Poseban prilog

Za poslovni uspjeh nužna je kvalitetna i ugledna poslovna škola koja daje znatnu prednost na zahtjevnom tržištu rada. Poslovni studij, dakle, pravo je ulaganje u budućnost, no loša škola može biti golem gubitak vremena i novca. Stoga je važno znati dobro odabrati i pritom imati na umu da će vas poslije procjenjivati po edukacijskom pedigree. Kvalitetna poslovna škola može vam dati više od samog znanja. Konkurentska prednost škole među sobom stječu na osnovi broja vodećih teoretičara i praktičara koje uspjevaju angažirati za stalna i povremena predavanja te mreže kontakata koju nude svojim polaznicima.

Većina najvažnijih poslovnih škola jesu one američke, i to bez obzira na to koristite li se američkim ili europskim izvorima. Najbolje svjetske poslovne škole predvodi Stanford Graduate School of Business, slijedi Harvard Business School, zatim University of Pennsylvania: Wharton, a na četvrtom je mjestu britanski London Business School. Do desetog mjesta popis se nastavlja s američkom Columbia Business School, francuskim i singapurskim Inseadom, američkom MIT: Sloan školom, a zatim slijede dvije španjolske poslovne škole IE Business School i Iese Business School. Deseto mjesto pak zauzela je kineska Hong Kong UST Business School. Popis podupiru i podaci o prosječnom povećanju plaće polaznika nakon odslušanog programa, pa se tako nakon Stanforda može očekivati čak 129 posto veća plaća nego što biste ostvarili prije školovanja. To je vani, logično, jedan od najvažnijih kriterija. Zanimljivo, španjolske i kineska škola čak nude obećanje od 139 do 144 posto, no riječ je o malo drugačijim ekonomijama od američke i britanske.

Naravno, problem je hrvatskih škola to što svoju stručnost i kvalitetu ne mogu potvrditi istim parametrima, jer kod nas se ni sa završenim Standfordom ili Harvardom ne možete ponadati proporcionalnom povećanju plaće. Barem ne još. Naše se škole stoga moraju služiti svim adutima koje imaju kako bi se razlikovale od konkurenata, bilo da se radi o certifikatima, domaćim ili stranim znanstvenim ili poslovnim zvijezdama.

Sveučilišta najviše klase, dakle i najvećih prihoda, bez problema privlače i mogu platiti najbolje i najtalentiranije predavače i znanstvenike iz svijeta. Takve škole gotovo obvezno imaju i praktičare, uspješne biznismene koji iz prve ruke mogu pokazati kako izgleda teorija primijenjena na živom poslovnom primjeru te dileme s kojima se njihove tvrtke upravo suočavaju. Naravno, takve poslovne škole veoma su skupe, pa je pravo pitanje isplati li se nekom koji kani poslije poslovati u Hrvatskoj takva investicija. Jasno, lijepo zvuči imati certifikat s imenom vodećih škola i od toga možete imati koristi na globalnom, ali ne pretjeranu na domaćem tržištu.

U poslovnim školama sjedenje nad knjigom ili računalnim ekranom jednako je važno kao i druženje s kolegama studentima. Biznis je društveni posao i bitno je već u studentskoj fazi stići što više prijatelja i znanaca te se naučiti na rad u grupnim projektima i s timovima. Svi ti studenti poslije će biti vaši poslovne kolege ili ostra konkurencija, pa ih je to bolje poznati. Dakle, nije nevažno raspatiti se koja i kakva populacija najčešće pristiže u koju školu, jer tu već možete dobiti prvu mrežu poslovnih kontakata. Odakle polaznici dolaze? Koliko radno iskustvo već imaju? Što poslije postižu i koliko velik klub alumni imaju? To su pitanja koja si u odabiru škole morate postaviti. A dok to izučavate, provjerite i kakav je odnos predavača s bivšim polaznicima. Dobre škole, naime, nastavljaju na najrazličitije načine podupirati svoje polaznike dugo nakon što su završili program.

