Poreznici iznudama utjeruju nedokazane porezne dugove

U izmjenama OPZ-a od srpnja ove godine prihvaćenima radi objavljivanja popisa (navodnih) poreznih dužnika barata se pojmom ‘dospjeli dug’, ali ne definira se kad je dug dospio.

Što je porezni dug? Je li to iznos koji su obveznici poreza sami prijavili i Porezna uprava ne osporava ili je to sporni iznos koji poreznici pokušavaju nezakonito (iznudom) utjerati prije konačnoga poreznog rješenja?

Navodni porezni dug Alena Bubala (kao poreznog jamca) zasnovan je na nedokazanoj sumnji poreznih službenika Vlade Poljaka, Maria Muse, Marice Jurković, Đurđice Kralj i Ljubomira Mikića. Na tu ničim dokazanu sumnju petero poreznika se Alen Bubalo žalio Službi za žalbe Ministarstva financija, ali do danas nema nikakvog odgovora.

Prema članku 167. OPZ-a žalba odgađa izvršenje. Ako je iznimno (podvlačim iznimno – članak 77. OPZ-a) žalba nesuspensivna, porezno rješenje prema članku 88. OPZ-a mora u izreci imati napisano da je to tako, a u obrazloženju poziv na točnu odredbu zakona prema kojoj u tom slučaju žalba ne zadržava izvršenje (nije suspensivna).

U mučak izmjenama OPZ-a od srpnja ove godine usvojenim na brzinu radi objavljivanja popisa (navodnih) poreznih dužnika, barata se pojmom ‘dospjeli dug’ (u odredbi o objavi popisa), ali se izrijekom ne definira (kao ni u cijelom OPZ-u) kad je dug dospio.

Nema (razumnog) tumačenja prema kojemu porezni dug može biti dospio dok ga obveznik poreza, po istom OPZ-u, nije dužan platiti. A nije ga dužan platiti sve dok rješenje nije postalo konačno (kao što proizlazi iz ranije točno pobrojenih odredbi OPZ-a).

Navodni porezni dug Alena Bubala, međutim, sporan je i iz niza drugih razloga, a ne samo zbog nedostatnoga konačnog poreznog rješenja. Porezna uprava je Alena Bubala i kazneno prijavila (Područni ured Zagreb, br: 215-02/07-01-34). Tu je kaznenu prijavu Općinsko državno odvjetništvo odbacilo (K-DO-2009/11).

U odbacujućem rješenju Marina Jakšić iz Državnog odvjetništva navodi: ‘O postojanju osnovane sumnje, kao relevantnog stupnja sumnje za pokretanje kaznenog postupka, može se zaključivati samo na temelju činjenica i dokaza, materijalnih ili personalnih, koji bi sami za sebe i u svojoj ukupnosti ukazivali da je počinjeno kazneno djelo i da ga je počinila osumnjičena osoba, ali ne i temeljem presumpcija, a na koji je način zaključke o bitnim činjenicama donijelo porezno tijelo.’

Kad kaznenu prijavu podnosi (u pravilu anonimni) pojedinac, navode valja provjeriti bez obzira što nema dokaza. No nedopustivo je da Porezna uprava kazneno prijavljuje obveznike poreza bez i jednog dokaza. Peto imenovanih poreznika, ako je točan navod Državnog odvjetništva, morali bi na Zavod za zapošljavanje.

Predlažem Alenu Bubalu da kazneno prijavi ministra financija Slavka Linića i petero spomenutih poreznika zbog klevete, odnosno zbog toga što je u medijima objavljeno da je, navodno, porezni dužnik prije nego je to utvrđeno konačnim poreznim rješenjem. Nakon objavljivanja imena na listi dužnika Alenu Bubalu je blokirano poslovanje, pa kaznenoj prijavi zbog klevete treba priložiti i zahtjev za naknadu nemale štete. Prema mojem mišljenju, Alen Bubalo bi tu prijavu trebao podnijeti radi svih poreznih obveznika, a ne samo radi sebe.