Nije lako u isto vrijeme biti lider i meta

Ovo ljeto nema odmora za novu upravu slovenskog Mercatora. Nakon što se bivša uprava na čelu sa Žigom Debeljakom dugo iscrpljava potencijalnim vlasničkim promjenama i na sebe preuzela ulogu obrane od Agrokorova preuzimanja, nova ekipa koju vodi Toni Balažič ima puno ruke posla. Prema pisaju slovenskih medija, uskoro bi se opet mogla naći u postupku prodaje jer vlasnici pripremaju konzorcijski ugovor nakon kojeg se može očekivati novi međunarodni natječaj za 60 posto Mercatorovih dionica.

Iako tvrtka razdvojena na izgled odoljeva recesiji, bolne točke – pad profitabilnosti i investicija te rast duga – posljednjih su se godina samo produbile jer fokus Uprave nije bio samo na poslovanju nego i na ‘dvorskim igrama’ oko prodaje. Prodaja Mercatora propala je već osam puta, a za razliku od Debeljaka, koji je s cijelom upravom dao ostavku upravo zbog neslaganja s vlasnicima u vezi s prodajom Mercatora Agrokoru, čini se da će Balažič u vezi s tim biti neutralan.

• Vlasništvo je stvar vlasnika i uloga uprave nije da poučava vlasnike o podobnosti potencijalnih kupaca. Naša je zadaća maksimirati vrijednost za dioničare. Vjerujemo da je uprava najkorisnija kad je usredotočena na osnovni biznis, ponavljanje slabo pripremljenih i neuspješnih postupaka prodaje nije dobro. Svaki dosadašnji postupak prodaje Mercatora nužno je odvraćao pozornost menadžmenta od osnovne djelatnosti i zaposlenika od brige za kupce – kažu u Upravi kojoj je na čelu Balažič.

Iz Agrokor, koji je žarko želio preuzeti Mercator, nema službenih informacija hoće li se ponovno uključiti u taj proces. Najveći dioničari Mercatora (Pivovarna Laško s 23,34 posto, Nova ljubljanska banka s 10,75 posto te UniCredit banka Slovenija s osam posto dionica) i dalje žele prodati tvrtkine dionice. Slovenska politika pak, koja je bila neprijateljski raspoložena prema kupcu iz Hrvatske, sad ima s problema s teškom ekonomskom situacijom u državi, padom rejtinga i nužnim pronalaskom rješenja za dokapitalizaciju NLB-a, koji se i u tom kontekstu želi riješiti Mercatorovih dionica.

Poznavajući ambicije vlasnika Agrokor, Ivica Todorić, unatoč formalnom povlačenju ponude od 221 euro za dionicu u veljači, ta priča teško da je završena, posebno zato što bi mu preuzimanje Mercatora donijelo titulu uvjerljivo najvećeg trgovca u regiji. Naravno, daljnji razvoj događaja ponajprije ovisi o tome za koliko će izdašnu novu ponudu Agrokoru dati blagoslov njegovim financijerima; ona može biti samo niža od zadnje jer je sada cijena dionice na burzi oko 120 eura.

U međuvremenu Mercatorova nova uprava mora smisliti kako zaustaviti negativne trendove u poslovanju da tvrtka ne bila što lakši i jeftiniji za logaj za Agrokor. – Uprava će tijekom ljeta proučiti trenutačno stanje i zatim oblikovati strategiju, što će biti važno za sve zainteresirane strane – vlasnike, banke, zaposlenike itd. Već sada možemo reći da ćemo se bolje fokusirati, i geografski i sadržajno, po djelatnostima. Za Mercator je i dalje najprofitabilniji biznis s najviše potencijala prodaja robe široke potrošnje. Uprava će nastaviti raditi u tom smjeru i Mercator mora razvijati poziciju najboljeg trgovca u regiji, a na troškovnoj strani moramo se približiti vodećim međunarodnim igračima – objašnjavaju u Upravi na čelu s Balažićem, koji je na vrući stolac šefa Mercatora sjeo prvog lipnja.

Balažić je nakon imenovanja istaknuo tri prioriteta: jačanje Mercatorove pozicije u Sloveniji; poboljšanje rezultata u inozemstvu, pogotovo na tržištima bivše Jugoslavije; projekt monetizacije nekretnina, koji bi pripomogao smanjiti dug kompanije. – Financijsko izvješće za prvi ovogodišnji kvartal potvrdilo je tendenciju pada neto dobiti na samo 0,7 milijuna eura, osobito zbog visokih financijskih rashoda, što bi uz nedostatak vijesti o prodaji mogao biti razlog pada cijene dionica na burzi na minimalne razine od 2004. Dugotrajni postupak prodaje sigurno ostavlja tragove na kompaniji, ali najvažniji uzrok loših financijskih izvješća velik je dug koji je posljedica snažne regionalne ekspanzije. Tomu treba dodati lošu ekonomsku situaciju u regiji i to da konkurencija ne spava. Sve su to razlozi zbog kojih Mercator nije postigao očekivane rezultate – kaže Jernej Kozlevčar, upravitelj imovine u slovenskom društvu Triglav Skladi.

