Nije važno imate li više ili manje ljudi

I vi i drugi ministri ističete da se neće smanjiti broj zaposlenih u državnom sektoru i nekim segmentima javnih servisa iako analitičari i poslodavci upozoravaju na to da bez toga nema generalnog sniženja cijene rada. Nije važno imate li više ili manje ljudi, nego da s manje novca posložite sustav tako da najkvalitetnije obavite posao za građane. Ako i bude viša ljudi, za njih će se naći najbolji prostor u drugim dijelovima uprave, npr. možda će biti viša pravnika u HZMO-u, ali u Ministarstvu ih nedostaje jer u cijelom segmentu mjedovnom za mirovinski sustav imamo samo sedmero ljudi. To dosad nije bio slučaj jer su u HZMO-u plaće bile mnogo veće nego u Ministarstvu, što će se sad uskladiti. To se već počelo – u Agenciji za isplatu radničkih potraživanja plaće su se smanjile za otprilike 30 posto jer su se koeficijenti dodjeljivali nezakonito. Racionalizacija i ušteda moguće su ako stvari postavite transparentno.

Beneficirani radni staž odlazi u povijest, ali nadomjestit će se novim modelom. Najprije treba reći da je beneficirani radni staž služio kao izlika da se ne poboljša zaštita na radu. Sad imamo 84 kategorije beneficiranog staža, među kojima su i zanimanja kojih više nema, npr. ložač parne lokomotive, zato nas očekuje nomotehničko čišćenje zakona, nakon čega ćemo sa stručnjacima proći sva zanimanja i vidjeti za koja je potrebno. Potrebno je za vojsku ili policiju, zato će se za njih, kao i za sve druge za koje to bude trebalo, mirovine regulirati s pomoću sustava fondova. Poticat će se i prekvalifikacije jer je jasno da netko tko radi za tkalačkim strojem ne može raditi do 65. godine života. Sve je to blisko povezano i s pitanjem invalidskih mirovina, što također moramo riješiti.

Što se predlaže? U HZMO-u osnivamo centar za medicinsko vještačenje u kojem ćemo okupiti sve vještak i mijenjamo način rada. Sad je uobičajeno da ljudi dođu na ocjenu radnih sposobnosti i dobiju rješenje o tome što ne smiju, npr. ne smiju raditi na visini. Nas ne zanima što netko ne smije, nego što može raditi, pa će se prema tomu odrediti profesionalna rehabilitacija kako se ne bi odlazilo u mirovinu, nego radilo do punog staža.

Hrvatska ima previše invalida rada. Zakon o zaštiti na radu mijenja se mnogo puta, ali situacija je sve teža. Što se planira učiniti? Najprije ćemo donijeti izmjene sadašnjega zakona, a zatim izraditi cjelovit i moderan zakon koji će pružiti najveću zaštitu radnicima, jer previše je ozljeda. Dakle, zaštita radnika, ali i oslobađanje poslodavaca od troškova za, primjerice, procjenu rizika od ozljeda na radu i ostale papirologije. Takve studije stoje od tri do pet tisuća kuna, a njima se ništa ne sprečava, nego se samo opterećuju troškovi poslovanja.

Imate mnogo planova za reforme. U kojem bi se roku one mogle provesti? Vjerujem da ćemo te mjere završiti do kraja mandata. Međutim, nisu važne samo ideja i želja što želite učiniti, nego i da sve to funkcionira. Ako reforme ne zažive, kao da ih niste pokrenuli.

Sindikalni vođe kažu da ste tvrd pregovarač, a neki tvrde da pribjegavate ‘sili, ucjenama, pritiscima’ pa vas tuže na Pantovčaku. Dio ljudi iz sindikata misli da će moći nastaviti dosadašnju praksu dogovora ispod stola, odlazaka u Banske dvore u kasnim noćnim satima. Ovaj pregovarački odbor Vladin je pregovarački odbor, ima okvir koji mu je dala Vlada, ali samostalan je u odlučivanju. Za dio sindikata to je očito novost u kojoj se nisu snašli. Pregovarali smo u dobroj vjeri, ali 22,6 milijardi kuna za plaće i materijalna prava ne smije se probiti.