Badel 1862 špekulantima nije meta jer su nam sve nekretnine pod hipotekom

To je previše pesimistično. Pokušat ćemo sve to proći do kraja godine. Iz razgovora s AUDIO-om vidim da je važno da se sačuvaju proizvodnja i zaposlenost. To bi, u krajnjoj liniji, trebao biti cilj.

U krajnjoj liniji, onaj tko kupuje Badel 1862 danas i ne može kupiti mnogo više od proizvodnje, zar ne? Kad u drugom krugu dođu obvezujuće ponude, bit će zanimljivo vidjeti tko planira ostaviti koje Badelove biznise jer Badel danas posluje u tri biznisa. Sve naše simulacije pokazuju da je Badel 1862 sada dovoljno čvrst da može nastaviti proizvodnju u sva tri segmenta.

Očekujete li koga od jačih europskih proizvođača žestokih pića koji bi od Badela htio uzeti samo tržišni udio? Da. Da sam ja direktor nekog od takvih proizvođača, sigurno bih se javio na natječaj.

No vaša bi preporuka bila da se zadrže sva tri proizvodna segmenta? U ovom trenutku preporučujem da sačuvamo radna mjesta.

To je vaše gledište s položaja direktora? Da, ali i da se stavim u cipele onoga tko kupuje, preporučio bih mu isto. Badelu još jedino nužno treba gotovina jer je konsolidiran vlasnički, ali ne i prema likvidnosti. To je breme koje nas cijelo vrijeme koči, ali unatoč svemu idemo dalje i imamo dobar šestomjesečni rezultat; očekujem da će devetomjesečni biti još bolji. Taj podatak potvrđuje ono što cijelo vrijeme govorim, da je Badel doista dragulj zatran smećem i recidivima prošlosti. Brojke jedine ne lažu.

Argumentirajte mi zašto bi ulagač trebao zadržati sva radna mjesta? Zato što je Badel restrukturiran.

Kažete da imate optimalnu zaposlenost? Planiramo provesti još jedan val zbrinjavanja i nakon toga imat ćemo optimalan broj zaposlenih. Idemo na selektivno zbrinjavanje pri čemu ćemo voditi računa o tome da ne ostanemo bez prijenosa znanja. Nakon toga ostaje pitanje zaduženosti i omjera prometa u odnosu na vrijednost imovine. Međutim, to dvoje ne tiče se zaposlenika, gotovo se ne tiče ni Uprave – to mora riješiti vlasnik. Badel nije propao i danas je tu gdje jest samo zbog brenda i kvalitete. To je netko morao napraviti, nije to palo s neba i nije se moglo napraviti u godinu-dvije.

Srećom pa se to što se gradilo 150 godina ne može ni uništiti u dvije-tri godine. I to je istina. Morate se ozbiljno potruditi da to uspijete. Badel je u više navrata u bližoj povijesti pokazao da se, neovisno o tome koliko ga gazite, vrati kao gumena kocka. Tomu je tako samo zbog snage brenda i kvalitete.

Što bi se dogodilo da Badel ostane u državnom vlasništvu? Kupac Badela 1862 dobit će tvrtku koja je dovoljno čvrsta da može nastaviti proizvodnju u sva tri segmenta. Na njemu je samo da riješi pitanje likvidnosti.

Ništa. Ako nastavimo ovim tempom, već iduće godine trebali bismo imati neto dobit. Upravljanjem se ne može utjecati na iznos našeg duga, zato bih u tom slučaju inzistirao na konsolidaciji na strani duga, odnosno dodatnoj dokapitalizaciji pretvaranjem dijela kredita u tvrtkin kapital. Badel je prema svim pokazateljima, osim omjera zaduženosti i omjera imovine i profita, u prilično dobrim okvirima. Da ja imam imovinu dovoljnu da je mogu zadužiti da postanem Badelov vlasnik, sve bih stavio pod hipoteku i kupio tvrtku, toliko vjerujem u nju i snagu njezinih brendova.

Ponajprije u ‘žesticama’? Svaki segment ima svoje zvijezde. Neke su nove, kao Korlat među vinima ili Svarog votka, zadnji brend koji smo lansirali i koji je dobio srebro na svjetskom natjecanju, i to četiri mjeseca od lansiranja. U tome je Badelova snaga, da ima tradiciju, znanje i ‘know-how’ koji jamči da i novi brendovi odmah budu dobri.