Od nove mlade uprave očekuje se da dade snažan zamah Mercatoru, no i njoj će biti problem ako Nadzorni odbor ne bude jedinstven. To usporava razvoj i preusmjerava fokus s operativnog poslovanja. Vidljiv je znak i pad kapitalnih investicija u posljednje tri-četiri godine otkako traje priča o prodaji. – Mercator je u posljednje tri godine uspio osnažiti svoju poziciju i povećati grupne prihode preuzimanjem lanaca kao što su Getro, Panto ili Coka te otvaranjem vlastitih trgovina. Investicije od 120 milijuna eura u 2011. u širenje mreže osigurale su daljnje jačanje pozicije u regiji. Investicije u 2008. iznosile su pak 313 milijuna eura, zato možemo reći da su veća zaduženost, snižavanje operativnih marži te opće gospodarsko stanje oslabili Mercator – kaže Slaven Ćurić, Deloitteov menadžer.

Mercator je, dodaje Ćurić, bio jedan od prvih lanaca koji se počeo regionalno širiti, koji je uveo privatne trgovacke marke, kartice lojalnosti, internetsku trgovinu ili samostalno plaćanje na blagajnama. Međutim, upozorava Ćurić, uz manje investicije nizak povrat na kapital (ROE) implicira da tvrtka ne iskorištava dovoljno dobro kapital koji su joj dali dioničari i kreditori, što će novoj upravi morati biti jedan od prioriteta.

U suprotnom mogu se očekivati samo lošiji rezultati. Na kraju prošle godine Mercator grupa imala je 1,09 milijardi eura neto duga, što je 15 posto više nego u 2010. Debeljak je pak dok je mahao ponudom za Konzum govorio da imaju nekretninski fond vrijedan 1,8 milijardi eura, no vrijednost tih nekretnina sad je sigurno niža.

U planovima za 2012. Mercatorova stara uprava navela je da očekuje prihod od tri milijarde eura na razini Grupe (lani 2,9 milijardi), što bi trebao biti rast od 3,3 posto u usporedbi s 5,3 posto rasta u 2011. Očekuje se 34 posto niža dobit, ukupne investicije trebale bi biti samo 88,5 milijuna eura, a planira se i prodaja nekretnina vrijednih 250 milijuna eura.

U obzir također treba uzeti situaciju u kojoj je Sloveniji znatno smanjen kreditni rejting, što utječe na cijenu kapitala i više kamate. U usporedbi s Lidlom, čiju ekspanziju podupire jeftin i lako dostupan kapital, osim s padom marži i kupovne moći Mercator i Konzum muče se sa skuplja kapitalom.

Gledajući kroz prizmu SWOT analize, Mercatorove su najveće snage snažna tržišna pozicija u Sloveniji i regiji, jak proizvodni portfelj te napredne tehnologije i dobra usluga, a slabosti velika ovisnost o slovenskom tržištu (57 posto prihoda) te problem s visokim dugom i niskom profitabilnošću. Prilike su pak ekspanzija na nova tržišta, rast u e-trgovini i jačanje na području robnih marki za kojima raste potražnja. Prijetnje su također više-manje iste za sve igrače na tržištu – pad kupovne moći i recesija te visokokompetitivna tržišta.

U Hrvatskoj je za Mercator ključno hoće li uspeti oživjeti lokacije Getroa, koji je kupio potkraj 2009., i naći nov model poslovanja za povećanje tržišnog udjela, na tragu čega je i otvaranje trgovina Domax. Hrvatska je jedino tržište, osim Bugarske i Albanije, kamo je tek ušao, na kojemu Mercator u osnovnom biznisu ima gubitak (15,5 milijuna eura lani, bez Intersporta i Modiane koji su izdvojeni u posebne kompanije).

• U regionalnoj konsolidaciji trgovacke djelatnosti Mercator je jedan od glavnih igrača. To ima svoju cijenu, iskazuje se u povećanju duga kompanije. Uspio je ispod jednog krova okupiti snažnu trgovacku poziciju u regiji, ali nije uspio sasvim prenijeti poslovni model na ostale kompanije u Grupi, što se vidi u gubicima pojedinačnih zavisnih kompanija – kaže Kozlevčar.

