Sva tajna turskog uspjeha sadržana je u riječi ‘čališmak’ – raditi

Turci su u Hrvatskoj prepoznali poslovne prilike. Tvrtka Čališkan, čije ime dolazi od riječi ‘čališmak’, što znači ‘raditi’, pokrenut će proizvodnju u Diokiju.

Kada se danas spomene Turska, malo će tko pomisliti na 16. i 17. stoljeće i bitke za Sisak i Sinj. Daleka povijesna sjećanja danas su postala dio nacionalnog posnosa i kulturne baštine, a novija povijest dala je nove temelje zajedničke budućnosti. Autocesta Zagreb – Split, nekada tek dugogodišnji nacionalni hrvatski san, danas je stvarnost izgrađena u partnerstvu hrvatskih građevinara i turske tvrtke Enka. Uz tu autocestu otvorila se i nevidljiva gospodarska ‘autocesta’ kojom sve više turskih tvrtki stiže u Hrvatsku. Drugim trakom prema Turskoj za sada je bilo samo nekoliko, ali zato vrijednih, ‘probnih vožnji’ koje, nažalost, još nisu dale očekivane rezultate. Ništa za to, ‘omnia tempus habet’ – sve ima svoje vrijeme, a svaki pokušaj čini dva gospodarstva sve bližima i samo je pitanje dana kada će trebati proširiti oba traka te nevidljive gospodarske autoceste. Da o mostovima i ne govorimo.

U Istanbulu se uz postojeća tri upravo grade još dva mosta preko Bospora, uz željeznički tunel ispod mora. Zato nimalo nisu čudne ocjene analitičara da je Turska jako zainteresirana za paneuropski željeznički i cestovni koridor Xc (Salzburg – Ljubljana – Zagreb – Beograd – Sofia – Istanbul). Kada Europa i Azija budu povezane s pet mostova i željezničkim tunelom, jasno je da će i koridor Xc postati nova gospodarska žila kucavica između Azije i Europe. Turskoj je ta komunikacija od strateške važnosti, već i zbog činjenice da je Europska unija najvažniji turski trgovinski partner, udjelom uvoza i izvoza od 45 posto.

Govoreći na Balkanskom forumu u New Yorku 22. rujna 2011., predsjednik Saveza poduzetnika i industrijalaca (TUSKON) Rizanur Meral Balkan je opisao kao ‘vrata Turske prema Zapadu’, ističući gospodarsku transformaciju Turske nakon 2002., tijekom koje je tursko gospodarstvo postalo drugo na svijetu po brzini rasta, uz povećanje izvoza s 35 milijardi dolara na 135 milijardi.

U korijenu tog uspjeha, ispod svih politika i strategija, dvije su jednostavne riječi: naporan rad. Turci su vrlo vrijedni i jednako tako poduzetni gospodarstvenici. Njihov je poslovni vidokrug globalan. Poslovne mogućnosti prepoznaju brzo i jednako brzo reagiraju. Spremni su odvagnuti i preuzeti poslovni rizik. Vrlo rado slijede uspješne primjere drugih turskih tvrtki.

Na dolazak sve većeg broja turskih tvrtki u Hrvatsku svakako bitno utječe interes Turske za snažniju integraciju s EU, ali i tradicionalan način turskog poslovanja koji se uvelike oslanja na međusobnu suradnju i razmjenu iskustava.

S druge strane, povjerenje najviše rangirane osobe u turskoj tvrtki jest kapital koji nije lako steći. To podrazumijeva godine suradnje tijekom kojih se postupno gradi povjerenje sa suradnicima na nižim razinama ili već prije stečeni kapital osoba od povjerenja, poslovnih partnera, prijatelja, ili članova obitelji. Zapravo, možda bi sličan odgovor bio i na pitanje kako poslovati s Hrvatima. Tako tradicionalno povezana i zatvorena poslovna zajednica u prvom koraku može biti doživljena kao zapreka, ali nije neobično da jednom stečeni kapital međusobnog povjerenja ima veći prioritet od izravne poslovne koristi. Drugim riječima, tada se taj teško stečeni kapital u pravilu višestruko vraća.

Jedna od posljednjih vijesti u medijima jest da će turska tvrtka Čališkan ponovno pokrenuti proizvodnju u Diokiju. Na turskom ‘čališmak’ znači ‘raditi’. Možda je doista u toj jednostavnoj riječi sadržana sva tajna turskog uspjeha i dolaska turskih tvrtki u Hrvatsku. Treba raditi. Turci su u Hrvatskoj prepoznali poslovne izazove i prilike. Hrvati ih sada trebaju bolje upoznati, izgraditi međusobno povjerenje i prepoznati sve prilike takvog partnerstva. Tada će i na nevidljivoj gospodarskoj autocesti sasvim sigurno nastati gužva i u smjeru Turske. Za početak je sjajno da Turci u sve većem broju dolaze u Hrvatsku.