Home / Tvrtke i tržišta / RALF BLOMBERG, direktor RWE-a Hrvatska i član Uprave TE-a Plomin

RALF BLOMBERG, direktor RWE-a Hrvatska i član Uprave TE-a Plomin

Spajanje dvaju divova rudarske industrije Xstrate i Glencorea ušlo je u pravu pokerašku završnicu nakon što je potonji odlučio ostati pri prvotnoj ponudi i odbaciti zahtjev jednog od najvećih dioničara Xstrate, katarskoga državnog fonda za ulaganja, za boljom ponudom. Tim je potezom dovedeno u pitanje stvaranje jedne od najvećih privatnih rudarskih kompanija na svijetu i realizacija najvećeg spajanja u toj industriji u posljednjih pet godina, vrijednog 60-ak milijardi dolara. Odbijanje pritiska iz Xstrate pažljivo je tempirano nakon objavljivanja rezultata koji su nadmašili očekivanja, a sudbinu velikog spajanja, prvi put objavljenog još u veljači ove godine, odredit će vjerojatno posljednja runda pregovaranja koja će ujedno i otkriti tko bolje bledira.

Glencore je već sada najveći dioničar Xstrate s udjelom od 34 posto, no Qatar Holding u kratkom je razdoblju uspio prikupiti gotovo 12 posto dionica i postati drugi najveći dioničar, čime je stekao mogućnost unilaterarnog blokiranja spajanja. Katarski fond s potporom drugih dioničara, među njima i Knighta Vinkea, jednog od 20 najvećih dioničara s udjelom od 0,6 posto, koji je prošli mjesec i otvoreno istupio protiv takvih uvjeta spajanja, želi za svaku dionicu Xstrate 3,25 dionica nove kompanije umjesto ponuđenih 2,8 dionica. Stvari su se zaoštrile nakon što je šef Glencorea Ivan Glasenberg izjavio da im to spajanje nije nužnost, davši tako do znanja da neće popustiti i pod cijenu propasti dogovora.

  • Ne možemo razumjeti stajalište Katarana koji traže više od 2,8 dionica. Nismo vidjeli ništa u nedavnim rezultatima što bi potkrijepilo taj zahtjev, dapače, vidjeli smo nešto nasvim suprotno – načudio se Arapima Glasenberg u razgovoru za Reuters. – Za nas to nije nužnost, to je samo pametan poslovni potez.

U Xstrati su demonstrirali jednaku tvrdoglavost i dodatno učvrstili svoju poziciju porukom da unatoč lošijim rezultatima od Glencorea imaju vrlo dobru perspektivu i kao samostalna kompanija. U prvih šest mjeseci ove godine dobit im je pala 31 posto, a Glencore je ostvario 26 posto nižu dobit u odnosu na isto razdoblje lani, još bolje od očekivanja analitičara koji su predvidjeli pad neto dobiti na 1,6 milijardi dolara umjesto 1,8 milijardi koliko je ostvareno.

Šef Xstrate Mick Davis rekao je kako novu udruženu kompaniju vidi kao moćniji poslovni model, ali i dodao da Xstrata može i sama nastaviti generirati vrijednost. Ni budućnost ne donosi posebno ružičaste boje, očekuje se daljnji pad tržišta sirovina u ostatku godine, što je mnogima signal da bolje ponude za Xstratu vjerojatno neće biti, iako je malo tko siguran u konačan ishod. Potražnja i cijene sirovina poput željezne rude, bakra i ugljena padaju, a troškovi poslovanja rastu, zbog čega mnogi režu sve iole suvišne izdatke i projekte. Škarama u Xstrati nisu izmaknuli ni direktori kojima je nakon zahtjeva dioničara dio naknada za zadržavanje preusmjeren iz gotovine u dionice, a paketi naknada i bonusa povezani su s ostvarivanjem dodatnih ušteda u vrijednosti od 300 milijuna dolara. Kompanije će uložiti milijardu dolara manje od planiranog iznosa u ovoj godini, za razliku od konkurenta Rio Tinta koji je odlučio ostati vjeran planu ulaganja.

Logika za spajanje je očita, međutim, motivi katarskog fonda manje su jasni, premda bi spajanje dviju tvrtki koje su nekoć već bile jedno, prema trenutačnim pokazateljima, više odgovaralo Xstrati. Vinje je zato bio otvoreni u svojim razlozima i naveo premalu naknadu za ono što smatra faktičkom promjenom kontrole. S druge strane, velika suša u Americi sugerira povećanje dobiti u poljoprivrednom poslovanju Glencorea s obzirom na to da se očekuju više cijene prehrambenih sirovina. Neki smatraju Glasenbergove istupe sasvim transparentnim i iskrenima, a drugi sumnjuju da je riječ o manevru i smanjenju očekivanja prije posljednjeg povećanja ponude na tri dionice. Cjenkanju, jednostavnije. Otvoreno napuštanje razgovora Glencore si ne može dopustiti zato što bi prema dogovoru morao platiti 300 milijuna funti odštete Xstrati zbog odustajanja, pa će ponuda biti na stolu do razrješenja priče. Suspens će, prema svemu sudeći, tržišta treći sve do 7. rujna kada će Xstratini dioničari glasovati o spajanju.

  • Nije baš vjerojatno da će netko doći i kupiti Xstratu, tako da će ona biti mogućnost za nas i u budućnosti – pravio se Glasenberg nezainteresiran. – Nije to ugovor u kojem mi gubimo nešto, neće nikamo pobjeći.

Xstratin interes, prema mišljenju analitičara, zaista je načelno veći u korist realizacije spajanja, a Glencoreovi su motivi pak znatno mutniji i na razini čistog nagađanja. Xstrata je proizvođač sirovina, Glencore je prije svega prodavač, tek u manjoj mjeri i proizvođač, pa se mnogi pitaju je li zaista pametno sjedinjavanje toliko eksploataciju i prodaju sirovina pod istim krovom. Sinergije bi navodno iznosile oko 500 milijuna dolara, no u promijenjenim tržišnim uvjetima vlasništvo nad vađenjem sirovina može se pokazati i više teretom nego koristi. Načelno, interes je obostran, ali kada Glasenberg kaže da ne bi umro kad bi stvar danas propala, uvjerljivije je od svojih suparnika na drugoj strani. Sve je zapravo išlo glatko do pretprošlog mjeseca kada je Qatar Holding odjednom objavio neslaganje s ponudom i zatražio osjetno bolji omjer u korist dioničara Xstrate, prikupivši u međuvremenu i dovoljan udjel za blokiranje dogovora, što sugerira neki konkretniji motiv. Kada bi sve i prošlo u najboljem redu, ostaje nemali problem regulatornih odobrenja diljem svijeta od Kine, preko Južnoafričke Republike do Europske unije jer je u perspektivi stvaranje jedne od najvećih rudarskih kompanija na svijetu.