Mercatorov je strateški cilj zadržati vodeću poziciju u Sloveniji, na tržištima ex-Yu biti drugi najveći igrač, a na novim tržištima (Bugarska, Albanija, Makedonija, Kosovo) ući među pet najvećih u maloprodaji. U Sloveniji Mercator grupa drži tržišni udio od 33 do 34 posto, ali on se postupno topi pred naletom konkurencije, u Srbiji je na stabilnih osam do devet kao i u Hrvatskoj, a u BiH ima četiri do pet posto tržišta. Velik je rast ostvario u Crnoj Gori, gdje je sada na 18 do 19 posto tržišnog udjela, a na novim tržištima, bugarskome i albanskom, on je još neznatan.

Agrokorova maloprodaja, tj. Konzum i Idea, s 2,861 milijardom eura ukupnih prihoda od prodaje najveća je maloprodajna grupa u regiji Adria u 2010., prema Deloittevoj regionalnoj analizi sektora maloprodaje. Druga je Mercator grupa s neznatno manjih 2,808 milijardi eura ukupnih prihoda od prodaje, a treći je srpski trgovački lanac Delta Maxi, danas u vlasništvu belgijskog Delhaizea, s malo više od milijardu eura regionalnih prihoda u 2010.

Mercator je suveren lider na slovenskom tržištu, kao i Konzum na hrvatskom te Delhaize na srpskom, a od ‘došljaka’ u BiH i Srbiji pobjedu je zasad odnio Agrokor. Prvo je akvizicijama osvojio lidersku poziciju u BiH, a lani je preuzimanjem Tuševe maloprodaje u Srbiji i na tom tržištu pretekao Mercator zauzimanjem drugu poziciju iza Maxija s 10-ak posto udjela na tržištu. Na tržišta Makedonije, Crne Gore, Kosova ulazi pomalo, Mercator je počeo osvajati i Bugarsku i Albaniju, a Delhaize je otprije u Grčkoj i Rumunjskoj. Sva tri nacionalna lidera na matičnim tržištima drže udio od 30-ak posto, no on se topi pred konkurencijom.

Lidl je uz Hofer najjači novi igrač u Sloveniji, a u Hrvatskoj uz Plodine; za ovu godinu najavljeno je i otvaranje Lidlovnih trgovina u Srbiji. Dakle, za lidera rasta na domaćim tržištima više nema i on se mora tražiti u regiji.

• Agrokor i Mercator dosad su uzimali pozicije ostalim konkurentima više nego međusobno. Delhaize će zasigurno pokušati ojačati svoju poziciju u regiji pa možemo očekivati da će se u prvom trenutku fokusirati na BiH, gdje ga gotovo nema u velikom dijelu zemlje – kaže Ćurić.

Srbija je i za Mercator i za Agrokor najvažnije tržište u regiji jer ondje još mogu računati na veći rast. Mercator je lani u Srbiji preuzeo Familija markete i Robne kuće Beograd, Idea Tuš, a spekuliralo se i o preuzimanju lanca Jabuka. Dolazak Delhaizea dodatno je motiv za zauzimanje pozicija akvizicijama. Budući da robne marke imaju udio manji od dva posto u većini sektora FMCG-a u Srbiji, i u njemu je velik potencijal za rast. Belgijski je Delhaize, plativši 932,5 milijuna eura Delta holdingu u ožujku prošle godine, postao vlasnik najvećeg maloprodajnog lanca Maxija, koji drži oko 32 posto srpskog tržišta. Prošlog mjeseca Delhaize je najavio da će tijekom godine uložiti 30 milijuna eura u gradnju novih i renoviranje starih prodajnih objekata, a fokusirat će se i na robne marke.

Vječno je pitanje i kad će neki veliki globalni igrač doći i preuzeti postojeće regionalne lance. Unatoč raznim šuškanjima, u kojima se u glavnoj ulozi obično pojavljuje britanski Tesco, većina analitičara smatra da je još rano za takve poteze.

U trakavici povezanoj s prodajom Mercatora smatra se da će ona na red doći nakon dokapitalizacije NLB-a, a slovenska javnost i politika najradije bi kao kupca vidjeli upravo nekoga globalnog maloprodajnog igrača. Budući da oni dosad nisu bili zainteresirani, tu je uvijek spreman najveći regionalni konkurent. Agrokorovim financijerima Unicreditu i EBRD-u sigurno je u interesu da on bude jak i uredno vraća kredite. Akvizicija Mercatora u tom smislu bila bi poželjna jer bi ovladao velikim tržištem, a i sinergijski učinci bili bi znatni. Ako bankari, koji vode glavnu riječ, čvrsto odluče progurati scenarij u kojem Agrokor kupuje Mercator, tako će najvjerojatnije biti.