Home / Biznis i politika / Naplata poreza za Guinnessa

Naplata poreza za Guinnessa

Protekli tjedan pokazao je kako Vlada može raditi medijsku štetu i kada je na godišnjem odmoru. Najnovija afera puknula je u vezi s e-mailom koji je ‘iscirio’, a u kojem Krunoslav Šams, djelatnik Ministarstva prometa, veza i infrastrukture, preporučuje sebe uz blagoslov ministra Hajdaš Dončića na mjesto zamjenika direktora Zračne luke Zagreb mjesec i pol dana prije raspisivanja natječaja za taj položaj. Ministar je taj kuriozitet objasnio nesuvislim petljanjem o tome kako su njegovi dečki dobri, ali politički neiskusni, tako zacemtiravši još jednu PR-ovsku noćnu moru. Htio je reći valjda kako će stjecanjem iskustva napokon naučiti da delikatne stvari ne stavljaju napismeno.

Prema procjenama anonimnih izvora, jedini su sposobni pljusnuti na stol 2,5 do čak tri milijarde eura za upravljanje s 1200 kilometara hrvatskih autocesta. Među argumentima za takvu procjenu, osim činjenice da su Kinezi među rijetkim narodima na svijetu koji stvarno imaju novca, našao se i onaj o nedavno iskazanom interesu njihove tvrtke CRBC za investiranje i upravljanje autocestama u susjednoj Srbiji, kojoj su već uputili i službenu ponudu vrijednu slučajno baš 2,5 milijardi eura za financiranje i gradnju autoceste od Beograda prema Crnoj Gori. Kad se već u svemu natječemo s istočnim susjedima, možemo i u tome tko će se brže i bolje prodati Kinezima. Kao sportskoj velesli medalja nam ni ovdje ne gine.

Čini se da pazinskom Purisu ni prelazak u ruke Gavrilovića nije pomogao. Prema direktoru Miodragu Čaviću, mesoprađivač traži strateškog partnera ili kupca koji bi preuzeo njihove pogone, a sindikalni povjerenik Dario Lukšić tvrdi da se gasi pogon po pogon te da je konačni kraj blizu. Kao glavnog krivca za propadanje Lukšić je naveo upravo novog vlasnika Gavrilovića zbog lošeg upravljanja, ali i Hypo banku, vlasnicu hipoteke nad kompletnom imovinom tvrtke koja je odbila reprogramirati dug i blokirala račun Purisa. Koliko se može zaključiti iz toga konfuznog ‘ménage à trois’, Puris je talac natezanja između Gavrilovića i banke u vezi s obvezama iz dogovora između tih dviju strana pri prelasku tvrtke u ruke Gavrilovića, a nezadovoljeni će na kraju ostati svi.

Turistička sezona možda će biti uspješna i zaradit će se sedam milijardi eura, no Hrvatska je uspjela praktički nemoguće – zabilježiti rast nezaposlenih u špici sezone, što nije zanemariv pothvat. Prema Zavodu za zapošljavanje, u srpnju je broj nezaposlenih skočio za četiri tisuće, najviše zbog otkaza u privatnom sektoru i priljeva svježega ‘topovskog mesa’, odnosno 13 tisuća maturanata i diplomana. Podaci zapravo zavaraju, čaša je polupuna zato što, srećom za statistiku, još nisu počela masovnija otpuštanja u državnim tvrtkama najavljena za jesen, kada će svemir biti vraćen u prirodno stanje u kojem Sunce izlazi na istoku, a Hrvatska ima više od 300 tisuća nezaposlenih.

Kao i svake godine u ovo vrijeme, hrvatski seljaci otkrili su povezanost obrađivanja zemlje i vremenskih prilika. Suša je prouzročila gubitke u poljoprivredi, a seljaci su po uobičajenoj navadi zavapili prema ministru poljoprivrede Tihomiru Jakovini kojem su zamjerili što se nije sastao s njima. U spontanom izboju duhovitosti Mijo Latin, član Upravnog odbora Hrvatske poljoprivredne komore, zamolio je građane da jave seljacima gdje je ministar Jakovina jer bi ga htjeli zamoliti za nekoliko stotina milijuna kuna pomoći. Tjeralica je ipak urođila plodom pa se ministar pojavio na televiziji i objasnio da novca jednostavno nema. Još kad Hrvati otkriju čudo navodnjavanja…

Unatoč otpornosti dviju najvećih ekonomija, francuske i njemačke, eurozona klizi prema drugoj recesiji u posljednje tri godine. Članice monetarne unije zabilježile su drugi uzastopni kvartal u minusu, pa je sve izglednije ispunjavanje uvjeta službene definicije recesije od tri uzastopna kvartala. Pad od 0,2 posto u drugom kvartalu ove godine, uspoređeno s prva tri, zapravo je nevjerojatno dobar rezultat s obzirom na količinu nekoherentnoga glaviranja europskih lidera o pitanju dužničke i ekonomske krize, a posebice imajući u vidu inzistiranje na mjerama štednje u južnim članicama koje nezadrživo tonu. Iz njemačko-francuske perspektive operacija je uspjela, pacijent je mrtav.