KLIMTOVA GODINA ‘Poljubac’ i ‘Gola istina’ strateški raspoređeni po Beču

Život i opus Gustava Klimta Austrijanci ove godine slave s mnogo izložbi i manifestacija. Usput također provokiraju pitajući se gdje je granica između uspješne izgradnje kulturno-turističke robne marke i prevelike doze Klimta.

Gustav Klimt rođen je prije 150 godina, zato je 2012. u Austriji ‘Klimtova godina’. U njoj su život i opus tog umjetnika tema više izložbi. Najviše ih je u Beču, gradu u kojem je umjetnik rođen 1862. i umro 1918. Najviše njegovih velikih djela posjeduje Austrijska galerija Belvedere.

U Gornjem Belvedereu od sredine srpnja traje jubilarna izložba ‘150 godina Gustava Klimta’ (do 6. siječnja 2013.) sa sva 24 umjetnikova ulja iz galerijskog inventara. Iako je Belvedere, tj. Austrija, prije pet godina američkim nasljednicima svojih nekadašnjih sugrađana židovskog roda morao vratiti pet Klimtovih slika koje su im nepravedno zadržane tijekom nacionalizma i poslije (uključujući legendarni ‘Portret Adele Bloch Bauer I.’, koji je poslije prodan za 135 milijuna američkih dolara), Belvedere još posjeduje, među ostalim, najpoznatije Klimtovo djelo ‘Poljubac’, zatim ‘Judith’ i mnogo drugih umjetničkih prvorazrednih slika. Bečki muzej također je mjesto koje trebaju posjetiti oni koji se žele upoznati s Klimtovim opusom. Taj muzej ima najveću i najraznovrsniju zbirku Klimtovih djela. Među ostalim, ondje je 400 crteža (od ukupno otprilike 3000 očuvanih) i dvije vrhunske slike u ulju: ‘Atena Palada’ i ‘Portret Emilie Flöge’. Izložba ‘Klimt: zbirku Bečkog muzeja’ traje do 16. rujna. Postavlja i provokativna pitanja, primjerice gdje je granica između uspješne izgradnje kulturno-turističke robne marke ‘Beč oko godine 1900.’ i prevelike doze Klimta? Na njoj vidimo i primjere oglasne grafike iz 1970-ih i 1980-ih u pseudoklimtovskom stilu te svakodnevne proizvode s Klimtovim motivima. Ondje se može pogledati i ‘Najgore od Klimta’, rezultat istoimene globalne Facebookove akcije. Ukratko, Klimt je velik umjetnik čija su djela lako čitljiva, zbog čega postoji velika opasnost da se prijeđe u kič.

Legendarni friz Klimta kao osobu i njegovo doba pokazuje ovog ljeta i Muzej Leopold u bečkoj Muzejskoj četvrti. Ondje se održava izložba ‘Klimt osobno’. Klimt je bio hedonist, ali i čovjek koji je katkad duboko sumnjao u svoju umjetnost. Jedna od poznatijih, ali rijetko izlaganih Klimtovih slika jest ‘Nuda veritas’. Iz ostavštine je književnika Hermanna Bahra, a u posjedu Austrijskoga kazališnog muzeja. Taj muzej pokazuje ju do 29. listopada, kao i svojedobno prateće rasprave, kritike protivnika, ali i entuzijazam pobornika klasične modernje. Klimt je oslikao i više kulturnih institucija nekadašnje Austro-Ugarske (uključujući kazalište u Rijeci, današnji HNK Ivana pl. Zajca). U divovskome bečkom Umjetničko-povijesnom muzeju postavljene su do 6. siječnja 2013. posebne stube s kojih se izbliža vidi kako je oslikao dijelove sjevernog zida monumentalnog stubišta. Nedaleko od tog muzeja, u zgradi bečke Sesije, može se vidjeti njegov legendarni ‘Beethovenov friz’.