Otkako je gradski prijevoz u Zagrebu poskupio, a cijene goriva mijenjaju se gotovo svaki tjedan, na ulicama ima sve više biciklista. U prilog tomu ide i podatak da je promet trgovina s biciklima i biciklističkom opremom porastao između 30 i 40 posto. Iako se kriza osjeti u kupovnoj moći, potražnja za biciklima sve je veća, ali i konkurencija. Unatoč tomu specijalizirane trgovine nemaju privilegiju podizati cijene usluga i proizvoda. Kako bismo dobili uvid u stanje u toj branši, konkretna informacije potražili smo u četiri specijalizirane trgovine i servisa za bicikle.
Vlasniku tvrtke DSG Draženu Gustoviću trenutačna kriza ne ometa posao, već mu pogođuje. – Unatrag dvije godine osjetan je porast potražnje za biciklima, ponajviše zbog cijena goriva – rekao je Gustović, u čijim se dućanima najviše prodaju bicikli cjenovnog ranga između 2500 i 3500 kuna. S obzirom na to da potražnja i prodaja za tim proizvodima uglavnom ovise o vremenskim uvjetima, ne začuđuje podatak da je zimi promet manji i do 80 posto nego ljeti. Da bi privukli kupce, trgovine u zimskim mjesecima imaju sniženja na bicikle od 30-ak posto, čime se rješavaju starih modela sa zaliha. Iako se konkurencija u toj branši povećava iz godine u godinu, a samim tim i izbor modela i proizvođača bicikala, Gustović smatra da nije kriza donijela povećanje konkurencije, već je ono kontinuirano.
-
Na cijene i prodaju bicikala ne utječe toliko konkurencija koliko sami proizvođači – kaže Gustović. Naime, većina bicikala namijenjenih američkom tržištu proizvodi se u Kini, a bicikli namijenjeni europskom tržištu u Tajvanu. Zbog razlike u valuti i tečaju između tih zemalja proizvođači povećavaju cijene. Već se sada vidi da cijene bicikala rastu, no Gustović upozorava kako pravo povećanje tek slijedi.
-
S ulaskom u Europsku uniju uvest će se carina na bicikle iz azijskih zemalja, koje do sada nije bilo, pa će bicikli biti skuplji od 20 do 60 posto – naglašava Gustović.
Sasvim suprotno stajalište ima Mislav Streicher, vlasnik tvrtke Mondo bicikli, koji je za uvođenje carine i dampinskih zakona u toj branši. – Uvođenje carine potaknut će lokalnu proizvodnju koje danas gotovo da nema, a dampinski zakon omogućit će bolju filtraciju robe na tržištu – smatra Streicher. Budući da još nema carine na uvezene bicikle, ono malo domaće proizvodnje sada je zatvoreno ili zauzima zanemarivo malen udio na tržištu. Većina trgovina uvozi bicikle iz inozemstva jer je tako isplativije, a ulazak u EU omogućit će i lokalnim proizvođačima konkurentnost. Streicher primjećuje da se od pojave krize bicikli sve više prodaju po trgovackim centrima, u nespecijaliziranim dućanima s nižom cijenom, ali često i nižom kvalitetom.