Škole svjetskoga glasa u svom okružju napreduju i ističu se snagom da podupiru natjecanja, konkurenciju, kritičko i znanstveno mišljenje, inovativnost i kreativnost, a za to je nužno osigurati strukturalnu slobodu djelovanja institucije. U svijetu se pokazalo da poslovne škole koje imaju teškoća u izmjeni programa i predavača jer su ograničene državnim propisima ili birokracijom imaju problema s prilagodbom kurikuluma brzim mijenjama poslovnog okružja, pa uglavnom kaskaju za onima koje se modularno i brzo mijenjaju s vanjskim utjecajima. Dakle, pokušajte istražiti kolika je razina autonomije škole koju želite upisati. Za poslovne je škole jednako važan i lider, odnosno dekan. Dekan s vizijom, naime, uravnotežuje interes studenata, škole i okružja.

Napokon, uzmite u obzir i svoje vlastite ambicije i stil učenja. Liga najboljih može imati zvjezdani aurum, a opet biti potpuni promašaj za vas. Na kraju, najbolja je poslovna škola ona koja za vas može biti najpoticajnija i najinspirativnija, a to može ovisiti čak i o geografskom položaju.

Kada se odlučujete za domaće škole, najvažnije je provjeriti njihove akreditacije i imena dekana. Najprestižniji su certifikati udruge AACSB (The Association to Advance Collegiate School of Business) i EQUIS (European Quality Improvement System).

Primjerice, Cotrugli Business School prva je u Hrvatskoj ponudila akreditirane programe, a osnovana je uz potporu svjetske mreže poslovnih lidera World Business Academy, kao što su Deepak Chopra, Peter Senge, Rinaldo Brutocco, Daniel Goleman i drugi. Diče se i svojim dekanom Jyotijem Guptom, svjetski priznatim financijskim stručnjakom i konzultantom za Svjetsku banku i Europsku komisiju. S domaćim se poslovnim zvijezdama pak nametnula poslovna škola Vern’, na čijem je čelu dekan Goran Radman. Vern’ je osnovan još 1990., a 2007. prerastao je u prvo hrvatsko poslovno veleučilište, koje se danas može pohvaliti s više od 2000 studenata, više od 2300 bivših studenata, 200-tinjak predavača i devet studijskih programa. Nije nadmet reći da je Veleučilište Vern’ prvi akademski Superbrand koji od 2010. kontinuirano prima priznanja Superbrands Croatia.

No ni Zagrebačka škola ekonomije i managementa (ZŠEM) ne libi se ‘igrati’ na svojeg najpoznatijeg člana, dekana dr. Đuru Njavru. A osim toga rado ističu da je ZŠEM prva hrvatska visokoškolska obrazovna ustanova koja je postala članicom AACSB-a i koja je ušla u veoma zahtjevan proces punopravne akreditacije AACSB-a.

Visoka škola za tržišne komunikacije Agora već u svom imenu jasno naznačuje što joj je najjača strana. Agora je osnovana 1992. kao društvo za intelektualne usluge i do danas je postala važna poslovna škola s referentnim popisom domaćih i europskih predavača s najrazličitijih područja djelovanja. Na čelu škole je dekan prof. dr. Sava Bogdanović, a njezin je najpoznatiji domaći predavač dr. Damir Novotny. Ipak, Agora se najviše hvali podatkom da su u posljednjih pet godina njezina čak 11-orica nastavnika objavila udžbenike koji se aktivno rabe u nastavi na svim razinama diljem hrvatskih škola.

Naveli smo samo najpoznatije poslovne škole kod nas, no imajte na umu da ih ima više na tržištu te da, štoviše, to postaje sve zanimljivija tržišna niša.

