Home / Edukacija i eventi / Maja Crnjak

Maja Crnjak

Svaka industrija ima specifičnosti, pa je tako u industriji osiguranja svakako najvažnije dobro poznavati osigurateljske proizvode i vladati prodajnim vještinama. Ovisno o poslovnoj strategiji Croatia osiguranja, profiliramo potrebno znanje i vještine svojih zaposlenika, a radi povećanja kompetencija i posljedično razine organizacijske kulture i klime. Na temelju poslovne strategije Croatia osiguranja na godinu se određuje iznos planiranih investicija u ljudski kapital, i to u nekoliko oblika. Svaka organizacijska jedinica ima godišnji proračun za stručno usavršavanje, stručne skupove i obrazovanje zaposlenika u zemlji i inozemstvu.

Kao jedna od vodećih nacionalnih kompanija Ina neprestano ulaže u razvoj ljudskih potencijala te sadašnjim i budućim zaposlenicima omogućuje profesionalni razvoj i stručno usavršavanje radi osiguranja najviše razine kvalitete znanja i kompetencija, i individualnih i na razini kompanije. U tom smislu od poslovnih škola koje odabiremo za svoje polaznike očekujemo obrazovne programe koji su u skladu s najvišim standardima na nekom polju te im omogućuju stjecanje znanja, razmjenu iskustava i analizu poslovnih slučajeva o najnovijim trendovima, tehnologiji i poslovnoj praksi. Zaposlenike pak potičemo da primijene stečeno znanje u radnim procesima i odlučivanju, odnosima s kupcima, dobavljačima, da ga prenesu kolegama, motiviramo ih na suradnju i timski rad. Posjećuju različito znanje, talente i vještine pa se u skladu s tim trebaju profesionalno usavršavati u onim poljima i s pomoću onih obrazovnih programa koji najviše odgovaraju njihovu profilu. Zahvaljujući poslovnoj i financijskoj snazi, stečenom znanju i tržišnom iskustvu Ina je, kao malo koja tvrtka u regiji, idealna okolina za razvoj potencijala zaposlenika. Mnogo djelatnosti rezultira i velikim rasponom profesionalaca zaposlenih u kompaniji, od tehničkih do trgovačkih. Sektor upravljanja ljudskim resursima provodi koncept cjeloživotnog obrazovanja formalnim i neformalnim učenjem te tako unapređuje poslovne procese. Cilj je naše obrazovne politike stjecanje individualne i kolektivne kompetencije.

U protekle dvije godine u sklopu programa zapošljavanja studenata završnih godina i mladih diplomiranih stručnjaka zaposlili smo 227 pripravnika, a u rujnu stiže još 131. Danas je sve češće stajalište da je većina uobičajenih izvora konkurentske prednosti dostupnija kompanijama i da se zbog toga smanjuje prostor da se upravo tim uobičajenim načinima istaknemo od konkurencije; zbog toga je sve veća i uloga znanja. Od poslovnih škola, ali i polaznika, očekujemo i tražimo da uvijek razmišljaju o primjeni i koristi stečenog znanja. Konkretno, to znači da gledamo pokazatelje poslovanja, a ne ljudskih potencijala. Znanje je resurs koji trebate moći unovčiti u budućnosti, baš kao svaku drugu investiciju. Važno nam je da razvojni planovi i programi budu orijentirani prema budućnosti, odnosno da im se pristupa strateški, definiranjem i razumijevanjem kompetencija potrebnih ubuduće.

Prije svega, banka mora biti poticajno okružje za stjecanje i prijenos znanja. To je znanje svakako kombinacija novih stručnih spoznaja, ali i dosadašnjih iskustava i informacija. U bankarstvu su danas znanje i vještine sve važniji za proizvode i usluge koje pružamo te načine na koje ih pružamo. Oni koje razvijamo pomažu nam da bolje odlučujemo, brže rješavamo probleme, smanjuju pogreške, osamostaljuju zaposlenike te u skladu s time poboljšavamo uslugu za klijente.

Pliva podupire koncept cjeloživotnog učenja i potiče učenje i razvoj na radnome mjestu i izvan njega savjetovanjem i mentorstvom, multidisciplinarnim radnim skupinama, seminarima, kongresima, poslijediplomskim studijima i specijalizacijom te jezičnim i kompjutorskim tečajevima, za što svake godine izdvaja mnogo novca. Posebna pozornost posvećuje se razvoju općih i menadžerskih kompetencija. Pliva ima i vlastiti edukacijski centar koji provodi programe posebno prilagođene potrebama poslovnih procesa u kompaniji. Zaposlenici su 2011. proveli u prosjeku 17 sati na nekoj vrsti edukacije. Mnogo ih pohađa doktorske ili specijalističke poslijediplomsko studije. U tom dijelu surađujemo s nekoliko vrstnih znanstvenih ustanova i poslovnih škola u zemlji i inozemstvu. U njihovu odabiru vodimo računa ponajprije o tome da njihovi obrazovni programi zadovoljavaju specifične potrebe naših zaposlenika. Stjecanjem certifikata Poslodavac partner u svibnju ove godine Pliva je dobila i vanjsku potvrdu da ima visoke standarde i sustave za razvoj ljudskih resursa te dobre i transparentne metode privlačenja i zadržavanja zaposlenika. Dok u Hrvatskoj pada zaposlenost, jedna smo od rijetkih kompanija koje su od prosinca prošle godine dosad zaposlile više od stotinu novih ljudi.

