PROBLEMI LOKALNIH TELEVIZIJA

Problemi lokalnih televizija uključuju plaćanje dvostruke koncesije, velika fiksna davanja raznim agencijama, preveliku naknadu za emitiranje, probleme sa signalom u jadranskim regijama, nepoštivanje zakona od strane državnih tvrtki te smanjenje marketinških prihoda.

Hrvatska je podijeljena na devet digitalnih regija na kojima emitira 21 lokalna televizija. Nakon uključivanja analognog signala, s prvim danom 2011. nastali su novi uvjeti za lokalne televizije. Osim što im je pojačan signal, to im je donijelo snicu odašiljačke mreže, a sada državnoj tvrtki OIV moraju plaćati emitiranje prema njezinu cjeniku, koji nije realan i ne zadovoljava pokrivanje regije TV signalom. Regionalne televizije prema tom cjeniku plaćaju nekoliko puta veću naknadu po gledatelju od televizija s nacionalnim pokrivanjem, što je apsurd. Povećanje pokrivenosti pokušavaju većim naknadama iskoristiti i agencije za zaštitu autorskih prava HUZIP i ZAMP. Da apsurd bude veći, plaćamo i dvije naknade za koncesiju, ističe Marijan Varović, direktor Varaždinske televizije.

Iako se kontaktiralo s ostalim lokalnim televizijama radi daljnjeg udruživanja, zasad će u programu biti samo dvije, koje će pokrivati dva najveća hrvatska grada. Sumnjičavost i ulazak u vlasničku strukturu najveće su zapreke. Kratko sam razgovarao s Kovačićem o tom projektu. Cijenim njegov napor da pokrene toliko zahtjevan komercijalni projekt, no u prvom razgovoru me nije uvjerio u realnu mogućnost komercijalizacije takva udruživanja, posebno za Varaždinsku televiziju. Zbog teške gospodarske situacije većina medija u velikim je teškoćama i vjerujem da će preživjeti samo oni koji će se udružiti radi nacionalnog poslovanja i zajedničkog marketinškog nastupa. Međutim, pritom svakako treba voditi računa o omjeru zajedničkoga, općeg programa i vlastitoga, lokalnoga, ističe direktor Varaždinske televizije Marijan Varović.

Prema prvom zamislima na Mreži TV-u bit će 90 posto nacionalnog programa i 10 posto lokalnih vijesti. To je problem mnogim lokalcima jer su upravo lokalni sadržaji ono što im diže gledanost. Posebno je to istaknuto u slavonskoj regiji, u kojoj su u nekim dijelovima programa lokalne televizije gledanije od onih koje pokrivaju cijelu državu. Unatoč krizi proizvode domaći program čiji je cilj pomoći lokalnom stanovništvu.

Budući da smo u dubokom recesijskom ponoru, ne samo država nego posebice ova naša, slavonska regija, u kojoj je gospodarstvo na koljenima, gdje vlada velika nezaposlenost, zbog čega se i ono nekad malo skromnije tržište još smanjilo i ogolilo. Međutim, program moramo proizvoditi i izvršavati svoje obveze. Ipak, svakodnevna prisutnost na tržištu omogućuje nam da preživljavamo od mjeseca do mjeseca. Iako je naša medijska kuća jedna od najmlađih televizija u Hrvatskoj, radimo samo sam godina, za to vrijeme proizveli smo toliko vijesti i reportaža o ljudima i događajima koje nikad ne bi došle na dnevni red nacionalnih kuća, posebice komercijalnih, kaže Marizabela Mijakić, direktorica Slavonskobrodskih televizija.

Veliki problem u poslovanju stvaraju fiksni troškovi prema ZAMP-u, državi i Odašiljačima i vezama, monopolistima u distribuciji televizijskog programa. Problem stvaraju i troškovi koncesije koji su, recimo, za pulsku TV Novu 22 tisuće eura, a RTL i Nova na državnoj razini plaćaju 60 tisuća eura na godinu. Sve bi to manje boljelo lokalne televizije da se državne tvrtke drže slova zakona u marketingu i promidžbi.