Vrh je svjetskih poslovnih škola rezerviran za američka sveučilišta. Iako je teško izabrati najbolju, na rang-listama uvijek se među prve tri nađu Harvard i Stanford. Na Stanfordu među predavačima su Condolezza Rice, bivši američki ministar obrane William Perry, devet dobitnika Nobelove nagrade iz područja ekonomije te ljudi koji su krojili ili još kroje ekonomsku politiku SAD-a. Stanford su završili osnivači Hewlett-Packarda, Googlea, Yahooa, Nikea i mnogih drugih kompanija. Na istočnoj obali SAD-a smjestio se Harvard, najstarije američko sveučilište, osnovano 1636. s jednostavnim motom ‘istina’. Harvard je pohađao i osnivač Facebooka Mark Zuckerberg koji je socijalnu mrežu pokrenuo iz jednog od mnogobrojnih studentskih domova. Među poznatim su studentima bili i Bill Gates, sadašnji američki predsjednik Barack Obama, glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon te brojni političari, glumci i ekonomski stručnjaci.

Pri samom je vrhu rang-liste Massachusetts Institute of Technology, poznatiji kao MIT. Iako bi se po imenu reklo da se radi o tehnološkom fakultetu, to je daleko od istine. Njihov program MBA iznimno je cijenjen, a otvoreni su prema studentima iz inozemstva. Koliko su studenti fakulteta uspješni, pokazuje i istraživanje da su diplomanti MIT-a osnovali više od 25 tisuća tvrtki koje zapošljavaju više od tri milijuna ljudi. Četvrtina radne snage u glasovitoj Silicijskoj dolini ima diplomu MIT-a.

Pri samom vrhu smjestio se i Berkley, osnovan 1868., jedan od najcjenjenijih američkih fakulteta. Mnogi dobitnici Nobelove nagrade pohađali su fakultet smješten u blizini San Franciscca koji je osim po vrhunskim diplomskim programima poznat i po iznimno dobrim sportskim timovima. To su dobro iskoristili hrvatski plivači, pa je najpoznatiji Hrvat koji je završio Berkley Gordan Kožulj. Za program MBA na Berkleyju osnovana je posebna škola, Haas School of Business, koja djeluje u sklopu fakulteta. Profesori koji predaju iskustvo su stjecali na raznim poslovima, a među njima ima i dobitnika Nobelove nagrade, poput Olivera Williamsona koji je nagrađen 2009. Izvan SAD-a najcjenjenije poslovne škole imaju engleski Cambridge odnosno Oxford. Rivalitet između tih škola nadaleko je poznat ponajprije po veslačkoj utrci, ali i ‘utrka’ znanja potpuno je izjednačena. Oxford je 2012. proglašen najboljim engleskim fakultetom. Među studentima koji su završili taj prestižni fakultet čak je 26 engleskih premijera, neki od najvećih ekonomskih stručnjaka kao što su Adam Smith, Alfred Marshall i mnogi drugi. Iako je školarina iznimno visoka, postoje razne stipendije koje mogu dobiti najbolji studenti. Iznimno cijenjen fakultet koji je upravo zbog tih stipendija dostupan i onim slabijega financijskog statusa. Drugi prestižni engleski fakultet Cambridge u nekim tablicama bolje je plasiran od Oxforda, ali to su sve sitne razlike jer je kvaliteta školovanja na oba iznimno visoka. Cambridge se ističe po tome što ima najveći broj doktora znanosti, a i ima najveći broj objavljenih znanstvenih radova.

Povrat za pet godina Od poslovnih škola s neengleskoga govornog područja najbolje kotira tokijsko sveučilište, no ta jezična barijera mogla bi stvarati dosta problema polaznicima iz Hrvatske. Mnogo je bliže i pristupačnije pariško sveučilište koje je poznato po tehnološkim fakultetima, ali ima jako dobru poslovnu školu. Postoji još niz iznimno kvalitetnih škola koje nisu toliko razvijane, a koju izabrati, ovisi o materijalnim mogućnostima, udaljenosti, poznavanju jezika, mogućnostima prilagodbe na način predavanja. Ali ako izabereš bilo koju poslovnu školu s popisa najboljih, teško ćete pogriješiti jer sve one imaju dugu i uspješnu povijest iza sebe. Iako cijena godišnje školarine prelazi 50 tisuća dolara, istraživanja koja je proveo Forbes pokazuju da se to ulaganje na najboljim svjetskim fakultetima vraća u roku od pet godina.