Iza svakog uspješnog muškarca stoji… MEMOSENG ( jer zene to znaju )

BILLA planira otvarati taj format i u ostalim većim gradovima u Hrvatskoj, a ne samo u Zagrebu. Uvijek smo zainteresirani za širenje maloprodajne mreže i u fokusu nam je, prije svega, najam malih trgovačkih formata. Prednosti jer poznaju ljude, njihove navike i potražnju te će za pobjedu nad njima trebati vremena, znanja i početnih gubitaka. Otvaranje malih formata velikih lanaca dosad je najveća opasnost za male trgovce. Na razini države ne postoji nikakav plan gdje i koliko je takvih dućana potrebno, a da se ne ugroze mali trgovci – smatra Boris Vukelić, predsjednik Ceha trgovine u HOK-u.

Analitičari smatraju da bi u malim formatima najviše mogao uspjeti Konzum, koji ima znanje, iskustvo, investicijski potencijal i logistiku. No, isto tako postoji opasnost da prevelikim širenjem ugrozi svoje partnere iz lanca Plus marketa, a i svoj Velpro. Konzumova maloprodajna mreža u Hrvatskoj sastoji se od 596 malih prodavaonica i to je, prema riječima Igora Mamuze, direktora maloprodaje i investicija Konzuma, jedna od najjačih komparativnih prednosti njihovog poslovanja. Svakako planiramo i dodatna širenja Konzumove mreže malih prodavaonica na lokacijama na kojima procjenjujemo da zato postoji potencijal, kao i preuređenje postojećih. Promijenjene navike kupaca, koji se u većoj mjeri orijentiraju na češće dnevne kupnje i ne stvaraju velike zalihe, sigurno će pridonijeti jačanju utjecaja malih trgovina u susjedstvu na maloprodajnom tržištu – smatra Mamuze.

Billa u svom portfelju ima više prodajnih prostora manje kvadrature stečenih ranijim akvizicijama, ali u zadnje dvije godine intenzivnije se otvaraju i njihovi ‘kvartovski’ supermarketi u Zagrebu. Od 2009. godine u Zagrebu je otvoreno šest manjih supermarketa, čiji promet pokazuje iznimnu prihvaćenost. U budućnosti planiramo otvaranje navedenog formata i u ostalim većim gradovima u Hrvatskoj – najavio je Zoltan Csóka, predsjednik Uprave Bille.

Csóka kaže da se ne može govoriti o dominaciji velikih ili srednjih supermarketa jer će svoje mjesto na tržištu uvijek imati i jedni i drugi budući da je riječ o sasvim različitim filozofijama kupnje, različitom asortimanu i sl.

Polovicu portfelja Mercatora čine trgovine manje od 400 kvadrata, kojih je u Hrvatskoj 59. U malim Mercatorovim trgovinama fokus je na artiklima osnovne potrošnje te svježim programima. Ostatak asortimenta prilagođava se potrebama mikrookruženja. Razlikuje se asortiman u stambenim kvartovima u odnosu na trgovine u područjima javnih ustanova, ruralnim, gradskim područjima, a kod definiranja asortimenta posebno se uvažavaju regionalne specifičnosti i preferencije potrošača. Mercator je uvijek zainteresiran za širenje maloprodajne mreže i u fokusu su nam prije svega najnoviji malih trgovačkih formata – kaže Tomislav Bagić, izvršni direktor za maloprodaju, veleprodaju i marketing Mercatora.

U dvije godine zatvoreno je oko tisuću trgovačkih obrta, a bez posla je ostalo oko četiri tisuće trgovaca. Na životu je ostalo oko 14.000 malih dućana, oko pet tisuća manje nego prije pet godina. Srečko Debelak, direktor u A.T. Kearneyju, kaže da je s više od 200 metara kvadratnih po glavi stanovnika modernih maloprodajnih površina hrvatsko tržište razvijeno, ali i zasićeno i obilježeno relativno visokom koncentracijom maloprodajnih lanaca. Konkurencija je žestoka, a maloprodajne nekretnine postale su skupe i nisu više lako dostupne. Zbog toga strani lanci više ne ponišljaju na greenfield investiranje, kao najbolja mogućnost ulaska na naše tržište akvizicija je postojećeg igrača. Rast maloprodaje usko je vezan i uz kupovnu moć stanovništva, pa skromni očekivani rast od 0,7 posto u 2013. neće biti dovoljan za znatnije promjene u sektoru. S obzirom na zasićenost modernih maloprodajnih površina, jedini rast možemo očekivati u području manjih formata – objašnjava Debelak.

Mali formati postaju sve važniji, ali sve više će ih biti u vlasništvu velikih lanaca. Malim trgovcima to je dodatan, možda i konačni udarac.