POREZ NA IM

Svaki porez, pa i onaj na imovinu, usporava ekonomske aktivnosti, tvrdi Hrvoje Zgombić i pita se je li ikad uvođenjem ijednog poreza neki bogataš imalo osiromašio. Zauzima se za oporezivanje PDV-om uza što niže izravne poreze, po mogućnosti na nuli. I drugi porezni stručnjaci boje se da će se oporezivanje imovine urediti na svojstven, ‘hrvatski način’ – donošenjem zakona na brzinu, s mnogo nejasnoća, uz velike administrativne troškove koji ne opravdavaju visinu prihoda od poreza, uz ozakonjene nelogičnosti – te da ćemo u želji da otklonimo neke nepravde izazvati nove, također neželjene. A poduzetnici će se svakako prilagoditi, makar i zamrzavanjem poslovanja.

Osim najave da će porez na imovinu stupiti na snagu s Novom godinom iz Vlade nema drugih detalja. Dok Linićev kabinet užurbano priprema porezni paket, stručnjaci su sumnjičavi. Porezna savjetnica Marija Zuber predlaže da se zakon donese do kraja godine, ali da se ne primijeni prije 2014. Zauzima se i za postupno uvođenje ciljanih stopa poreza u prijelaznom razdoblju od tri do pet godina.

Rasprijeđene porezne osnovice novog poreza, tko će biti porezni obveznik, koji su konkretni ciljevi, je li izrađena procjena učinaka uvođenja i je li državna administracija sprema za taj kompleksni potez – pitanja su bez odgovora. Sve se svodi na prijedloge i upozorenja poduzetnika i poreznih stručnjaka. Možemo, stoga, samo naglašati, ali time i stvoriti podlogu za daljnju raspravu.

Marija Zuber, porezna savjetnica i urednica u časopisu Računovodstvo i financije, kao prvo, iako možda ne i najvažnije, ističe da bi se uvođenje poreza na imovinu moralo podudarati s istovremenim ukidanjem ili smanjivanjem nekih drugih sada obveznih nameta.

• Sa stajališta višine ukupnih javnih prihoda to bi na globalnoj razini trebalo rezultirati zamjenom jednog oblika javnih davanja drugim, ali sa stajališta pojedinaca nekima bi se porezni teret trebao smanjiti, a nekima i povećati – objašnjava Zuber te podsjeća da je upravo to i najavljivano.

Rečeno je da će porez na imovinu pratiti smanjivanje komunalne naknade, pa Zuber smatra da javnosti treba objasniti tko će plaćati manju naknadu, za koliko manju i pod kojim uvjetima.

Za primjenu poreza na imovinu nema nužnih kapaciteta. Ove godine Slavko Linić slavi 10-godišnjicu neuspješnog uvođenja različitih oblika poreza na imovinu. On je 2002. kao potpredsjednik vlade premijera Račana pokrenuo promašeno prihvaćanje Zakona o jednokratnom porezu na imovinu fizičkih i pravnih osoba stečenu tijekom pretvorbe i privatizacije, poreza na neiskorištene poduzetničke nekretnine, poreza na neobrađeno obradivo poljoprivredno zemljište i poreza na neizgrađeno građevno zemljište.

Uporni Linić pokušao je Prijedlog zakona o jednokratnom porezu na imovinu progrurati i 2006. kao prijedlog tada oporbenoga Kluba zastupnika SDP-a, ali i taj je prijedlog Sabor glatko odbio. Ostali oblici ‘Linićevih poreza’ na imovinu: prihvaćeni su porez na neiskorištene poduzetničke nekretnine, porez na neobrađeno obradivo poljoprivredno zemljište i porez na neizgrađeno građevno zemljište, ali s odgodom početka nastanka porezne obveze od 2003. Nijedan od svih tih ‘Linićevih poreza’ na imovinu nije zaživio jer za njihovu primjenu nema nužnih kapaciteta, primjerice nisu sređene vlasničke knjige i ostala potrebna infrastruktura. Zbog toga i od ponovne najave uvođenja poreza na imovinu treba očekivati samo promašenu improvisaciju.

Prihodi od oporezivanja zemljišta trebali bi zamijeniti prihode od smanjenih zdravstvenih doprinosa i one od poreza na promet nekretnina. Knade po četvornome metru zamijeni naplatom po procijenjenoj vrijednosti kvadrata. Jedina velika izmjena bila bi ta što se porez na imovinu naplaćuje i na zemljište, ali i tu bi, smatra Tica, trebalo ići s minimalnim opterećenjem za početak dok se sustav u informacijskom smislu potpuno ne konsolidira.

• Idealno bi bilo kada bi prihodi od oporezivanja zemljišta mogli zamijeniti prihode od smanjenih zdravstvenih doprinosa i prihode od poreza na promet nekretnina koji bi, prema mojemu mišljenju, također trebalo ukinuti – jasan je Tica. Trebalo bi mnogo toga. I dobro se pripremiti jer, jedan će problem za sobom povlačiti drugi te izazivati suprotnе efekte od očekivanih.

Potrebno je riješiti mnogo stvari, počevši od sredstvovanja zemljišnih knjiga do načina procijene vrijednosti imovine. Vrlo je osjetljivo pitanje tko zapravo realno može procijeniti vrijednost – ističe Zdravko Jelčić, direktor Spin Valisa. Nesređene knjige realno mogu biti problem, ali Tica kaže da porez nudi i novi instrument kojim država može pomoći u rješavanju vlasničkih spornih nekretnina i putem kojeg se može motivirati i vlasnike da se aktivnije uključe u rješavanje vlasničkih pitanja.

Nažalost, mislim da je pravni, ali i geodetski, sustav u Hrvatskoj toliko složen i skup da se većina vlasničkih spornih nekretnina nikada neće srediti – smatra Tica. Kad je pak riječ o određivanju vrijednosti imovine, mogli bi se pojaviti i sporovi. Zuber je mišljenja da će model vjerojatno funkcionirati tako da vlasnik sam prijavi procijenjenu vrijednost, a ako se porezno tijelo s tim ne složi, ono će imati ovlast samo procijeniti vrijednost imovine. To uključuje žalbene postupke, a vjerojatno i brojne sudske sporove.

Kad bi se i to nekim čudom riješilo, ostaje ključno pitanje – visina poreznog opterećenja. Ne zna se hoće li porez na nekretninu koja se ne rabi biti veći od poreza koji bi se plaćao da se ta nekretnina iznajmljuje. Ne zna se ni hoće li obveza plaćanja poreza na nekretninu koja se ne rabi biti veći od poreza koji bi se plaćao da se ta nekretnina iznajmljuje.