Prema Zakonu o elektroničkim medijima, tijela državne uprave dužna su 15 posto godišnjeg iznosa namijenjenog promidžbi potrošiti na lokalnim televizijama ili radijskim postajama. Treba najprije naglasiti da ta odredba nije hrvatski izum kako jamitni državni novac, ona postoji u zakonodavstvu većine zemalja koje u pravom smislu žele razvijati regionalnu i lokalnu medijsku djelatnost. Namjera je zaštititi male od velikih i neovisno o komercijalnoj oglasičkoj logici, osigurati dio oglasičkih prihoda lokalnim i regionalnim elektroničkim medijima. Svakodnevno smo svjedočili kako ti subjekti troše mnogo novca na promidžbu na nacionalnim TV postajama. Nažalost, na lokalnim i regionalnim televizijama.

Jedino vlasničko umrežavanje ima budućnost. Mreža TV odgovor je Neta i Televizije Dalmacija na potrebu mijenjanja medijske scene, jačanja konkurentnosti te prilagodbe sadašnjim tržišnim uvjetima, smatra Zoran Kovačić iz Mreže TV. U Zagrebu su Gradsko skupština i Poglavarstvo shvatili važnost lokalnih medija. Njihova novčana pomoć odabranim projektima važna je za informiranje Zagrebačana, dodaje Branko Kuzel iz Z1 televizije.

Podjelom Hrvatske na regije širi se prostor za nuđenje vlastitog programa, ali ostaje problem otežanog hvatanja digitalnog signala za cijela naselja, čak i gradske četvrti, ističe Neven Šantić iz Kanala Ri. Moramo proizvoditi program i izvršavati svoje obveze. Ipak, svakodnevna prisutnost na tržištu omogućuje nam da preživljavamo od mjeseca do mjeseca, dodaje Marizabela Mijaković iz Slavonskobrodske televizije.

Situacija se, prema predviđanjima, u dogledno vrijeme neće promijeniti jer kriza ne posustaje. Lokalne televizije imaju vrlo težak zadatak da prežive u težim uvjetima uz straga koncesijska pravila. Nije nužno dobro poznati lokalne televizije da bi se zaključilo kakva nam je financijska situacija jer se zna da sve lokalne TV postaje većinu prihoda ostvaruju isključivo oglašavanjem. U današnjoj gospodarskoj situaciji marketinško tržište mnogo je manje nego prije četiri pet godina. To osobito vrijedi za lokalna tržišta na kojima su male i srednje tvrtke u većim teškoćama u odnosu na velike gospodarske korporacije, koje se danas gotovo jedine oglašavaju, ali na nacionalnim televizijama. Većini lokalnih TV postaja prihodi stalno padaju i veliko je pitanje tko će moći još više rezati svoje troškove ako se zna da je većina rashoda na lokalnim televizijama fiksna. Zato su kod mnogih, nažalost, jedini mogući pomaci smanjenje plaća ili, još ekstremnije, otpuštanje zaposlenika, smatra Drago Veselčić, direktor Vinkovačke televizije.

Nakon što prođe vrijeme godišnjih odmora, sve urednike očekuje zadatak osmišljavanja i pokretanja jesenske sheme. Proračun je ograničen, a treba pridobiti gledatelje. Osim financijskih problema u jadranskim regijama, problem stvaraju Talijani, koji ometaju signal hrvatskih televizija.

Podjelom Hrvatske na regije širi se prostor za nuđenje vlastitog programa, ali ostaje problem težeg hvatanja digitalnog signala za cijela naselja, čak i gradske četvrti, da ne spominjemo problem sa signalom talijanskih televizijskih postaja u zapadnom dijelu Hrvatske. Tom bi se problemu svakako trebala posvetiti država, odnosno njezine agencije i tvrtke zadužene za prijenos televizijskih signala. U posljednje vrijeme Kanal Ri prolazio je krizu i bilježio blag pad gledanosti, no s obzirom na okolnosti to su i dalje zadovoljavajući podaci na temelju kojih nova uprava uskoro, kad početkom listopada počne jesenska shema, programskim i organizacijskim promjenama namjerava krenuti uzlazno, povećavajući gledanost, pa tako i utjecaj Kanala Ri, smatra novi glavni urednik Kanala Ri Neven Šantić.

Iako su se lokalne televizije počele na razne načine boriti s recesijom i padom gledanosti, očekuje ih teška bitka u kojoj će kriza neke vjerojatno ugasiti. Projekti kao što su Mreža TV, prijenosi Formule 1 ili juniorskog nogometa korak su prema naprijed, ali lokalne televizije morat će napraviti mnogo više da bi privukle gledatelje i (za njih mnogo važnije) sponzore.