Home / Tvrtke i tržišta / Grožđa će biti manje nego lani, ali za njim neće biti jagme

Grožđa će biti manje nego lani, ali za njim neće biti jagme

Premda se očekuje da će ovogodišnji urod grožđa biti 20-ak posto manji nego lani, to najvjerojatnije neće utjecati na njegovu otkupnu cijenu. Najveći vinari imaju dovoljno vlastitih vinograda, a još više neprodanog vina na zalihama. Čak za 20 posto očekuje se manji urod grožđa ove godine! Rekao nam je to sugovornik iz vinske industrije koji je htio ostati anoniman, no dobro je upućen u to tržište. Prošle se godine ubralo 200-tinjak tisuća tona, što znači da bi ga ove godine trebalo biti 160 milijuna kilograma. Osim toga, kaže naš stručnjak, prije mraz, a sada i suša sigurno će utjecati na kvalitetu jer su bobice dosta smežurane, a grozdovi su dehidrirali. Koncentrat slada bit će prevelik, soka u bobicama manje, a manjak kiseline podrumarima će stvoriti problem kod fermentacije i održavanja vina.

Ne zna se zapravo ni na koliko je hektara zasađeno loze. Prema ARKOD-u (sustavu evidencije zemljišnih parcela), riječ je o gotovo 21 tisuću hektara, no katastarski grožđe se kod nas bere na 32 tisuće hektara. U svakom slučaju, tvrdi naš sugovornik, u Hrvatskoj se na godinu proizvede 200 tisuća tona grožđa, a od toga se samo deset posto otkupi. Zbog suše ove se godine može otkupiti 16 tisuća tona, sve ostalo u vlasništvu je velikih i malih vinarija kojih je jako mnogo u zemlji. Naš sugovornik kaže da broj vinarija nije problem jer je u prosjeku EU, no gledajući strukturu vina, Hrvatska općenito proizvodi ona slabije kvalitete. To se može vidjeti po velikim količinama zaliha neprodanog vina. Zbog toga ovogodišnja prosječna otkupna cijena grožđa neće rasti unatoč znatno manjem urodu.

  • Nepovoljne vremenske prilike sigurno će utjecati na kvantitet i kvalitetu grožđa u berbi 2012., u jednim vinogorjima više, a u drugima manje. Budući da su zalihe vina još iznad potreba tržišta i da je tržište vina u padu za 5-6 posto, očekuje se da će otkupljavači ponuditi nižu ili eventualno istu otkupnu cijenu u odnosu na lani. Zajedno s Udruženjem vinarstva pokušavamo pronaći najpovoljniji međuodnos kvalitete i cijene radi prilagođavanja ovog proizvoda novom tržištu i za novog potrošača unutar tržišta EU – poručuju iz Agrokor vina.

Jednako razmišljaju i u Kutjevu, pa iako nisu izravno spomenuli cijenu, ove bi godine mogla biti u prosjeku oko tri kune. Doduše, zaista je nezahvalno govoriti o cijeni jer je prošle godine pala na prosječnih 2,5 kune za kilogram. Naime, bilo je dosta viška, no mogli bismo reći, računajući mraz i sušu, da će tržišna vrijednost grožđa ove godine biti između 400 i 500 milijuna kuna. Uzmemo li samo u obzir otkupne količine, tj. 16 tisuća tona, njegova bi tržišna vrijednost trebala biti između 40 i 50 milijuna kuna.

Od ukupno 31 sorte vinskoga grožđa koliko ih se uzgaja u Hrvatskoj, najzastupljenije su graševina, istarska malvazija i plavac mali. One čine gotovo 50 posto domaće proizvodnje grožđa, odnosno vina, a nijedna od ostalih 28 sorti nema udio veći od tri posto. U Kutjevu procjenjuju da se u Hrvatskoj proizvede 1,4 milijuna hektolitara vina na godinu, od čega 70 posto bijeloga.

Svakako su najveći proizvođači tvrtke Ivica Todorića. Tako Belje, na čijem je čelu Goran Pajnić, na svojih gotovo 600 hektara u Baranji proizvede 4,5 tisuća tona (uglavnom graševine) i najveći je hrvatski proizvođač grožđa iz vlastitih vinograda. Još jedna Todorićeva tvrtka, Agrolaguna, tik je uz Belje i njezini se vinogradi protežu na gotovo 500 hektara. Proizvode oko 3,7 tisuća tona istarske malvazije, terana i borgonja te chardonnaya, svog i bijelog pinota, cabernet sauvignona i merlota, muškata žutog i muškat ruže.

Kutjevo Envera Moralića na svojim površinama od 400 hektara dobije tri tisuće tona, najviše graševine te sorte maximo bianca i najveći je otkupljavač u Požeško-slavonskoj županiji. Ove godine planiraju otkupiti još šest tisuća tona.