Od poslovnih škola i njihovih polaznika očekujemo mnogo veće praktično znanje od onoga koje se stječe redovitim visokoškolskim obrazovanjem, odnosno da polaznici takva obrazovanja budu bolje pripremljeni za tržište rada i brže se uvode u rad. U obrazovanju zaposlenika u poslovnom sustavu naglasak je na znanju i vještinama koje im trebaju u svakodnevnom radu, ali i za svladavanje izazova. Za to, osim što moraju vladati stručnim znanjem povezanim sa svakim radnim mjestom, moraju znati strane jezike jer malo smo tržište pa možemo opstati jedino izlaskom u svijet; nadalje, moraju dobro vladati informacijskom tehnologijom te ‘mekim vještinama’, poput komunikacijskih i prezentacijskih, pregovaranja, timskog rada, upravljanja vremenom. S obzirom na opterećenost poslom i poslovičan manjak vremena dajemo prednost konkretnim programima u kojima zaposlenici mogu steći primjenjivo znanje, sa što manje teorije, a što više praktičnih primjera iz okoline. Kad polaznici ocjenjuju seminare na koje smo ih uputili, najviše ocjene dobivaju oni koji su bile previše teorijski, odnosno s primjerima daleko od stvarnosti našeg tržišta.

Saponia godinama ulaže u stjecanje novog znanja i svladavanje vještina, od osposobljavanja radnika u pogonu do edukacije menadžmenta. To novo znanje i vještine razlikuju se ovisno o radnome mjestu, odnosno položaju u sustavu. Sve veća automatizacija proizvodnje zahtijeva od radnika znanje rada na računalu i osnova engleskoga te specifično znanje povezano sa svakom linijom proizvodnje. S rastom složenosti poslova povećava se i opseg ponuđenih edukacija, od uskospetsijalističkih, povezanih s kemijskim analizama, novim trendovima u formulacijama proizvoda i proizvodnom tehnologijom, knjigovodstvom, prodajom, nabavom i dr., do općenitijih, povezanih s informacijskom tehnologijom, ‘mekim vještinama’ i drugim potrebnim znanjima.

Od poslovnih škola očekujemo ponajprije da nam pomognu u usavršavanju znanja, vještina i kompetencija kako bismo bili uspješniji u poslovanju. Danas je važno, više nego ikada, da programi budu aktualni, odnosno da se temelje na situaciji u biznisu i da nam daju ‘svjež pogled’ na to kako se nositi s većim pritiskom i konkurentnošću te u radu iskoristiti nove tehnologije. Nove mogućnosti u komunikaciji i stalne mobilne inovacije nužnost su za funkcioniranje današnjih organizacija i osnova inovativnih marketinških kampanja. Važna je edukacija o upravljanju krizom i promjenama – to kako se boriti s teškim situacijama u kompaniji i u okružju mnogo govori o nama i našoj uspješnosti te uvelike određuje hoćemo li biti prvi ili drugi na tržištu ili naš posao neće opstati. Također je važna konstantna potreba za razvojem ‘leadershipa’ na svim razinama tvrtke. Danas je mnogo teže nego prije tražiti nove zaposlenika. Osim što moraju biti dobro obrazovani, informatički pismeni i govoriti strani jezik, moraju biti motivirani, agilni u odlučivanju i imati visok stupanj ‘leadershipa’. Nije više dovoljno imati zaposlenike koji samo žele biti dio dobre kompanije, nego zaposlenike koji imaju motiv, želju i sposobnost promijeniti kompaniju i poboljšati je. Želimo buduće lidere koji vole uživati u životu i u onome što rade te koji svoju strast prenose na posao.

Hrvatski Telekom kao tehnološki lider i vodeća kompanija u telekomunikacijskom sektoru stalno ulaže u razvoj zaposlenika. U kompaniji je izražena svijest o tome da ulaganjem u razvoj zaposlenika povećavamo kompanijsku, ali i osobnu kompetitivnost, čime pridonosimo ostvarenju kompanijskih ciljeva i kvaliteti usluge koju pružamo korisnicima. Budući da je Hrvatski Telekom u vrhu kompanija koje rade sa suvremenom tehnologijom, inoviraju i razvijaju nove proizvode, jasno je da uspješne kompanije od neuspješnih često razlikuje poimanje događaja i promjena u budućnosti, razvoj specifičnih proizvoda, inovacija, njegovanje odnosa s korisnicima, upravljanje promjenama u tehnologiji te u kulturi kompanije. Stoga su upravo neke ključne kompetencije koje usavršavamo kod menadžera shvaćanje budućnosti, otvorenost za promjene i upravljanje njima, uspostava održivih partnerstva, od međufunkcionalne suradnje u kompaniji do strateških partnerstva s dobavljačima i komplementarnim industrijama. Upravo u vezi s tim čimbenicima nastojimo stalno poboljšavati kompetencije i ostati u vrhu hrvatskoga gospodarstva.

Od obrazovnih ustanova očekujem da pripremaju kadar koji se može vrlo brzo uključiti u poslovne aktivnosti kompanije, prije svega zbog toga što su programi i način studiranja prilagođeni gospodarstvu i realnom okružju. Tako se, primjerice, kod nas i dalje malo pozornosti posvećuje proučavanju upravljanja ljudskim potencijalima i učinkovitosti rada s drugim ljudima iako je važno da mladi to shvate prije nego što postanu radno aktivni. Jačanjem spone između gospodarstva i znanstvenih institucija i škola poboljšala bi se suradnja koja donosi samo obostranu korist. Izdvajam svijetli primjer studentske organizacije E-student ‘Case Study Competition’, projekt kakvih bi u našim institucijama trebalo biti mnogo više.