Trošak prilagodbe varira

Iako se odbijaju posljednji mjeseci do uvođenja fiskalnih blagajni za ugošitelje i trgovce, još je problem nedostatak informacija o fiskalizaciji. Sad je sigurno da će se početkom 2013. uvesti softverski model fiskalizacije, koji za razliku od prijašnjih najava neće nužno zahtijevati nabavu novih blagajni, pisača ili računalnih memorija, ali i to ovisi o opremi koju korisnici već upotrebljavaju. Za početak fiskalizacije ugošiteljima i trgovcima trebat će blagajna koja se može povezati s internetom i digitalni certifikat Financijske agencije (Fina). Račun će se izdavati tako što će korisnikova blagajna s pomoću Finina certifikata šifrirati račun i slati ga serveru Porezne uprave. To poslužiteljsko računalo korisniku će vratiti niz znakova, jedinstveni identifikator računa (JIR), koji će morati biti otisnut na svakom računu.

Za povezivanje sa središnjim sustavom Porezne uprave, za čiji je razvoj angažirana tvrtka APIS IT, trebat će doraditi softverske aplikacije na hrvatskom tržištu i u njih ugraditi poslovnu logiku koja će zadovoljavati zahtjeve za fiskalizaciju. Trgovci i ugostitelji koji rade na starim blagajnama u sustavu DOS morat će nabaviti nove uređaje i osigurati internetsku vezu da bi mogli izdavati fiskalne račune.

Konske zahtjeve za fiskalizaciju. U prijevodu, to znači da će svi proizvođači softvera koji proizvode aplikacije kojima se koriste ili će se koristiti djelatnosti obuhvaćene novim zakonom morati izmijeniti svoje aplikacije. Završne verzije softvera za sada još nema jer je izašao samo prijedlog zakona, no i mi ćemo trebati uvesti novosti, primjerice prije izdavanja računa trebat će dati neke podatke – objašnjava Tomislav Copić, generalni menadžer tvrtke Tomislav 1994.

No toj informatičkoj tvrtki i njezinim korisnicima neće trebati velike izmjene jer je ona još prije četiri godine sve aplikacije ažurirala u skladu s novim alatima i programskim jezicima. Trošak razvoja i nadogradnje aplikacija ovisi o poslovnom modelu tvrtki koje proizvode softver. Izmjene za sve zakonske novosti dio tvrtki uključilo je u mjesečno ili godišnje paušalno održavanje, koje plaćaju trgovci.

Naši će korisnici dobro proći jer im već godinama nudimo paušalne iznose koji uključuju servis, intervencije, nove verzije programa i izmjene za zakonske novosti poput fiskalizacije – objašnjava Copić. Ostali trgovci sami će snositi trošak prilagodbe ili nabave novog softvera, što će uvelike ovisiti o odabranoj tvrtki, funkcijama koje softver nudi, željenom obliku potpore i održavanju sustava te drugim detaljima. Problemi bi mogli nastati kod korisnika koji imaju klasičan registar blagajni sa starim aplikacijama i operativnim sustavom poput DOS-a (Disk Operating System) koji ne poznaje digitalne certifikate, zbog čega ih neće moći podržati.

Najveće probleme stvarat će zastarjela informatička oprema na koju se ne može instalirati operativni sustav Windows. Ti korisnici trebat će promijeniti cijelo računalo – objašnjava Copić. Trgovci će za fiskalizaciju, uz digitalni certifikat koji će se rabiti za digitalno potpisivanje računa i komunikacijskih poruka između aplikacije i središnjega IT sustava Porezne uprave, morati osigurati internetsku vezu kod pružatelja internetskih usluga na hrvatskom tržištu.

Ministarstvo financija za fiskalizaciju je osmislio trodijelnu korisničku podršku, a za probleme i pitanja o digitalnom certifikatu bit će mjerodavna Fina. Trgovcima i ugostiteljima podršku će pružati proizvođači softvera, a njima tvrtka APIS IT. Budući da žele izbjeći gužve u prosincu zbog uvođenja fiskalnih blagajni, u tvrtki Tomislav 1994 već sad nude popuste za uslugu.

Akciju imamo zbog mentaliteta naših ljudi. Očekujemo da će većina tražiti fiskalne blagajne tek u prosincu, a tada će zbog neradnih dana biti teško fizički sve stići, pogotovo kod korisnika koji nemaju internetsku vezu – kaže Copić. Trgovci i ugostitelji već sad traže fiskalizaciju. Budući da još nema službenoga fiskalnog softvera, takvim korisnicima ugrađuje se nefiskalna verzija. Nakon što se donese zakon i osmisli konačna verzija, trebat će samo manje izmjene koje neće ni osjetiti, zbog čega će im taj proces biti bezbolan jer će već znati raditi na novim blagajnama.

Svi trgovci i proizvođači aplikacija imaju mnogo pitanja o tome kako pojednostaviti fiskalizaciju, kako će to utjecati na svakodnevno poslovanje i aplikacije koje proizvode, stoga treba brzo osigurati kvalitetnu komunikaciju između Ministarstva financija i trgovaca, odnosno proizvođača aplikacija, kako bi se osigurao što jednostavniji prelazak na fiskalizacijski model rada – smatra Luka Gospodnetić, voditelj projekta tvrtke IN2.

Radi pomoći hrvatskim poduzetnicima u uvođenju fiskalizacije Udruženje za informacijsku tehnologiju u Hrvatskoj gospodarskoj komori osnovalo je radnu skupinu za fiskalizaciju. Ona je još početkom kolovoza organizirala predstavljanje Prijedloga zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom i svakodnevno prikupljanje pitanja i savjete hrvatskih poduzetnika koji se prosljeđuju Poreznoj upravi kako bi se dodatno pomoglo izradi konačne verzije zakona. S obzirom na to da predloženi model fiskalizacije zahtijeva da se pri izdavanju računa dohvaća jedinstveni identifikator računa Porezne uprave, najveći je rizik, prema mišljenju budućih korisnika, vrijeme odziva središnjeg sustava Porezne uprave. U velikim trgovinama ili na benzinskih postajama mnogo blagajni brzo izdaje račune. Dulje čekanje odgovora središnjeg sustava Porezne uprave može izravno utjecati na prihode zbog stvaranja gužve, odustajanja od kupnje i sličnoga.

Zbog takvih situacija tomu treba posvetiti veliku pozornost u tehničkoj provedbi sustava – smatra Gospodnetić. No Copić većim problemom smatra internetsku vezu. Naime, mnogo ugostitelja i trgovaca nije uvelo internet. Ako na vrijeme ne zatraže tu uslugu, pitanje je hoće li se pravodobno moći uključiti u fiskalizaciju. Uz to, ima ugostiteljskih objekata i trgovina koje su na otocima i mjestima bez signala i mogućnosti uvođenja interneta. Pitanje je koje će se rješenje naći u tom slučaju. Copić smatra da vrijeme odziva središnjeg sustava Porezne uprave ne bi trebalo biti problem jer neće svi ugostitelji raditi u siječnju s obzirom na to da nije sezona, a i prometa će biti manje nego ljeti.

Do travnja, kad će se u fiskalizaciju uključiti i druga zanimanja, bit će mnogo vremena za ispravljanje pogrešaka i pojačanje servera – zaključuje Copić. Još nije jasno ima li uvjeta koje tvrtke moraju zadovoljiti kako bi mogle nudit softverska rješenja za blagajne. Čini se, blagajne mogu fiskalizirati svi – odgovor Ministarstva financija o toj nejasnosti nismo dobili do zaključenja broja.