  • To je oko šest posto hrvatske proizvodnje. Procjenjuje se da je ove godine u Požeško-slavonskoj županiji 400-tinjak hektara neugovorenih površina pod vinogradima. Riječ je o mladim vinogradima čija je sadnja poticana unatrag nekoliko godina te su velika očekivanja od nas. U berbi 2011. otkupili smo 420 tona tržnih viškova te tako pomogli proizvođačima grožđa koji nisu imali osigurano tržište – kaže predsjednica Uprave Natalija Mataić. Dodaje kako vjeruje da će Ministarstvo poljoprivrede pomoći otkupljivačima u rješavanju tržnih viškova grožđa te zajedno sa svim uključenim stranama dogovoriti dugoročnu strategiju u vinogradarsko-vinarskoj proizvodnji kako se ne bi dogodilo da proizvođači odustanu od proizvodnje grožđa i da propadnu uložena sredstva u trajne nasade. Na pitanje hoće li se odlučiti izaći s otkupom izvan svoje županije, Mataić kaže kako za tim nema potrebe.

  • Imamo vrhunska i kvalitetna vina s kontroliranim geografskim podrijetlom te se strogo držimo navedenih standarda – ističe Mataić.

  • Nakon Kutjeva još je jedna Todorićeva tvrtka u vrhu po vlastitim nasadima. Iločki podrumi koje vodi Mladen Papak imaju ih 350 hektara, na kojima dobije više od 2,5 tisuća tona tramincu, graševine, chardonaya, rajnskog rizlinga, bijelog pinota i cabernet sauvignon. Što se pak tiče plavca malog, njega su najviše otkupljivale Hvarske vinarije kao dio Dalmacija-vina, no nakon kraha te tvrtke bit će zanimljivo vidjeti tko bi mogao biti zainteresiran. Osim Hvarskih vinarija ovu sortu otkupljuje i PZ Svirče, a velik broj nasada ima i vinar Zlatan Plenković (oko 150 hektara) koji se dosta proširio po Dalmaciji, izvan otoka Hvara. No poput Dalmacija-vina i on je došao u teškoće jer ne može isplaćivati radnike, pa bi otkup plavca malog ove godine mogao biti najneizvjesniji i možda po najnižoj cijeni. Prošle je godine plaćan između tri i tri i pol kune za kilogram.

    Kad je pak riječ o grožđu za stolno vino, tu je najveći otkupljivač Agrofructus, još jedna vrlo uspješna Todorićeva tvrtka. Koliki je udio u otkupu, teško je reći, no da on prelazi pola cijelog uroda za stolno vino, sugerira i namjera Agrofructusa da otkupi cijeli crnogorski urod. U podgoričkoj tvrtki 13. jul-Plantaže kažu da planiraju izvesti više stotina tisuća kilograma, prije svega sorte kardinal, ali i bijelih sorti za koje tradicionalno postoji zanimanje hrvatskog tržišta.

    • Do sada smo gotovo cijeli izvoz realizirali s Agrofructusom, koji je dalje distribuirao naše proizvode vodećim trgovcima u Hrvatskoj – kaže direktorica te crnogorske tvrtke Verica Maraš. Osim Agrofructusa, dodaje, postoji zanimanje i drugih hrvatskih uvoznika, prije svega najvećega maloprodajnog lanca Konzuma, ali i trgovačkih kompanija iz Dalmacije i Istre. Maloprodajna je cijena grožđa u Crnoj Gori od 1,30 do 1,50 eura za kilogram.

    Jedan od najvećih proizvođača vina u Hrvatskoj Badel 1862 ima neznatan otkup, kako kaže direktor Srdan Oreb, u odnosu na ostale velike otkupljivače. U Benkovcu otkupljaju 250 tona na godinu, a ondje imaju i svoju vinariju s vinogradom površine 103 hektara (sorte cabernet sauvignon, syrah i merlot). Osim nje vinarije imaju i u Daruvaru (145 hektara graševine, rajnskog rizlinga, chardonnaya i sauvignona), Križevcima (70 hektara graševine) i Nespesu (4,5 hektara tramincu, chardonnaya, zelenog silvanca, rajnskog rizlinga i sauvignon). To je ukupno 300-tinjak hektara na kojima se može proizvesti više od dvije tisuće tona grožđa. Ukupni su kapaciteti Badela 1862 za proizvodnju vina 5,5 milijuna litara, a u protekle tri godine iskoristivost je bila između 60 i 70 posto.

    • U ovoj godini planiramo ostati na istim razinama – kaže Oreb. U Hrvatskoj osim ovih vinarija sa svojim vinogradima ima još oko 1000 malih koje također imaju svoje vinograde. Ove velike tvrtke, pogotovo nakon beljskih nasada u Baranji, prelaze 50 posto proizvodnje, ali i otkupa. No s obzirom na viškove vina od 20 milijuna litara, vinogradari će se tući da utrape svoje grožđe tek da nešto dobiju. Ostali će, koji se bave proizvodnjom vina, agoniju samo produljiti mogućim rastom količina vina.