Vladin paket poticajnih mjera za investiranje u svrhu zapošljavanja poduzetnici ocjenjuju zakasnjelim i suviše kompliciranim. Upozoravaju da je jedina mjera koja može donijeti veću zaposlenost radikalno smanjivanje opterećenja na plaću. No za to već treba mijenjati čitav sustav.
Dok financijski ministar Slavko Linić priznaje da investicije u javnom sektoru u prvoj polovici godine nemaju većih učinaka, drugi ministar, onaj regionalnog razvoja Branko Grčić pojašnjava da javne investicije ionako nisu rješenje za Hrvatsku. One su u ovim ljetovim vremenima trebale biti tek pomoć za očuvanje radnih mjesta. I jednome i drugome, kao i svakome s mrvicom zdrave pameti, jasno je da su jedine investicije koje vode spasu one privatne. Očito je zato Vlada, unatoč ljetnoj saborskoj stanci, požurila donijeti zakon o poticanju investicija. Iako su ga novinari već secirali, ostalo je nepoznato što o njemu misle oni na koje se i odnosi – poduzetnici u realnom sektoru.
Nakon kratke ankete (tajming zbog godišnjih odmora baš i nije najbolji), mišljenja su podijeljena. Predsjednik Uprave Zdenke Željko Gajtal kaže da su Vlade mjere, barem kad je u pitanju ta miješna industrija iz Velikih Zdenaca, došle prekrasno. Gajtal pojašnjava da oni više neće ulagati, jer su završili svoj investicijski ciklus vrijedan 150 milijuna kuna. Sada smo kompletirani i spremni za ulazak u EU. Žao mi je što takve mjere Vlada nije predložila prije, zato ne bih imao ništa protiv da se taj zakon, ako se donese, primjeni retroaktivno – poručuje Gajtal.
Jedan od prigovora Vladinom poticajnom paketu je i to da se nigdje ne spominju proizvodnja i izvoz.
Zdravka Knežević, predsjednica Uprave farmaceutske tvrtke PharmaS, oprezna je s iznošenjem očekivanja. Naime, u toj su tvrtki već sudjelovali u Vladinim programima za poticanje zapošljavanja preko HZZ-a i neugodno se iznenadili kompliciranošću i zahtjevnošću kriterija i uvjeta koje su morali ispuniti. Na kraju nijedan od kandidata koje su na natječaju izabrali nije ispunjavao uvjete za dobivanje poticaja. Načelno smo zainteresirani, dobro ćemo proučiti nove Vladine mjere, tim više što si ne želimo priuštiti dodatne komplikacije i silnu administraciju za neke ‘sitne’ olakšice. Važno je dobro definirati kriterije i pojednostaviti postupke, jer ako su prekomplicirani i rigidni te koče i otežavaju poslovanje, nijedan poslodavac neće u to ulaziti da bi eventualno ostvario neke olakšice u nekom razdoblju – kaže Knežević.
No poduzetnik Pavo Zubak upozorava na činjenicu s kojom se manje-više slažu svi u biznisu. Otvaranje novih radnih mjesta neće se pogurati olakšicama i potporama. Ključni je problem u opterećenju plaća. Sve dok se porezi i doprinosi ne smanje teško je očekivati iznenadni investicijski val. To, međutim, ne znači da nepovratne potpore za investicije u nova radna mjesta ne smatra motivirajućima. Skeptičan sam kad je u pitanju oslobađenje od poreza na dobit u prvih tri ili pet godina. Razdoblje od deset godina već je stimulativnije. U prvih tri ili pet godina u pravilu se dobit rijetko ostvaruje, pa mislim da taj prijedlog treba na popravak. U prvim godinama poslovanja treba razmišljati kako poduzetnika osloboditi dijela davanja na plaće i tako ga za početak učiniti konkurentnijim u fazi razvoja i uhodavanja. Naravno, jako je važno ubrzati proces prostorno-planske dokumentacije i dozvola za gradnju jer to je do sada bila jedna od većih prepreka. Pomoć kod edukacije smatram također vrlo poticajnom – procjenjuje Zubak.