Bilo je vrlo hrabro izaći s novim brendom u ovo krizno vrijeme. Cilj je bio maksimalno izvući sezonu. Badelov rast jamčilo je jedino igranje na kartu turističke sezone. Kad pripremate sezonu u segmentu votki, koje su najvoluminoznije i donose većinu prihoda od alkoholnih pića, osobito u prodaji u klubovima, postigli smo to da smo u vertikali brendova imali superpremium votku Grey Goose, koju uvozimo od Bacardia, zatim ekonomičnu kategoriju Vigor, ali nismo imali premium kategoriju, koja donosi dobru zaradu. Zbog investicije u tržište morali smo zatvoriti taj dio. Zbog toga sam odlučio da lansiram novi brend, što je bila dobra odluka, neovisno o tome što su mnogi rekli da je to prehrabar potez u današnjoj situaciji.

Kad se izrazi u brojkama, koliko je to bila dobra odluka? Planirali smo ‘momački’ sa Svarogom. Plan smo premašili za više od 20 posto.

Kakav je prodajni rezultat kad podvucete crtu pod turističku sezonu? Nama je vrlo dobar, dvoznamenkasto dobar. Međutim, napominjem da treba promatrati ‘isto za isto’, što se u našem slučaju ne može jer smo se velikim ulaganjima, svjesno žrtvujući rezultat prvog kvartala, upustili u pripremanje sezone da bismo povećali zastupljenost svoje robe, potaknuvši tako…

Rast. Kolika je realna situacija ‘isto za isto’, vrlo mi je teško reći jer smo ispremiješali portfelje.

Kakav je odnos rasta prihoda prema segmentima proizvodnje? Na domaćem tržištu najviše nam raste prodaja bezalkoholnih pića, a u izvozu vina. Na domaćem tržištu bilježimo pad na vinima, no moramo uzeti u obzir da ove i prošle godine nemamo isti asortiman, ove godine nemamo dinač. Kad je riječ o alkoholu, blago smo pali, ali to smo nadoknadili u sezoni. Dakle, robne skupine u kojima je Badel lider na tržištu osjećaju makroekonomsko pokazatelje, a rastu nam robne skupine u kojima imamo relativno malen udjel. Pad se osjeća u kategoriji vrhunskih vina. Je li to promjena navike? Dok padamo u kanalu Horeca, rastemo u maloprodaji. Primjerice, ljetos smo otkrili da se brzo rasprodaju vrhunsko vino u trgovinama u blizini vezova s jahama dok restoran desetak metara dalje bilježi 30-postotni pad prodaje vrhunskih vina.

Pa zar je došlo do toga da su osiromašili i vlasnici jaht? Vrhunsko vino kupuju u trgovini i piju ga na brodu. Možda je to vezano i uz problem s ribom, koje ove godine nije bilo dovoljno, jer konzumacija ribe za sobom vuče vino. No činjenično je stanje da u kategoriji vrhunskih vina maloprodaja raste, a restorani padaju. To vam otprilike pokazuje što se događa.

I kako onda planirati prodajne strategije za iduću godinu? Kako da čovjek išta planira? Treba vam staklena kugla. Kompletno je okružje takvo da više nema planiranja, planira se od mjeseca do mjeseca. Tvrtke se, neovisno o veličini, moraju priviknuti da to da se moraju brzo prilagoditi. Trendovi se mijenjaju jako brzo. Danas više nema onoga što je prije ulazilo u kategoriju dogmi. Danas se navike mijenjaju zbog jedne izjave ljudi koji definiraju snagu eura ili toga hoće li neka država dobiti pomoć ili neće. Sve su to imaginarno i potpuno nepredvidljive kategorije koje ne možete ugraditi u planove, a makroekonomski veoma utječu na okružje. Zato sad osmišljavamo vrlo konzervativne planove i tomu prilagođavamo troškove. Ako nas što iznenađit će nas ugodno.

Je li ove godine bilo iznenađenja u prodaji u turističkoj sezoni? Sa sigurnošću mogu reći da nisu svi dijelovi obale jednako reagirali. Bilo je onih koji su radili mnogo bolje nego što smo očekivali, recimo Dubrovnik, koji jako odskače i koji će vjerojatno imati najbolju sezonu u povijesti; bilo je i onih koji su se borili. Istra je uvijek jednaka, a moj je dojam da su srednjodalmatinski otoci pretrpjeli štetu. Kad je riječ o Zrću, ono je suvereno.

Badel bi mogao raditi samo za Zrće kad bi se ‘tulumarilo’ 12 mjeseci. Što god netko predloži da bi trebalo napraviti kako bi Zrće radilo 12 mjeseci u godini, budite sigurni da će Badel to poduprijeti. To je dobar primjer čistog izvoza, i to izvoza na koji se plaćaju PDV i trošarina. Turistička je sezona neizravan izvoz, ali hrvatske tvrtke to ne iskorištavaju kvalitetno jer su svi u grčevitom strahu.

Ide li tko iz Badela s ministrom Marasom idućeg tjedna u Kinu? Ne, jer Badel 7. rujna ima proslavu svojega 150. rođendana za zaposlenike. No hrvatska delegacija posjetit će našu tvrtku u Kini.