TOME ANTIČIĆ: ‘Ruđer’ mora više surađivati s gospodarstvom

Na veću državnu potporu ne možemo računati, što znači da ćemo se morati angažirati na još više međunarodnih projekata, povećati gospodarsku i institucionalnu suradnju. Naravno, ne možemo samo raditi s gospodarstvom jer nismo samo servis, ali svoje vrhunske uredaje možemo učiniti dostupnima industriji, pružiti ‘know how’ iz mnogih interdisciplinarnih područja – kaže Antičić. Vrhunski fizičar još kao dijete zaljubio se u znanost, promatrao je zvijezde i bio je općenito sve mirom. Iako su se roditelji nadali da će završiti u inženjerskim vodama, uspio je ostvariti svoj san.

Rodio se u Splitu, ali je još kao dijete putovao za poslovnim obvezama svojeg oca. Neko vrijeme obitelj je živjela u Njemačkoj, a s 12 godina Antičić je upisao američku školu u Sudanu u kojemu mu je otac radio kao predstavnik trgovačke tvrtke Genex. Dvije godine išao je i u sudansku školu s engleskim programom, gdje je bio jedini bijelac među 50 učenika. Diplomirao je fiziku na Sveučilištu u Londonu, gdje je živio u studentskom kampusu, na Sveučilištu Cambridge magistrirao je teorijsku fiziku, a 1997. doktorirao je na američkom Sveučilištu Johns Hopkins u Baltimoreu na eksperimentalnoj fizici čestica.

Ostao bi sigurno u inozemstvu da ga kod kuće nije čekala vojna obveza, nakon koje se zaposlio u IRB-u, u grupi koja je surađivala s CERN-om, u kojem je i sam radio neko vrijeme u Ženevi. Antičić kaže da se način rada IRB-a nije mnogo promijenio u posljednjih 15 godina. Oduvijek su ga živcirale beskrajne administrativne procedure, stroga hijerarhija protiv inicijativa znanstvenika, ljubomora starijih kolega i ružna atmosfera. Prije četiri godine izabran je za predstojnika Zavoda za eksperimentalnu fiziku (ZEF), koji je postao najuspješnijim zavodom IRB-a. Voditelj je i FP7 projekta ‘Particle Detectors’, vrijednog više od osam milijuna kuna. Njegovom realizacijom IRB će dobiti aktivnu ulogu u eksperimentalnoj nadogradnji CERN-ovih silicijskih detektora.

Antičić usko surađuje s mnogo stranih znanstvenika na međunarodnim znanstveno jakim projektima. Navike i metode rada koje je naučio u inozemstvu prenio je u IRB. – Vrlo je vrijedan i svojim primjerom pokazuje da se može napraviti više kada se to želi. Ne stavlja osobne interese ispred interesa kolega, dapače, odrekao se nekih svojih ideja i poslova u korist drugih ako se pokazalo da je to od veće koristi. Sve što je radio bilo je vrlo transparentno i nije donosio nikakve važnije odluke bez rasprave s ostalim znanstvenicima, kaže njegov kolega.

Iako ne ostavlja dojam čovjeka koji lupa šakom o stol, kad se treba za nešto boriti, činit će to svim sredstvima. Kolege kažu da katkad zna biti vrlo izravan, sve kaže u lice, možda i u situacijama kada treba diplomatski odgovoriti. Svejedno, ima potporu većine od 500 znanstvenika na IRB-u.

Postigla se ideja zajedništva koje dugo nije bilo i stvorena je pozitivna natjecateljska atmosfera koja je rezultirala podizanjem kvalitete rada i povećanog financiranja naših istraživanja iz međunarodnih izvora – kaže suradnik koji ga dobro poznaje. Tijekom godina znanstvenog rada u velikim međunarodnim kolaboracijama razvio je vještinu timskog rada i ima duh vođe koji nije previše nametljiv i samodopadan. Naviknuo je da se kolege druže i nakon posla i nastojat će održati tu tradiciju.

Nema mnogo hobija jer mu je glavni fokus znanost, no voli arheologiju i opuštanje uz čitanje starih pisama te druženje sa svojim osmogodišnjim sinom. Jedna je od zanimljivih Antičićevih ideja i ona da se IRB otvori javnosti, da se Meštrovićev spomenici Ruđera Boškovića i Nikole Tesle okrenu jedan prema drugomu te da se napravi Teslin centar u kojem će stajati stalni izlošci kao turistička atrakcija. Novacima, smatra, treba usaditi želju da u poduzetništvo jer ‘oni mogu biti lideri gospodarstva’.

Znanost ne smije postojati samo radi znanosti, već mora koristiti cjelokupnom društvu – Antičićeva je poruka. On sad treba izabrati tim koji će mu pomoći u stvaranju novog ugleda IRB-a.