i Hrvoje Došen, prokurist u kompaniji. Dakako da se nikako ne može zaobići ni predsjednik NO-a Ivan Todorić te njegov zamjenik Ivica Tomljenović.

Unatoč upozorenjima boniteti.com, dosadašnji rezultati pokazali su da je riječ o važnoj tvrtki na koju bi ubuduće trebalo svakako svratiti pozornost. A prema najavljenim željama za otkup cjelokupnoga crnogorskoga grožđa – iako to nijedne nije rečeno, nego jednostavno otvaramo i takvu mogućnost, nije isključeno da jednog dana Ivica Todorić objavi da je kupio i jednu od najvećih crnogorskih tvrtki – 13. jul – Plantaže.